Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

EU i EBRD podržavaju talas obnove u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska unija i European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) pomažu Srbiji da poboljša energetsku efikasnost javnih zgrada sa finansijskim paketom od 14 miliona eura.  
Paket, koji uključuje 12 miliona eura EBRD kredita i 2 miliona eura granta iz EU, će pomoći u finansiranju energetski efikasnih mjera rekonstrukcije 80 javnih zgrada, uključujući obrazovne, zdravstvene, administrativne, sportske i zgrade kulture, u 20 opština u Vojvodini. Ovi objekti će biti obnovljeni sa toplotnom izolacijom, novom stolarijom, poboljšanjem sistema grijanja, ventilacije i hlađenja i energetski efikasnom rasvjetom.  
Očekuje se da poboljšanja doprinesu smanjenju potrošnje energije od 53 odsto i smanjenju godišnje emisije CO2 za 56 odsto.  
Pored granta od 2 miliona eura iz EU, projekat takođe ima koristi od blizu 2 miliona eura grantova za tehničku saradnju, koje obezbjeđuju Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Italija preko Centralnoevropske inicijative (CEI).  
Zgrade čine oko 34 odsto potrošnje energije u Srbiji. Renoviranje može pomoći u smanjenju potrošnje i emisije CO2, ali je potreban značajan napor da se stimulišu i daje prioritet ovim investicijama, posebno u stambenim naseljima sa više stanova.

EU i Njemačka pomažu u poboljšanju upravljanja otpadom na Kosovu; ulažu u sektor dodatnih 49 miliona eura

Written on . Posted in Vijesti.

EU na Kosovu u saradnji sa Ambasadom Njemačke, GIZ-om, Ministarstvom životne sredine i Udruženjem kosovskih opština, obilježili su 25. januara završetak trogodišnjeg projekta posvećenog poboljšanju upravljanja čvrstim otpadom na Kosovu i predstavili novopokrenute aktivnosti u sektoru.  
Nedavno završeni projekat vrijedan 7 miliona eura su zajednički finansirali Evropska unija i njemačko Federalno ministarstvo  za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementirao ga je GIZ. To je dovelo do povećanja prikupljanja čvrstog otpada u svih 38 kosovskih opština sa 57,8 na 90,2 odsto, proširenju usluga prikupljanja i upravljanja otpadom u dodatnih 77.000 domaćinstava i zatvaranje više od 1.500 nelegalnih deponija.  
EU i Vlada Njemačke nastavljaju da podržavaju održive reforme u sektoru upravljanja otpadom na Kosovu.

Studija o situaciji i potrebama mladih u ruralnim dijelovima Sjeverne Makedonije

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasador (YEA) iz Sjeverne Makedonije, Damjan Zlatanovski, organizovao je događaj u znak podrške cilju broj 6 od 11 Evropskih ciljeva za mlade (European Youth Goals), “Pokretanje mladih iz ruralnih sredina ”. Događaj je organizovan u saradnji sa Evropskom kućom Kriva Palanka.

 

Profesori sa Fakulteta poljoprivrednih nauka i prehrane Univerziteta svetog Kirila i Metodija (UKIM), su vodili dvije fokus grupe u kojima je ukupno 14 mladih ljudi od 15 do 24 godine diskutovalo o izazovima i potrebama mladih iz ruralnih krajeva; izgledima mladih ljudi za pristojan život, uključujući mogućnosti za zapošljavanje i obuku; angažovanje u poljoprivredno-prehrambenim sistemima; njihove odluke o mobilnosti; njihovoj ulozi inovatora; njihovom doprinosu ruralnom razvoju; te njihove težnje  u pogledu socijalne inkluzije i učešća u političkim procesima.

 

Glavni cilj je bio pružiti uvid u moguća rješenja za bolje informisano donošenje odluka na nivou politike, identifikovanje preporuka za politiku koje će ohrabriti mlade ljude da ostanu ili da se vrate u ruralna područja i da podrže mlade da budu vidljiviji kao nosioci promjena u poljoprivredno-prehrambenim sistemima kao i povećanje njihovog doprinosa ruralnom razvoju zemlje.

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci je mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Područje je poznato po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. Iz tog razloga je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

“Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark je na lokaciji  izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od  11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.

Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.

“Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.“

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.

Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po  u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.

EU i IFC potpisuju prvi u nizu projekata Ekonomskog i investicionog plana EU

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 19.decembra, Katarína Mathernová, zamjenica generalnog direktora u European Commission's Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations i predsjedavajuća Western Balkans Investment Framework (WBIF) i Alfonso Garcia Mora, potpredsjednik International Finance Corporation (IFC) za Evropu, Latinsku Ameriku i Karibe, potpisali su projekat  Eco-Industrial Parks, prvi projekat koji vodi IFC koji se sprovodi preko WBIF-a.

 

Projekat Eco-Industrial Parks ima za cilj da pomogne unapređenju de-karbonizacije i poboljša efikasnost resursa industrijskih parkova širom Zapadnog Balkana. Nakon preliminarne dijagnoze slijedi ciljana implementacija četiri pilot projekta u industrijskim parkovima širom Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.

 

IFC zajedno sa World Bank, je najnovija međunarodna finansijska institucija koja se pridružila WBIF-u, stvarajući partnerstvo od ključnog značaja za podršku aktivnostima privatnog sektora u regionu, rješavanje hitnih razvojnih pitanja, otvaranje radnih mjesta i osiguravanje dugoročne održivosti. Drugi projekti u pripremi (Other projects in the pipeline) imaju za cilj da mobilišu garantovane finansijske instrumente za kreditno sposobne klijente u oblasti poljoprivrede, omogućavajući prijeko potrebnu modernizaciju sektora, digitalnu transformaciju i pomoć u unapređenju kapaciteta finansijskih posrednika  vezano za klimu, omogućavajući im da prošire svoj pristup mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME).

Sarajevo dio misije 100 gradova sa nultom neto emisijom: Pokretanje koalicije za zelenije projekte

Written on . Posted in Vijesti.

Nakon izbora Funkcionalnog urbanog područja Sarajeva kao dijela misije 100 gradova sa nultom neto emisijom (100 Net Zero Emission Cities mission), Kancelarija EU u BiH i Kanton Sarajevo pokrenuli su 14.decembra Koaliciju za nultu neto emisiju. Koalicioni partneri obavezali su se da će koordinisati svoje aktivnosti i usmjeriti izvore na projekte nulte emisije u Sarajevu.  
Pokretanje Koalicije, koje će predstavljati fundamentalnu promjenu u načinu trošenja sredstava, je prilika da se finansiranje poveže sa ciljevima čistije životne sredine, posebno u zagađenim urbanim područjima kao što je Sarajevo.  
Nakon izbora Funkcionalnog urbanog područja Sarajeva među „100 gradova“, potrebno je izraditi desetogodišnji Akcioni plan za nultu neto emisiju, koji će  uključiti plan za klimatsku neutralnost u svim sektorima kao što su energetika, izgradnja, upravljanje otpadom i transport, zajedno sa povezanim investicionim planovima. Ovaj proces će uključiti građane, istraživačke organizacije i privatni sektor. Koalicija za nultu neto emisiju će se redovno okupljati na praktičnim radnim sastancima koji će biti prilika za koordinaciju aktivnosti i razmjenu najboljih praksi.

EU: Kandidatski status – Poruka šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Johann Sattler-a

Written on . Posted in Vijesti.

Poštovani građani Bosne i Hercegovine!

 

Srećan sam što mogu sa vama podijeliti radost što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u EU!

 

Ujedinjeni u različitosti je vodeći princip i temeljna vrijednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip „ujedinjeni u različitosti“ je naša zajednička vrijednost, snaga i bogatstvo.

 

Ova zemlja je puna energije i talenta. Bilo gdje da krenete u ovoj zemlji, naći ćete kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, dostignuća u umjetnosti i sportu, inovacije i tradiciju – i što je najvažnije, nepokolebljiv duh.

 

Kandidatski status je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost. Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje.

 

Ovo je ohrabrenje za sve građane koji znaju da je put ka EU put ka boljoj Bosni i Hercegovini. Ali je takođe poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu neophodne reforme koje će donijeti dobro građanima i približiti Bosnu i Hercegovinu EU.

 

Znamo da je pred nama mnogo izazova, ali novi politički zamah je tu. Iskoristimo ga!

 

Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlju koja je uvijek bila u srcu Evrope.

Nagrađena boca broj četiri

Written on . Posted in Priče.

EU pomaže crnogorskoj vinariji da razvije svoje poslovanje.

Goran Radević je doktor medicine sa iskustvom rada na četiri kontinenta. Napustio  je svoju domovinu, Crnu Goru, kao mlad i preko 27 godina je radio u zemljama kao što su Kajmanska ostrva, Kina, Oman, Južna Afrika i Sjedinjene Američke Države. Goran je oduvijek imao ideju da će se jednog dana vratiti u svoju domovinu i izgraditi vinariju. Vinarstvo je bilo tradicionalno u Goranovoj porodici i njegova ljubav prema proizvodnji vina počela je prije nego što je napunio pet godina. Djed sa majčine strane je imao vinograd i bio stručnjak za proizvodnju vina. “Naučio sam kalemljenje vinove loze prije nego što sam naučio čitati i pisati,” kaže Goran.

Međutim, pokretanje sopstvenog vinograda ne bi bilo lako jer su bila potrebna značajna ulaganja.  Ipak, kako su godine prolazile, pomisao na to se pretvorila u moranje i konačno, zajedno sa porodicom, Goran je donio važnu odluku da se vrate u Crnu Goru i pokrenu njegovo preduzeće iz snova. Finansijsko ulaganje i strast su bili tu, ali ovo nije bio lak put za Gorana i njegovu suprugu.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći.”

Posadili su prvu vinovu lozu 2007. a do 2009. godine su imali prvu berbu i izašla je prva boca.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći,” kaže Goran. Ipak, nevjerovatno, okus je bio odličan i proizvod je bio kandidat za uspjeh. Te godine, Goran je uspio poslati uzorke svog inicijalnog proizvoda na takmičenje za degustaciju vina u poznatom restoranu na Menhetnu. Bilo je sedam takmičara, a boca broj četiri bila je njihova, sjeća se Goran. “Svih pet članova žirija, koji su bili vlasnici poznatih restorana, označili su bocu četiri kao najbolju. Pretpostavljam da je to bila početnička sreća,“ osmjehuje se.

Odmah su počeli izvoziti svoje vino u SAD, ali su se suočili sa problemima. Brojni elementi – od kvaliteta etikete do kvaliteta čepa boce – nisu bili kompatibilni sa zahtjevima međunarodnih standarda i shvatili su da ovim pitanjima treba posvetiti više pažnje. Goranova supruga, koja je porijeklom iz Amerike, je preuzela marketinški dio preduzeća. Počeli su koristiti kvalitetne čepove za boce iz Francuske i papir za etikete iz Njemačke. Ubrzo je uspjeh bio neizbježan jer je kompanija počela izvoziti u Njemačku, Skandinaviju, Švajcarsku, pa čak i Japan.

Kako je tržište raslo, 2011. Goran i njegova supruga su odlučili da angažuju profesionalne konsultante kako bi osigurali održiv rast njihovog posla. Angažovali su agronoma i visokokvalifikovanog tehnologa sa dugogodišnjim iskustvom u zemlji i inostranstvu. Obojica su pomogla da vinarija postane međunarodno priznat brend.

“Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija.”

O projektu

Dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj fokusira se na poljoprivredno-prehrambene sektore i ruralna područja ovih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bila održivija, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Na putu uspjeha vinarije, imali su i podršku Evropske unije. U toku 2018.godine, prijavili su se za program Instrumenata pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji finansira EU i dobili su podršku za nabavku mašina kao što su viljuškar, traktor, vibro-kultivator, vinogradarski plug i motorna drljača. Uz usporavanje poslovanja tokom pandemije, ova podrške je došla u pravo vrijeme. “Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija,” kaže Goran.

Goran ima četvero djece, a njegov najmlađi sin Luka studira tehnologiju vina na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. „Sanjao sam ovu vinariju 27 godina i naporno radio da uštedim novac za njeno pokretanje. Moj sin će ovo naslijediti i nastaviti tradiciju. To me čini izuzetno srećnim i ispunjenim,“ kaže Goran.

Projekat EU i Njemačke pomaže u razvoju zajedničkog sistema upravljanja otpadom u regionu Prištine

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 12. decembra, u okviru projekta koji finansiraju EU i Njemačka koji rade na razvoju zajedničkog sistema upravljanja otpadom za region Prištine, gradonačelnici Fushë Kosova/Kosovo Polje, Gllogoc/Glogovac, Gračanica/Graçanicë, Obiliq/Obilić , Podujevo/Podujevo i Prishtinë/Priština potpisali su Memorandum o razumijevanju za početak saradnje.

 

U skladu sa relevantnim direktivama EU i kosovskim zakonima, opštine će sada raditi na izradi Inter-municipal Integrated Waste Management Plan (Međuopštinskog plana integrisanog upravljanja otpadom) i Inter-Municipal Cooperation Agreement for joint work in the waste management sector (Međuopštinskog sporazuma o saradnji za zajednički rad u sektoru upravljanja otpadom). Implementacija Međuopštinskog plana integrisanog upravljanja otpadom će biti sljedeći korak u uspostavljanju integrisanog sistema upravljanja otpadom, koji je započet trenutnim projektom koji sa 35 miliona eura finansiraju EU i Njemačka za izgradnju, proširenje i rehabilitaciju deponije i transfer stanica za čvrsti otpad u regionu.

 

Kako bi podržala povezane reforme u sektoru upravljanja otpadom, a zajedno sa njemačkom vladom, EU finansira projekte koje GIZ implementira u iznosu od 19 miliona eura, za razvoj odgovarajućih politika i zakona o upravljanju otpadom, međuopštinsko integrisano planiranje upravljanja otpadom i sporazume o saradnji, izgradnju kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou, uvođenje cirkularne ekonomije i implementaciju prioritetnih investicionih projekata.

MADE OF US: Nevjerovatna avantura uskoro počinje u proljeće 2023

Written on . Posted in Vijesti.

WeBalkans sa ponosom pokreće poziv za prijave koji se odnosi na mlade vlogere sa Zapadnog Balkana koji žele biti dio “Made of us” turneje po Zapadnom Balkanu. Ova avantura treba da se održi u proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave na portal WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje je podržala EU i upoznati zanimljive i inspirativne ličnosti,  istovremeno će vidjeti prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti  i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će snimati svoje iskustvo koristeći svoju opremu i prenijeti svoje putovanje na visoko kvalitetne društvene medije i web sadržaje, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani preko njihovih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružit će im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće priliku da istraže najbolje od Zapadnog Balkana, te  ispričaju ostatku svijeta o tome vlastitim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete našu web stranicu webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući uslove i odredbe za učestvovanje. Faza prijava počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. “Made of Us” je treće regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska Unija.