Skip to main content

Autor: WeBalkans

Oživljavanje književne baštine Albanije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Napredna tehnologija koju finansira EU otvara vrata bogatom književnom blagu u Albaniji.

Centar “Sotir Kolea” u Tirani nosi ime po poznatoj ličnosti u albanskoj kulturi. Dio radnog vijeka proveo je na dužnosti direktora Nacionalne biblioteke Albanije od 1928. do 1937. godine i igrao je ključnu ulogu u oblikovanju temelja bibliotekarstva u Albaniji. Osim toga, značajno je proširio zbirke biblioteke s albanološkom građom. Smješten unutar istorijsko značajne građevine, “Centar Sotir Kolea” ima dvostruki značaj. Godine 1912, nakon proglašenja nezavisnosti u Vlori, ovdje je prvi put podignuta albanska zastava u Tirani. Nakon toga, 1920. godine, na istom mjestu Tirana je proglašena novom prijestolnicom i tu se formirala prva vlada nakon Kongresa u Lushnjeu.

Tokom godina, centar je funkcionisao kao “Dodatak” Nacionalnoj biblioteci, gdje su pohranjene stotine hiljada knjiga, mnoge od kojih su bile oduzete pojedincima i institucijama tokom komunističkog režima u Albaniji. Danas, nakon značajnih obnova, ovo bogato književno blago napokon je dostupno javnosti.

“Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su u raznim uslovima, ali sada su dostupne čitateljima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

Centar “Sotir Kolea”, ranije poznat kao dodatak Nacionalne biblioteke, pretrpio je veliku štetu tokom potresa 2019. godine. Biblioteka je oživljena zahvaljujući podršci albanske vlade i UNOPS-a putem projekta EU4 Culture finansiranog od strane EU. Fond Nacionalne biblioteke Albanije sada raspolaže najsavremenijom opremom u vrijednosti od 668.922 eura, uključujući servere, skenere knjiga i barkodova, prenosive računare, tablete, specijalizovane uređaje za čišćenje i usisavače knjiga, dezinficijense, komore za odvlaživanje, kao i mašine za čišćenje i deacidifikaciju knjiga. Ova tehnologija će odigrati ključnu ulogu u očuvanju bogate kulture i baštine Albanije te omogućiti pristup knjigama online.

Na početku ovog ljeta, biblioteka je službeno ponovno otvorena i primila je ugledne posjetitelje, uključujući Nj.E. ministricu kulture gđu. Elvu Margariti, Nj.E. veleposlanicu EU u Albaniji gđu. Christiane Hohmann, voditeljicu UNOPS-a u Albaniji gđu. Pamelu Lamu, kao i druge stručnjake iz tog područja i predstavnike medija. Direktor Nacionalne biblioteke, gospodin Piro Misha, srdačno ih je dočekao i proveo ih u obilazak impresivnih prostorija biblioteke, pokazujući novu opremu i pojašnjavajući njene funkcionalnosti gostima i predstavnicima medija. Direktor Misha je primijetio: “Ovo su knjige koje nikada nisu bile dostupne javnosti. Čuvane su u raznim uslovima, ali sada su dostupne čitateljima. To je značajan događaj, vrlo važan za sve.”

“Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, poboljšati učinkovitost omogućujući obradu većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i opštu javnost. Nadalje, postavlja hvalevrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje.”

O projektu

Projekt EU4Culture finansira Evropska unija (EU) i provodi ga Kancelarija za projektne usluge Ujedinjenih naroda (UNOPS) u bliskom partnerstvu s Ministarstvom kulture Albanije. Projekat se fokusira na obnovu i oživljavanje glavnih kulturnih spomenika oštećenih potresom i predstavlja jedan od najvećih kulturnih programa finansiranih od strane Evropske unije s ukupnim proračunom od 40 miliona eura.

Pamela Lama, menadžerica UNOPS-a za Albaniju, izrazila je svoju zahvalnost Evropskoj delegaciji za Albaniju što je odabrala UNOPS kao pouzdanog partnera u izvođenju ovog projekta i pohvalila Ministarstvo kulture na njihovoj produktivnoj saradnji. Izjavila je: “Ova oprema će garantovati najviše standarde u očuvanju i restauraciji knjiga, poboljšati učinkovitost omogućujući obradu većeg broja knjiga u kraćem vremenskom periodu i proširiti pristup zbirkama za istraživače, naučnike i opštu javnost. Nadalje, postavlja hvalevrijedan presedan za druge biblioteke i arhive širom zemlje,” ističe gospođa Lama.

EU Beach Clean Up – EU akcija čišćenja plaža na jezeru Prespa

Written by WeBalkans on . Posted in News.

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na jezeru Prespa, zamjenik šefa delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organiziranu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa, a ove godine će se organizirati na plaži Slivnica putem mreže “We Balkans” koju finansira EU, a koja okuplja mlade evropske ambasadore.

 

Inicijativa EU Beach Clean Up globalno se provodi u trećoj sedmici septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizira Evropska komisija u saradnji sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Ona se odvija na svim vrstama obala, s krajnjim ciljem podizanja svijesti o izazovima koji prate morsko zagađenje i plastični otpad.

 

Procjenjuje se da će do 2040. godine godišnje u okean dospijevati čak 37 miliona tona plastičnog otpada. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali i male akcije mogu napraviti velike promjene. Svaka boca, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može doprinijeti da planeta bude čišća i zdravija.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana, koji su se pridružili svojim makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina kako mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju u događaju, koji je organiziran putem EU- finansiranog projekta “We Balkans”. Ova zajednička aktivnost, podržana od strane Delegacije Evropske unije, Evropske kuće, kao i općine Resen, ohrabriće ljude da se riješe užasnog otpada koji se nalazi na plažama Prespanskog jezera.

„Ujedinjeni u raznolikosti” – EU na beogradskom Prajdu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Pod sloganima #EUZaSve and „Ujedinjeni u raznolikosti”, članovi Delegacije Evropske unije u Srbiji i ambasade država članica učestvovali su u Paradi Ponosa u Beogradu.“Srećni smo što učestvujemo na Paradi Ponosa i želimo reći da se zalažemo za ravnopravnost i da smo protiv svih oblika diskriminacije. Želimo da svako ima ista ljudska prava, da sami biraju koga će voljeti, a misija Parade je da LGBT+ osobe imaju ista prava kao i svi drugi”, izjavio je ambasador Evropske unije u Srbiji, Emanuele Žiofre.  
Žiofre je zajedno sa ambasadama država članica poslao poruku tolerancije, ljubavi i nediskriminacije.  
Povorka Ponosa krenula je centralnim ulicama Beograda iz parka Manjež. Među učesnicima Parade bila je i ministrica za evropske integracije, Tanja Mišćević, koja je istakla da je poruka ovogodišnje šetnje „zaštita prava svakog građanina” članova bilo koje manjine. „Ove nedelje govorimo o pravima LGBT+ zajednice koja su i dalje specifična i zahtijevaju dodatnu zaštitu, jer postoji nerazumijevanje o čemu govorimo,” rekla je Miščević novinarima na Prajdu.  
Navela je da država radi na svim pitanjima koja su važna za zaštitu prava LGBTQI zajednice, što se, prema njenim riječima, odnosi na bolje razumijevanje poštovanja njihovih prava ali i na specifičnu zaštitu.  
Direktor beogradskog Prajda, Goran Miletić, podsjetio je da je ovo 15. Prajd, ali da je 5 šetnji bilo zabranjeno. „Nismo ni blizu ispunjenja zahtjeva jer smo od 2014. do prošle godine i dalje osjećali da se nešto dešava, bilo je sve manje policajaca, donesen je Zakon o registrovanim istopolnim partnerstvima, ali je suspendovan, a Europrajd je zabranjen”, rekao je Miletić.  
Zahtjevi koje LGBT+ zajednica u Srbiji postavlja po deseti put uključuje zakone o istopolnim zajednicama i rodnom identitetu, brže procesuiranje slučajeva nasilja protiv LGBT osoba, i druge.  
Tokom Nedelje Ponosa, ambasador Evropske unije Emanuele Žiofre i zamjenica ambasadora Plamena Halačeva učestvovali su na nekoliko događaja koje su organizatori Prajda priredili. Zajedno su prisustvovali otvaranju Nedelje Ponosa na Kalemegdanu, a zamjenica Halačeva je učestvovala na otvaranju konferencije o ljudskim pravima.

Transformacija obrazovanja u Albaniji: Hiljade djece počinju novu školsku godinu u najsavremenijim objektima

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Više od 11 hiljada učenika i 748 nastavnika u Albaniji započinje ovu školsku godinu u potpuno novim objektima zahvaljujući podršci programa EU4Schools. Kao dio ovog programa, izgrađeno je više od 40 škola, dok se 16 trenutno gradi. Ove moderne škole i vrtići su postojaniji, sigurniji i pristupačniji, a izgrađeni su zajedno sa lokalnom zajednicom.  
„Ponosan sam što sam danas ponovo u Albaniji i što vidim izvanredne rezultate koje smo postigli sa našim partnerom za implementaciju UNDP u Abaniji.  Brz i efikasan odgovor EU na process obnove obrazovnog sistema u Albaniji nakon zemljotresa sad je stvarnost za albanski narod,” izjavio je otpravnik poslova, ambasador Luiđi Soreka.  
„EU4Schools” je program finansiran od strane Evropske unije kao odgovor na proces obnove nakon zemljotresa 26. novembra 2019. godine.  Program se provodi u saradnji sa albanskom vladom i UNDP-om i ima za cilj podržati građane Albanije u jedanaest općina pogođenih zemljotresom, a to su: Kruja, Drač, Kurbin, Kamza, Kavaja, Tirana, Mirdita, Leža, Rogožina, Šijak, Vora u oblasti obrazovanja. Program će pružiti brzu pomoć kako bi se obnovile obrazovne usluge u lokalnim zajednicama kako bi se pobrinulo da učenici izgube što manje školskih dana i dana učenja, te kako bi se omogućilo postepeno normaliziranje života pogođenog stanovništva u tim općinama, s obrazovanjem kao najvažnijim prioritetom.

Inspirativna priča o trijumfu nad izazovima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Anes Kujović: Pionir promjena kao prvi UN volonter sa daunovim sindromom

Životna priča Anesa Kujovića, 21-godišnjaka iz Sarajeva iz Bosne i Hercegovine, bila je različita od priča njegovih vršnjaka. Od malih nogu prolazio je kroz svijet koji često nije razumio njegove jedinstvene sposobnosti. Anes je rođen sa daunovim sindromom, stanjem koje je značajno oblikovalo njegovo odrastanje i životna iskustva, utičući na njegovo obrazovanje, adolescenciju i prihvatanje u društvu. Međutim, svaki izazov s kojim se on suočavao postajao je korak prema njegovom ličnom uspjehu. S nepokolebljivom odlučnošću i čvrstom podrškom porodice i prijatelja, borio se za svoje pravo mjesto u zajednici.

Danas Anes obnaša dužnost u Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Centar Sarajevo. Kao UN volonter, obavlja administrativne poslove – postignuće koje predstavlja istorijski trenutak, jer je on prvi UN volonter sa daunovim sindromom na svijetu.

“Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća.”

Anes je izuzetan po tome što je prva osoba sa daunovim sindromom koja obavlja ulogu UN volontera putem Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ova jedinstvena prilika pružila mu je vrijedno radno iskustvo. “Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća”, pojašnjava Kujović. Jako je zadovoljan stečenim znanjem tokom svog rada u Općini Centar Sarajevo. Međutim, poput svojih kolega, suočava se i sa određenim zadacima za koje mu možda treba malo više vremena za završetak. “Pisanje izvještaja može mi biti malo izazovno, ali optimističan sam da ću to usavršiti s vremenom”, dodaje.

Anes je započeo svoju praksu kao dio Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), projekta koji finansira Evropska unija, a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). S ciljem promovisanja raznolikosti i inkluzivnosti u svim segmentima društva, ReLOaD2 pruža prilike za praksu mladima koji žive u ovoj općini i još 12 partnera lokalnih vlasti, bez obzira na njihove sposobnosti ili poteškoće.

 

Pored iskustva prakse, Anes je imao priliku unaprijediti svoje vještine kroz niz obrazovnih inicijativa koje nudi projekat ReLOaD2. Osim toga, dobio je dragocjeno vođstvo od Farisa Bečića, mladog entuzijaste koji je angažovan u ReLOaD2. Faris ima ulogu mentora, prati Anesov napredak i radnu etiku. Zajedno se bave administrativnim zadacima poput upravljanja slučajevima, skeniranja i štampanja dokumenata, arhiviranja, održavanja sastanaka s različitim dionicima i organizacijama civilnog društva, te evidentiranja dolaznih projekata putem javnih poziva, između ostalih odgovornosti.

Bečić ističe ključnu ulogu mentorske podrške unutar programa ReLOaD2, posebno u prelaznom periodu do zapošljavanja osobe s invaliditetom. Prema njemu, mentorski proces služi kao sredstvo za pažljivo posmatranje osobe na putovanju u područjima rada, razvoja vještina i opšteg profesionalnog rasta. Takođe obuhvata procjenu njihove radne etike i pristupa rješavanju kako jednostavnih tako i složenih zadataka. Tokom saradnje s Anesom, Bečić ističe njegovanje izvanrednog odnosa obilježenog osjetljivošću i razumijevanjem.

“Praksa je donijela ogromne promjene Anesu. Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koje podržava EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009.-2016.) i naknadno proširen Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017.-2020.). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Europska unija (EU) i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se provodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia).

Anes redovno prima naknadu za svoj volonterski rad, koju ljubazno naziva svojom “platom”. Ima jasne namjere za ove prihode, jer planira koristiti novac kako bi pokrio troškove vozačkog ispita i konačno kupio automobil. “Praksa je donijela ogromne promjene Anesu”, rekla je Anesova majka Sevdija. “Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

Općina Centar Sarajevo želi postaviti primjer drugim institucijama razvijanjem programa usmjerenih na osnaživanje mladih osoba s invaliditetom. Do danas, ReLOaD2 je omogućio prakse za 22 mlade osobe širom Bosne i Hercegovine, uključujući četiri osobe s invaliditetom.

Počinju radovi na prvoj školi u okviru obrazovnog programa koji podržava WBIF u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Značajna prekretnica u sveobuhvatnom planu Crne Gore za renoviranje preduniverzitetskih škola obilježena je 26. avgusta kada je postavljen kamen temeljac za Osnovnu školu „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, ministar prosvete Miomir Vojinović i direktorka škole Ljiljana Marković. Očekuje se da će izgradnja škole biti završena za 17 mjeseci.

 

Crnogorske obrazovne institucije suočavaju se sa posebnim izazovima zbog nedovoljnih finansijskih ulaganja u njih i njihovo održavanje, što utiče na kvalitet obrazovanja. Ovaj sveobuhvatni program koji podržava WBIF za renoviranje preduniverzitetskog školskog sistema uključuje izgradnju, renoviranje i opremanje obrazovnih objekata i vrtića u Podgorici i još devet opština. Cilj je povećati kapacitet za školovanje u zemlji, otvaranjem 2.100 novih mjesta i oko 530 radnih mjesta sa punim radnim vremenom, uglavnom za nastavnike. Planirani razvoj smanjiće prenatrpanost đaka u učionicama i obezbijediti đacima pristup boljim alatima za učenje, što će uticati na povećanje zapošljavanja mladih. Do 2026. godine, više od 10.000 đaka godišnje imaće koristi od inovativnih okruženja za učenje zahvaljujući ovim investicijama.

 

Očekuje se da će kroz program u obrazovnu infrastrukturu biti uloženo više od 64 miliona eura, od čega će polovina biti iz crnogorskog budžeta. Bilateralni donatori i EU doprinose sa 11,4 miliona eura kroz grant WBIF, a Evropska investiciona banka (EIB) sa zajmom od 18 miliona eura i dodatnih 2,5 miliona eura granta. Grant EIB-a će pokriti tehničku i savjetodavnu podršku za pripremu projekata i nabavku, te za razvoj nacionalnog standarda za praćenje i evaluaciju za korištenje u sličnim projektima. Ovaj investicioni paket će ubrzati modernizaciju školske infrastrukture javnog obrazovanja u zemlji.

U Kovačici otvoren festival naivne umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Festival slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji otvoren je po drugi put u Galeriji Babka u Kovačici. Izložba „Reformatori slovenske pismenosti i jezika kod slovenskih naroda u Evropi“, autorke Vieroslave Svetlik, otvorena je uz prisustvo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, potpredsjednice Vlade Republike Srbije i ministarke kulture Maje Gojković, ambasadora Republike Slovačke u Srbiji Fedora Roshoa, kao i predstavnika opštine Kovačice i direktorke Foruma slovenskih kultura Andreje Rihter. Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za UNESCO listu kulturne baštine.

 

Tokom ceremonije otvaranja, brojni gosti, među kojima su bili i umjetnici naivnog slikarstva i građani Kovačice, prisustvovali su i predstavljanju „Bukvara slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji“ autora Juraja Hamara. Na otvaranju festivala ambasador Evropske unije u Srbiji istakao je izuzetnu saradnju Evropske unije i Srbije u oblasti očuvanja kulturnog nasljeđa i podsjetio na podršku Evropske unije prilikom rekonstrukcije i očuvanja značajnih kulturnih središta poput Golupca, tvrđave Fetislam, tvrđave u Baču i mnogih drugih.

 

Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine, a ambasador Žiofre je izrazio oduševljenje tim povodom. Evropska unija sa velikim entuzijazmom nastavlja saradnju sa Srbijom u oblasti očuvanja kulturne baštine, a jedan od pokrovitelja ovog festivala je i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič.

Počela je „Nedjelja ponosa” u Srbiji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Nedelja ponosa počela je  4. septembra na Kalemegdanu, uz prisustvovo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, zamjenice šefa delegacije EU Plamene Halačeve, kao i predstavnika diplomatskog kora. Aktivistkinje su nosile transparente na kojima je pisalo „Zakon o istopolnim zajednicama”, „Zakon o rodnom identitetu”, „Nismo ni blizu”.

 

Za Nedelju ponosa planiran je niz događaja na temu ljudskih prava LGBT+ osoba u Srbiji. Parada je najavljena za subotu, 9. septembra, a prolaziće kroz centar Beograda.

 

„Ovaj trenutak nije nimalo optimističan za LGBT+ zajednicu i situacija je mnogo gora u odnosu na prethodni period“, rekao je direktor beogradskog Prajda Goran Miletić na otvaranju.

 

On je podsjetio da je Vlada prošle godine zabranila planiranu rutu kretanja Europrajda i da je odustala od usvajanja Zakona o istopolnim zajednicama. Neke od osnovnih vrijednosti Evropske unije su jednakost i ljudska prava. Uz moto „ujedinjeni u različitosti“ EU želi izraziti solidarnost, braniti jednakost i ljubav u svim formama.

 

Nedelja ponosa održava se od 4. do 10. septembra.

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.

Osnaživanje mladih filmskih autora: Uticaj Sarajevo Film Festivala

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uloga Sarajevo Film Festivala u promicanju mladih talenata.

Po završetku četverogodišnje opsade Sarajeva 1995. godine, Obala Art Centar preuzeo je inicijativu za osnivanje Sarajevo Film Festivala s ciljem pomoći obnovi civilnog društva i očuvanju duha kosmopolitskog grada. Danas, nakon gotovo tri decenije, Sarajevo Film Festival izrastao je u vodeći filmski festival u regiji, zaslužujući priznanje kako filmskih profesionalaca tako i raznolike publike. Svake godine u avgustu, festival okuplja predstavnike filmske industrije, filmaše, medijske stručnjake i veliku publiku filmskih entuzijasta iz Bosne i Hercegovine i šire. Poznat po izvanrednom programiranju, snažnom industrijskom segmentu i platformi za mlade filmaše da uče i uspostavljaju kontakte, festival je postao istaknuti događaj u filmskom kalendaru.

Osim toga, festival igra ključnu ulogu u podstcanju ličnog i profesionalnog razvoja mladih pojedinaca kroz prilike za volontersko uključivanje, zapošljavanje i posvećene programe poput Talenti Sarajevo. Ove inicijative nude puteve za mlade ljude da razvijaju svoje vještine i napreduju u svojim karijerama u filmskoj industriji.

“Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih.”

Tarik Bičo, dvadesetpetogodišnji nedavni diplomac Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, već nekoliko godina aktivno sudjeluje na festivalu. Njegovo putovanje započelo je tokom njegove prve godine studija kada se pridružio festivalu, postupno radeći kao asistent koordinatora programa u dokumentarnom takmičarskom programu tokom tri godine. Od prošle godine, Tarik je preuzeo ulogu producenta, kreatora i redatelja, sarađujući s kolegama kako bi kreirali različite festivalske sadržaje.

Za Tarika, Sarajevo Film Festival ima ogromnu vrijednost kao platforma za povezivanje s profesionalcima iz cijelog svijeta. Pruža mu neprocjenjivu priliku da s njima sarađuje, postavlja im pitanja i čak dijeli kavu dok uči iz njihovih iskustava. “Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih”, kaže Tarik.

Iako je festival nesumnjivo mjesto za zabavu i susrete s iskusnim filmašima, Tarik ističe izazovnu prirodu uključenog rada. On vidi festival kao jedinstveno okruženje za testiranje i razvoj vještina jer postavlja pojedince u situacije gdje se moraju prilagoditi i iskoristiti svoj puni potencijal. Tarik prepoznaje festival kao idealno okruženje za lični i profesionalni rast.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.

“Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost.”

O programu

Kreativna Europa je program EU-a koji podržava kulturne i kreativne sektore. Novi program Kreativna Europa 2021-2027, s proračunom od 2,44 milijarde eura, investiraće u aktivnosti koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora. Njegove novosti pridonijeće oporavku tih sektora, jačajući njihove napore da postanu digitalniji, zeleniji, otporniji i inkluzivniji.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.