Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Paket proširenja za 2022: European Commission ocjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu

Written on . Posted in Vijesti.

European Commission je 12. oktobra 2022.godine usvojila Paket proširenja za 2022.godinu, u kojem je dala detaljnu procjenu stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciji suštinskih reformi, kao i jasnim smjernicama o reformskim   prioritetima koji su pred nama.
 
Svake godine Komisija usvaja „Enlargement Package“ – grupu dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku Proširenja EU. Srž ovog paketa je Komunikacija o politici proširenja, koja daje pregled razvoja u prošloj godini. Analizira se napredak koji su napravile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i  reforme kojima se treba baviti i daje prijedloge za dalje. Pored glavne Komunikacije, paket sadrži Izvještaje u kojima Komisija predstavlja svoju detaljnu godišnju procjenu stanja napretka reformi u svakoj zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.

YEAs se pridružuju EU aktivnostima čišćenja na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadora (YEAs) su se pridružili 16.septembra Kancelariji Evropske Unije na Kosovu i GIZ Kosovo koji su organizovali čišćenje jezera Badovc/Badovac u okviru ovogodišnjeg EU Dana čišćenja plaža. Drugi zvanični partneri češćenja su bili PAMKOS (Udruženje za zaštitu životne sredine i Clean-up Kosovo) i Pastrimi regionalna kompanija za otpad. U okviru inicijative prikupljeno je više od 200 vreća otpada. S obzirom na veliki značaj koje jezera Badovac ima za građane Prištine kao glavni vodosnabdjevač, smatralo se važnim da se pošalje poruka kako da jezero ostane bez smeća dok se tamo provodi slobodno vrijeme.

 
Aktivnosti EU Dana čišćenja plaža nastavljene su nakon toga u Evropskoj kući Kosovo, gdje je oko 30 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo živu debatu o pitanjima životne sredine na Zapadnom Balkanu sa stručnjacima EU za životnu sredinu i Mrikom Nikqi, mladim ekologom i influensericom sa Kosova. Mladi evropski ambasadori iz cijelog zapadnog Balkana podijelili su svoje lične ideje o malim, ali značajnim koracima koji se mogu preduzeti kako bi se napravila pozitivna razlika i podržala čista životna sredina. Primjeri uključuju čišćenje i smanjenje otpada u našim zajednicama, izradu kratkih video snimaka za podizanje svijesti o zaštiti životne sredine i promovisanje alternativnih načina prevoza.  
Kampanja EU Beach Clean-Up globalna je inicijativa za zaštitu okeana koju zajednički organiziraju EU i UN, zajedno sa Štrumpfovima. Događaj se održava svakog septembra oko Svjetskog dana čišćenja obale, a važan je za podizanje svijesti o pitanjima zaštite životne sredine. U 2022.godini, peto izdanje EU kampanje Čišćenje plaža usmjereno je na mlade pod okriljem Evropske godine mladih. U okviru sveobuhvatne teme “Ujedinjeni protiv morskog otpada”, sljedeća generacija radi ruku pod ruku s međunarodnim organizacijama, nacionalnim liderima i nevladinim organizacijama u borbi protiv ovog problema.

EU i Kosovo potpisali sporazum za prvi IPA III godišnji program finansiranja

Written on . Posted in Vijesti.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), vrijedan 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između EU-a i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji je omogućio postepenu isplatu finansijske pomoći EU-a Kosovu u okviru IPA III okvirnog sporazuma o partnerstvu koji pokriva period 2021.-2027. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa financsranja od 2007. do 2020., u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada osigurala Kosovu više od 1,21 milijarde eura financijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III će biti iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u postizanju ekonomskih kriterija za pristupanje EU-u. Finansiranje će dalje biti usmjereno prema poboljšanju zaštite ljudskih prava i unapređenju ravnopravnosti polova, kao i poboljšanju pružanja opštinskih usluga te sigurnosti i javne sigurnosti na Kosovu“, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomáš Szunyog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće kombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i pružalac financijske pomoći.

Govor o stanju Unije 2022 predsjednice Ursule von der Leyen

Written on . Posted in Vijesti.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održaće svoje treće obraćanje o stanju Unije Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. Kao i svake godine, u obraćanju će se prikazati dosadašnja dostignuća i njena vizija za budućnost . Nakon govora slijedi plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji nastavlja da bjesni na evropskom kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeti svoju viziju budućnosti Evropske unije. Imajući u vidu  poseban geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego u prošlosti, očekuje se da će govor o stanju Unije privući sve veći interes i izvan EU-a.

 

SOTEU 2022 takođe će se prenositi uživo na Ebs, na kanalima društvenih medija Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsjednice von der Leyen.

Fond za zeleni razvoj (Green for Growth) za poboljšanje energetske efikasnosti i efikasnosti resursa za poduzeća i domaćinstva na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Fond za zeleni razvoj (GGF) je obezbijedio €7 million subordiniranog zajama svom partneru, BKT Kosovo. Prihodi će ojačati kapitalnu osnovu banke i omogućiti BTK Kosovo da poveća svoje zajmove za energetsku efikasnost i efikasnost resursa u urbanim i poluurbanim područjima Kosova mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME), fizičkim licima, kao i projektima obnovljive energije

 

Ovaj instrument ima za cilj da ojača kapacitete banke za unapređenje održivog dugoročnog zelenog finansiranja. Očekuje se da će investicija doprinijeti smanjenju emisije CO2 od 4.800 tona godišnje i godišnjoj uštedi primarne energije od 21.800 MWh. To je ekvivalentno izbjegavanju emisija gasova staklenih bašti iz preko 1000 putničkih vozila na benzin koja se voze godinu dana. Kao nadopuna instrumentu, BKT Kosovo će imati koristi od tehničke pomoći u skladu s inicijativom fonda “Deep Greening” koja ima za cilj ugraditi održivost u osnovne poslovne operacije BKT-a, poboljšati njihov sistem upravljanja životnom sredinom i društvom te ojačati njihove kapacitete zelenog kreditiranja.

Solarna energija za ljepšu budućnost bosanskog preduzeća

Written on . Posted in Priče.

Jedna od najvećih solarnih elektrana u regiji za snabdijevanje potreba preduzeća instalirana je uz podršku EU od strane prehrambenog preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Madi, sa sjedištem u Tešnju, jedno je od nekoliko preduzeća ovlaštenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989.godine,  a 2000.godine pokrenuli su svoju prvu fabriku za preradu pilećeg mesa. Do 2015.godine uveli su najveću i najmoderniju klaonicu peradi u regionu sa kapacitetom od 6,000 brojlera na sat i 24 miliona ptica godišnje. Danas su prepoznati kao tržišni lider u Bosni i Hercegovini.

Međutim, pandemija COVID-19 je imala negativan uticaj na Madi, iako je jedno od najuspješnijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Preduzeće je pretrpilo probleme u snabdijevanju i moralo je da preispita svoju potrošnju i napravi uštede gdje je moguće. Kako bi se izborili sa problemom, uprava je odlučila da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

“Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.”

Mirel Dedukić je bio odabran za rukovodioca ove radne grupe. On objašnjava da je struja jedna od glavnih stavki koju su primjetili u rashodima. “Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije.”

On je znao da Madi ima najveću potrebu za strujom tokom ljeta kada bi solarni paneli bili na maksimumu proizvodnih kapaciteta. “Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja” on objašnjava. Preduzeće je tada krenulo u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na vlastitoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, EU4AGRI program koji finansira EU pokrenuo je poziv za podnošenje prijedloga. Poziv je uključio kompanije iz mesne industrije. „Imali smo naš projekat skoro spreman i bilo nam je lako prijaviti se na poziv“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu snage 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500 m2. Ukupni godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije preduzeća. Osim toga, 2021. godine instalirali su još jednu solarnu elektranu snage 1.000 kW, pa im sada preko 30% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

“Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od krize COVID-19. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao BiH poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Prema Mirelu, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana smanjenjuje zagađenja CO2 za nešto više od 1.800.000 kg, što je ekvivalent uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. “Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom,” kaže Mirel.

Plan za budućnost je da Madi kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini. Osim toga, pokrenuli su i novu kompaniju “Mipower d.o.o.”, koja će se s punim radnim vremenom fokusirati na proizvodnju i promet električne energije. Planiraju instalirati još najmanje 10 MW solarnih panela.

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i kvalitetnije proizvode

Milenko Nedić (47) nekada je bio u vojsci. Godine 2005., u sklopu vladinih reformi, zajedno s još 3000 kolega proglašen je tehnološkim viškom i preko noći je ostao bez posla. Kad je morao odlučiti šta dalje, sjetio se kako su se njegovi roditelji bavili poljoprivredom, što je zapravo bio jedini drugi posao za koji je znao.

On i supruga podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli njihovu malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa na kredite i nedovoljnih kapaciteta sa kojim je par raspolagao. Tada se ukazala prilika da Milenko i njegova supruga prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku EU instrumenta za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD II). “Kroz IPARD programe uspio sam kompletirati našu mehanizaciju i nabaviti sisteme za mužu kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. U zadnjem pozivu dobio sam podršku od oko €48,000 , koji sam dodao svom doprinosom od €32.000”, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i ima jednu od najvećih farmi u svom kraju.

“Prije početka implementacije IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori,”

Sigurnija hrana

Milenko Nedić nije jedina priča o uspjehu IPARD II u Crnoj Gori. Do sada su najmanje 254 poljoprivrednika koristila sredstva IPARD II i imali koristi od poboljšanja uslova rada na farmama. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: “Prije početka implementacije  IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde  za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori”. Prema Gordaninim riječima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i više od 100 novih radnih mjesta i to  uglavnom za mlade ljude.

Crna Gora trenutno koristi sredstva dostupna iz IPARD II programa, koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno usvojila IPARD III program za Crnu Goru za period 2021.-2027. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. ” IPARD III počinjemo s mnogo više iskustva i znanja stečenog kroz implementaciju poziva kroz IPARD II program. Mi smo, kao i korisnici, mnogo iskusniji i vjerujem da će se koristi značajno povećati. Akreditacija novih mjera je također u planu, tako da će otvoriti mogućnosti korisnicima da dobiju veću podršku, a Crna Gora kao država da povuče više sredstava EU koja joj stoje na raspolaganju”, kaže ona.

“Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji je osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU-u, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na poljoprivredno-prehrambeni sektor tih zemalja i ruralna područja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja učinili održivijima, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nema dovoljno radnika koji su spremni da se  bave poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD poziva važan doprinos. “Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste,” kaže Milenko.

Izviđački kamp otvoren za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Projekt koji finansira EU podržava poboljšanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon nalazi se na odličnoj lokaciji: u blizini šume i plaže uz Ohridsko jezero. Takođe je u blizini centra grada Struge. Izviđački kamp otvoren je 1970-ih sa vrlo bazičnom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja u kamp su napravljena tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve betonske zgrade sa osam soba.

“Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Marjan Glavinceski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Objašnjava da uprkos lijepom okruženju u kojem se kamp nalazi, nije bio baš atraktivan posjetiocima. “Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Srećom, mogućnosti za ovaj izviđački kamp su se otvorile prije tri godine kada je uprava kampa odlučila da potraži podršku za poboljšanje uslova. Pronašli su je u fondovima Europske unije, a zajedno su kamp pretvorili u jedno od najatraktivnijih mjesta na zapadnom Balkanu.

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansiran EU podržao je kamp da poboljša svoju fizičku infrastrukturu kao i da pokrene nove atrakcije za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam koliba na stubovima, proširio postojeću zgradu i poboljšao infrastrukturu šatorskih parcela. Kao rezultat toga, kamp sada može primiti do 200 posjetilaca istovremeno, osiguravajući im odgovarajuće toalete i toplu vodu.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i pješačke ture te vožnju kajakom. Projekat je pomogao u nabavci opreme za ove atrakcije i podržao obuku instruktora. “Sada možemo zaokupiti naše posjetioce tokom cijelog boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtrženjia atrakcija među posjetiocima,” kaže Marjan.

“Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške.”

O projektu

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četverogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument pretpristupne pomoći – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom i obezbijediće finansiranje investicija i izgradnju kapaciteta kako bi podržao rast sektora, investicije u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje  kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Marjan objašnajva da je zahvaljujući projektu broj posjetilaca značajno porastao, a prošle godine je broj posjetilaca iz inostranstva bio veći od onih iz Sjeverne Makedonije. “Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške,” kaže Marjan.

Dobit od prošle godine kamp je uložio u dalje unapređenje infrastrukture, a u budućnosti planiraju uvesti nove atrakcije poput paraglidinga. “Želimo se dalje razvijati i postati važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu”, kaže Marjan.

EU usvaja IPARD III program za Crnu Goru

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska komisija usvojila je IPARD III program za Crnu Goru, vrijedan 63 miliona eura, za period 2021-2027. Prednosti IPARD III programa predstavljene su široj javnosti na svečanosti organizovanoj u vinariji Patrimonio, koja je korisnik IPARD-a u Bobiji na Cetinju.

 

Crna Gora trenutno koristi preostala raspoloživa sredstva iz IPARD II programa, koja se formalno mogu koristiti do kraja 2023. godine, tako da će sredstva iz novog IPARD III programa biti iskorištena nakon ovog roka. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa u svom obraćanju je navela više od 250 ulaganja EU u poljoprivredu kroz IPARD II program.

 

„Veoma sam srećna što danas slavimo usvajanje IPARD III programa. Poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori treba prilagoditi i unaprijediti kako bi bila spremna i konkurentna za evropsko tržište kada Crna Gora postane punopravna članica EU. Naši IPARD programi daju vam dodatnu šansu za povećanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje zavisnosti od uvoza hrane. Ohrabrujem crnogorske poljoprivrednike i agroprerađivače da u potpunosti iskoriste IPARD II i predstojeći IPARD III. Takođe ohrabrujem Ministarstvo da na vrijeme pripremi implementaciju novih mjera IPARD III i pokaže da dobro upravlja EU sredstvima i odgovara na njene zahtjeve“, rekla je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa.

EU4AGRI projekat koji podržava EU objavljuje novi javni poziv

Written on . Posted in Vijesti.

EU4AGRI projekat koji finansira EU raspisao je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku uvođenju standarda i sertifikacije u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji.

 

U okviru ovog poziva, Evropska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili obezbijede sertifikaciju svojih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa. Poziv ima za cilj jačanje poljoprivredne i prehrambene industrije, poboljšanje kvaliteta, higijene, sljedivosti i bezbijednosti hrane, povećanje konkurentnosti i olakšavanje pristupa tržištima.

 

Poziv je otvoren za mikro, mala i srednja preduzeća, zanatske radnje/preduzetnike i zadruge koje se bave proizvodnjom i/ili preradom poljoprivrednih proizvoda za ljudsku ishranu, te udruženja koja okupljaju proizvođače/prerađivače za grupnu sertifikaciju.

 

Ukupan iznos koji je ponuđen putem ovog poziva iznosi milion KM, a grant sredstva za svakog korisnika mogu se kretati od 5.000 do 50.000 KM, uz obavezno sufinansiranje u iznosu od 30% ukupne vrijednosti planiranih troškova projekta.