Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani reafirmiše perspektivu Zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Written on . Posted in Vijesti.

Danas su, predsjednica European Commission, Ursula von der Leyen, predsjednik European Council, Charles Michel, visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell, komesar Olivér Várhelyi, kao i šefovi država i vlada zemalja članica EU i partneri sa Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Western Balkans u Tirani. Organizacija samita po prvi put u regionu je jasan znak snažne posvećnosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu prema EU.

 

Lideri EU su ponovo potvrdili potpunu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Pozvali su na ubrzavanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, fer i rigoroznim uslovljavanju i principu zasluga

 

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji eskalira, dovodi u pitanje evropski i globalni mir i sigurnost. Naglašava značaj strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.

 

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: „Ovaj samit, prvi put održan u zemlji Zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, našem jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. I koristimo svaku priliku da približimo naše regije i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje cijena rominga. Ovo je veliko dostignuće.”

 

Ovaj samit je, osim toga, bio prilika da se razmotri napredak u implementaciji Economic and Investment Plan-a od gotovo 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje 40 vodećih projekata u transportu, povezivanju, energetskoj tranziciji, zelenoj agendi, digitalnoj tranziciji i razvoju ljudskog kapitala, uz podršku EU od 1,8 milijardi eura i investicijama u ukupnoj vrijednosti od 5,7 milijardi eura.

 

Ovo uključuje 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu evra, koji se sastoji od dva stuba:

 
  • 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
  • 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Western Balkans Investment Framework za unapređenje energetske tranzicije i energetske bezbjednosti. Paket pokriva dopunu Regional Energy Efficiency Programme za energetski efikasno obnavljanje privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri šeme grantova za energetski tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnost. Očekuje se da će u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.
 

Lideri su prisustvovali potpisivanju predstavnika telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana deklaracije o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU počevši od oktobra 2023. European Commission i Regional Cooperation Council pomogli su u pregovorima o sporazumu,  a odluke o daljem smanjivanju se očekuju u maju 2023.

 

Konačno, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber-bezbjednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila finansiranje 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicom i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na zapadnom Balkanu. EU takođe pojačava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, uključujući kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region koji treba da počne početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će također biti uključeni u European Universities initiative  u okviru Erasmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Written on . Posted in Vijesti.

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani potvrda strateške veze EU sa pristupnim partnerima

Written on . Posted in Vijesti.

U utorak 6.decembra, lideri EU i Zapadnog Balkana će održati Samit u Tirani, na kojem je domaćin premijero Albanije Edi Rama, a predsjedavajući predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel. Evropsku komisiju će predstavljati predsjednica,  Ursula von der Leyen, visoki predstavnik/ potpredsjednik za vanjske poslove i politiku sigurnosti Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi.  
Samit se po prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno u energetskom sektoru. Komisija će izvijestiti o implementaciji Economic and Investment Plan u vrijednosti od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Dalje, Komisija će izvijestiti o  Paketu energetske podrške od 1 milijardu eura za cijeli Zapadni Balkan koji je predsjednica von der Leyen predstavila u novembru  za pomoć ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u ublažavanju visokih cijena energije i ulaganje  u napredne ključne tehnologije za diverzifikaciju izvora energije, podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči samita, lideri će svjedočiti potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga, počevši od oktobra 2023. godine, između regiona i EU.

EU, EBRD i donatori pomažu Gradačcu u Bosni i Hercegovini da poboljša vodosnabdijevanje

Written on . Posted in Vijesti.

Gradačac je mali, ali živopisan grad u Bosni i Hercegovini, sa oko 40.000 ljudi i mnogo lokalnih preduzeća. Poznat je po svom poduzetničkom duhu i agrobiznisu, ali se bori sa nestabilnim i nedovoljnim vodosnabdijevanjem. Uz podršku European Union (EU), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) i bilateralnih donatora Western Balkans Investment Framework- a (WBIF), Gradačac je proširio svoju vodovodnu mrežu i unaprijedio infrastrukturu za otpadne vode.

 

Uz podršku EU, EBRD-a i drugih donatora, grad je izgradio 100 km novih vodovodnih cijevi, što je pomoglo da se broj domaćinstava priključenih na vodovodnu mrežu poveća na 80 posto. Projekat je uključio i zamjenu starih azbestnih cijevi, koje se smatraju nesigurnim, u centru grada, čime je postao prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti uklonio azbestne cijevi sa svoje mreže.

 

Investicija je finansirana sa 6 miliona eura kredita od EBRD-a i 3,4 miliona eura investicijskog granta iz  Western Balkans Investment Framework -a i Švedske.

Savjet usaglasio pregovarački mandat o bezviznim putovanjima za građane Kosova

Written on . Posted in Vijesti.

Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su danas pregovarački mandat Vijeća o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, Predsjedništvo će započeti pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrt pravila bi omogućio vlasnicima kosovskih pasoša da putuju u EU bez vize na period boravka od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od viznog zahtjeva primjenjivaće se od datuma početka rada European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije od 1. januara 2024.

Bivši rudnik uglja prenamijenjen u prvu veliku solarna elektrana u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad grmljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane.  Termoelektrana na ugalj Oslomej u Kičevu, Sjeverna Makedonija, puštena je u rad početkom 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su uslijedile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko radnika veterana koji su otišli u autobusima na kraju smjene. Elektrana od 125 MW držana je na smanjenom radnom kapacitetu uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mjestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnim šikarama bio je uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Sjevernoj Makedoniji da odlučno krene naprijed s dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana su i dalje u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. Tokom 2016. godine, 16 elektrana na ugalj sa Zapadnog Balkana emitovale su jednaku količinu sumpor dioksida kao i 250 elektrana u Evropskoj uniji. U Sjevernoj Makedoniji gotovo polovina energije dolazi iz uglja i 2018. zemlja je u velikoj mjeri ovisila o fosilnim gorivima. Tada su postojale dvije termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu, i REK Bitola – i Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prestonicu Evrope.

“Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu.“

Međutim, Sjeverna Makedonija je željela diversifikovati svoje izvore energije i očistiti zrak, a sada ta ambicija postaje stvarnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je u bivšem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, a projekat od 8,7 miliona eura uključuje grant od 1,6 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. “Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu,” kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u elektranama Sjeverna Makedonija.

“Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju.“

O projektu

U februaru 2022. Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni tako da donesu opipljive koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 jedan je od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak ove. Imaće kapacitet od 10 megavata. Ove dvije elektrane zajedno će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. “Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju”, kaže Čedomir Arsovski, šef razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

Dodatne investicije u solarne elektrane se planiraju u Sjevernoj Makedoniji. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja Oslomej 2 i izgradnju nove elektrane u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30MW. EU podržava ovu investiciju sa 5,1 miliona eura investicionog granta.

600.000 KM za unapređenje zaštite i sigurnosti na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Objavljen je Javni poziv za učešće u programu dodjele tehničke podrške i dodjele bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške investicijama u svrhu unapređenja zaštite i sigurnosti na radu (uključujući mjere zaštite od COVID-19) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600,000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku, tehničku i finansijsku podršku vezano za zaštitu i sigurnost na radu. Nakon učešća na obuci i tehničkoj podršci projekta, preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu ulaganja u iznosima od 10,000 do 30,000 KM,  koja će biti iskorišten za implementaciju preporučenih mjera zaštite i sigurnosti na radu (uključujući i mjere protiv COVID-19):
 
Odabrana preduzeća će učestvovati na besplatnoj obuci o zakonskim aspektima i značaju primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu. Dodatno, preduzećima će biti obezbjeđena tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja  zaštite i sigurnosti na radu, provjere uslova za rad i date preporuke za poboljšanja radnog okruženja.

EU izdvaja 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Written on . Posted in Vijesti.

U okviru EU4AGRI projekta koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.  
Po ovom javnom pozivu dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos granta po aplikaciji se kreće od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje za svaki pojedinačni projekat u iznosu od minimalno 35% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinansiranje treba biti najmanje 30% .
 
Prihvatljivi aplikanti za grantove u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i preduzeća.  
Rok za prijavu je 31. januara 2023. do 15.00 časova.

Održavanje standarda kao crème de la crème

Written on . Posted in Priče.

Mljekara u Bosni i Hercegovini unapređuje proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH je jedno od najuspješnijih preduzeća u proizvodnji mliječnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u njihov rad i usklađivanju sa visokim standardima proizvodnje, plava djetelina na bijelim pakovanjima mliječnih proizvoda danas je poznata po kvalitetu u cijeloj Bosni i Hercegovini. Grupa Meggle ima dugu tradiciju u proizvodnji mliječnih proizvoda, a osnovao ju je Josef Anton Meggle iz Bavarske 1887.

“S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.”

Meggle je uveden na bosanskohercegovačko tržište početkom devedesetih. U početku su uvozili i distribuirali Meggle proizvode. Ubrzo je kompanija počela da planira pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupila je fabriku mlijeka u Bihaću i etablirala se kao kompanija za proizvodnju mlijeka. Meggle BH u svom asortimanu nudi više od 150 proizvoda; njihovo domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, vrhnje za kuhanje, kajmak, maslac i drugi proizvodi zauzimaju posebno mjesto u mnogim domaćinstvima.

Jadranka Penava se pridružila Meggle-u na samom početku njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih, a sada je predsjednica uprave Meggle BH. Pojašnjava da ih je bosanskohercegovačko tržište od početka toplo primilo, a od početka poslovanja u Bosni i Hercegovini imaju kontinuiran uspjeh i stalan rast u zemlji. “Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 farmera širom zemlje za koje smatramo da su veoma važan dio našeg poslovanja jer ako nemate kvalitetno mlijeko u susjedstvu onda ne možete biti uspješni u ovom poslu, “, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku EU4AGRI projekta, preduzeće je unaprijedilo svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sireva i kajmaka bili su 1.800 čašica na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 čašica različitih gramaža, u istom vremenskom periodu. Omogućava i pakovanje proizvoda u različite oblike čašica, što je neophodno prilikom stavljanja proizvoda na tržište. “S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI,” objašnjava Jadranka.

“Kao lider na tržištu BiH, od Meggle-a se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od COVID-19 krize. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP u BiH).

EU4AGRI projekat je do sada podržao bosanskohercegovačke poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Kupovina nove mašine je doprinijela povećanju kvaliteta proizvoda i sigurnosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjuje mogućnost ljudske greške. “Kao lider na tržištu BiH, od Megglea se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu,” dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija će sigurno doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ovog preduzeća na domaćem i inostranom tržištu, a posebno dostizanju standarada visokog kvaliteta za proizvodnju proizvoda označenih plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije bilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Written on . Posted in Vijesti.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.