Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Evropska zelena nedelja 2022 u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Cirkularna ekonomija, nulto zagađenje i biodiverzitet su u fokusu ovogodišnje Evropske zelene nedelje koja se održava u Srbiji od 30. maja do 5. juna. Evropska zelena nedelja podiže svijest javnosti o najvažnijim pitanjima zaštite životne sredine.

 

Ova nedelja će biti popraćena nizom događaja i onlajn aktivnosti na kojim će biti predstavljeni konkretni rezultati saradnje Srbije, Evropske unije, njenih država članica i nekoliko međunarodnih partnera. Događaji su planirani i zakazani da se održavaju u svim dijelovima Srbije, uključujući Beograd, Čačak, Kruševac, Novi Sad i Niš. Detaljan dnevni red Evropske zelene nedelje u Srbiji možete pronaći ovdje.

 

Svake godine, Evropska zelena nedelja je prilika za debatu o evropskoj politici životne sredine sa kreatorima politike, vodećim ekolozima i zainteresovanim stranama iz Evrope i svijeta. Ove godine planirana je organizacija oko 300 događaja, širom Evrope, sa posebnim fokusom, ovog puta, na Evropski zeleni dogovor – održivu i transformativnu strategiju rasta EU, koja podržava efikasniju upotrebu resursa i ambicije EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

 

Aktivnosti se realizuju u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom za evropske integracije, lokalnim samoupravama, ambasadama Švedske i Francuske, Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, Švedskom agencijom za razvoj, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), KFW Bankom, Evropskom investicionom bankom i mnogim drugim.

 

Evropska unija je svjetski lider u zaštiti životne sredine i podržava Srbiju na njenom putu ka zdravijoj životnoj sredini. Sa preko 400 miliona evra bespovratnih grantova uloženih u zaštitu životne sredine i klimatske akcije u Srbiji, EU je najveći donator u ovoj oblasti.

U nova poslovna iskustva sa divljim životinjama

Written on . Posted in Priče.

Prekogranično područje Crne Gore i Srbije spremno je da uz podršku Evropske unije ugosti turiste koji vole prirodu.

Prije pandemije, Crna Gora je imala preko dva miliona posjetilaca godišnje i preko sedam miliona noćenja godišnje, što se može smatrati uspjehom za državu od samo 600.000 stanovnika. Ovi posjetioci su uglavnom fokusirani na prekrasne primorske regije za ljetni odmor ili skijališta na sjeveru. Međutim, Crna Gora ima i druge veoma uzbudljive mogućnosti turizma u vidu bogatstva divljim biljnim i životinjskim svijetom, posebno u sjeveroistočnom regionu koji se graniči sa Srbijom, a koji je izrazito slabo istražen. NVO Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP) iz Podgorice, zajedno sa partnerima iz Crne Gore i Srbije, radi na otvaranju ovog područja kao destinacije za ljubitelje divljih životinja.

U globalu, promatranje divljih životinja, posebice ptica, postalo je sve popularnija turistička aktivnost, prepoznata kao važna turistička niša na tržištu. Međutim, kao posljedica relativno osamljenog geografskog položaja ovog područja i loše prometne povezanosti, ovdje je turistička infrastruktura nedovoljno razvijena, iako se na pomenutom području nalaze četiri nacionalna parka.

“Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto kako bismo ovaj bajkoviti krajolik otvorili za posjetioce.”

Zadovoljavanje potrebe za razvojem turizma

Lejla Abdić je ekološka aktivistkinja i menadžerka projekata u Centru za zaštitu i istraživanje ptica. Ona objašnjava da je zajedno sa kolegama bila svjesna koliko je to područje nerazvijeno u smislu turističke infrastrukture i aktivnosti na otvorenom. „Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto da ovaj bajkoviti krajolik otvorimo za posjetioce“, kaže Lejla.

S tim ciljem su se prijavili na poziv za prekograničnu saradnju Crne Gore/Srbije koji finansira EU i dobili su sredstva za pokretanje takozvanog „Hoo project – Creation of Owl and Other Wildlife Experience.“ (Hu projekat – Kreiranje iskustava u dodiru sa sovama i drugim divljim životinjama). Kako je populacija ptica u regionu veoma bogata, projekat je bio fokusiran na aktivnosti vezane za posmatranje ptica kroz mapiranje i označavanje staza gdje se mogu promatrati. Takođe rade na obuci i motivisanju lokalnog stanovništva da se bave poslovima vezanim za ovu vrstu turizma, te brendiranju i promociji turističkih proizvoda koji su razvijeni u sklopu projekta.

“Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati ​​u njima.”

O projektu

“The Hoo Project: Creation of Owl and Other Wildlife Experiences” počeo je u februaru 2021. Glavni cilj projekta je podsticanje turizma zasnovanog na prirodnom nasljeđu bogatstva biljnog i životinjskog svijeta u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je 262.029 €, a njegovo planirano trajanje je 24 mjeseca. Projektom je, između ostalog, predviđeno uspostavljanje dva turistička plana puta kroz stanište divljih životinja, obuka turističkih vodiča za divlje životinje, promatranje ptica i studijske posjete te uspostavljanje digitalne platforme za promociju turizma divljih životinja u regionu.

Lejla objašnjava da područje projekta ima mnogo toga za ponuditi turistima koji vole prirodu: sove, na primjer, imaju harizmu koja pruža uzbudljiva turistička iskustva. Ali ovo područje je takođe dom drugih slično interesantnih vrsta ptica, kao što su suri ili zlatni orao i carski orao, bjeloglavi sup, sivi soko, jarebica kamenjarka, ruževac, te rijetke vrste ptica koje zahtijevaju veće prirodne šumske komplekse kao svoja staništa. „Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati u njima.“, kaže Lejla.

Lejla further explains that the project is having an important succes in terms of cross-border cooperation. The partner organisations will be organising study tours and coordination activities with the aim of connecting communities, businesses and tour operators from both sides of the border. “At the end of the day, the development of the region is closely linked to cross-border cooperation,” she says. Lejla dalje pojašnjava da projekat bilježi značajan uspjeh u smislu prekogranične saradnje. Partnerske organizacije planiraće studijska putovanja i aktivnosti u koordinaciji s ciljem povezivanja zajednica, preduzeća i turoperatora s obje strane granice. “Na kraju dana, razvoj regije usko je povezan s prekograničnom saradnjom”, kaže ona.

32 preporuke za održivost koje su obilježile Dane zelene energije na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Balkanska istraživačka reporterska mreža (BIRN) Kosovo ugostila je prošlog četvrtka u Prištini konferenciju na visokom nivou, u okviru, već po drugi put organizovane inicijative, “Dana zelene energije”. BIRN je na ovom događaju predstavio novi Position Paper za Integrisani plan za energiju i klimu Kosova (NECP), koji sadrži 32 konkretne preporuke o tome kako zemlju usmjeriti ka energetski efikasnoj i 100% obnovljivoj ekonomiji.

 

Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Kosovo, prihvatile su da pripreme NECP-ove kako bi bolje planirale svoje energetske budućnosti na integrisan način koji je u skladu sa politikom Energetske unije Evropske unije. Kao dio Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi potpisane 2020. godine, zemlje su se takođe obavezale da će ukinuti upotrebu svih fosilnih goriva do 2050. i smanjiti emisiju stakleničkih gasova do 2030. Dok specifični energetski ciljevi za 2030. tek treba da budu finalizirani, Position Paper izlaže jasne prijedloge za dekarbonizaciju, zasnovane na bliskoj tržišnoj integraciji, fleksibilnoj proizvodnji električne energije i elektrifikaciji sektora transporta i grijanja na Kosovu.

 

Konferenciju na visokom nivou održao je BIRN Kosovo i njegovi partneri tokom “Dana zelene energije”, u okviru projekta „Evropeizacija kosovske agende životne sredine“ koji podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementiraju “Bankwatch”, BIRN Kosovo, “ERA Group” i “TV Mreža”.

Zapadni Balkan slavi Dan Evrope

Written on . Posted in Vijesti.

Tradicionalno, sad već duže od dvije decenije, 9. maj se slavi kao Dan Evrope širom Zapadnog Balkana. Građani su imali priliku da s užitkom poprate muzičke koncerte, sportske događaje kao i umjetničke izložbe. Mladi evropski ambasadori su također bili dijelom ovih dešavanja u slavu Dana Evrope u gradovima Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos tome, kroz radionice, diskusije i aktivnosti za jačanje građanske svijesti o temama kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i rodna ravnopravnost.

 

Dan Evrope obilježava sjećanje na potpisivanje ‘Šumanove deklaracije’ ‘Schuman Declaration’  9. maja 1950. To potpisivanje je bio ambiciozan plan da se osigura dugoročni mir u poslijeratnoj Evropi i smatra se početkom onoga što je danas Evropska unija. U svom govoru, u Parizu 1950. Godine, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi zahvaljujući kojem bi rat bio nezamisliv među evropskim nacijama. Ovaj dan je prilika da se prisjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU, i da slavimo evropske vrijednosti.

„Dani zelene energije 2022“ na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Kao dio inicijative „Evropeizacija kosovske agende životne sredine“, od 16. do 22. maja održava se inicijativa “Dani zelene energije 2022” na Kosovu. Inicijativu finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a sprovode je Balkanska istraživačka reporterska mreža (BIRN) sa Kosova, “CEE Bankwatch”, ”ERA Group” i “TV Mreža”.

 

Inicijativa podržava proaktivno učešće kosovskog civilnog društva, medija i aktivista za životnu sredinu u reformi raznih politika i donošenju odluka u domenima energije, životne sredine i javnog zdravlja. Ciljevi projekta su pružanje pomoći Kosovu da približi svoju politiku zaštite životne sredine zakonodavstvu EU i podsticanje dijaloga između organizacija civilnog društva, medija, aktivista i javnog sektora.

 

Po drugi put, BIRN-a i njeni partneri su domaćini inicijative “Dani zelene energije”. Svrha višednevne aktivnosti je da se ukaže na značaj energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i javnog zdravlja, posebno među relevantnim zvaničnicima. Ove godine, inicijativa će biti domaćin brojnih aktivnosti koje će doprinijeti najboljim energetskim praksama na Kosovu.

Uvođenje hercegovačkog bijelog luka u svijet

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU.

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju teren oko grada Ljubinja u južnoj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko decenija, njive u Ljubinju bile su zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog pada domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali diverzifikovati svoje proizvode.

Kako je zemlja veoma plodna, nisu imali mnogo problema u tome, fokusirajući se na bijeli luk koji se vijekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i za borbu protiv bolesti. Poslovnu priliku koju pruža bijeli luk uočio je Farmavit, kompanija iz ljubinjskog kraja koja je odlučila da se bavi ne samo uzgojem već i preradom ovog proizvoda za distribuciju na šira tržišta.

 “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu.”

Moderna tehnologija za poboljšanje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u kompaniji, kojoj se pridružio 2020. godine. Firma je osnovana 2000. godine, a na početku su se fokusirali na proizvodnju stočne hrane. Međutim, uvidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih kultura, odlučili su isprobati nešto što bi bilo zanimljivije i privlačnije za šira tržišta. “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu”, kaže Stefan.

Danas je Farmavit vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda je namijenjena izvozu, uključujući i izvoz u EU. Na putu do ovog uspjeha, podržala ih je i inicijativa EU4 Business koju finansira EU, a implementira UNDP. Ovom podrškom kompanija je riješila veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežalo proizvodnju. „Uz ventilaciju i klimatizaciju našeg objekta sada se oslobađamo pare za nekoliko minuta. Takođe, ranije se značajan dio posla obavljao ručno, ali sada su, uz pomoć novih mašina, poboljšani i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli“, objašnjava Stefan.

Preduzeće ima vlastite plantaže bijelog luka, ali određene količine otkupljuje i od svojih dobavljača u Hercegovini. Nakon otkupa bijeli luk se šalje na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod nazivom brenda “Scent of Herzegovina” (Miris Hercegovine).

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio strategije lokalnog razvoja Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da proizvode i pire od bijelog luka i marinade koje se sastoje od bijelog luka sa začinima, maslinovog i suncokretovog ulja. Osim toga, zahvaljujući projektu EU4Business, sada proizvode takozvani crni češnjak. Crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizira se, a njegova svojstva se poboljšavaju. Ova vrsta bijelog luka je visoko cijenjena na svjetskom tržištu, a nabavkom mašine za fermentaciju, zahvaljujući podršci EU, kompanija Farmavit postala je jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona,” kaže Stefan.

Uz planove za nove marinade, te plasman i crnog češnjaka i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kompanija Farmavit nastavlja ulagati u velike planove u cilju da zadrži lidersku poziciju na tržištu. “Dodatna sredstva smo uložili u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva kompanija u regionu koja će proizvoditi dijetetske suplemente ove vrste“, zadovoljno kaže Stefan.

Kompanija Farmavit je kroz EU4Business projekat podržana sa 150.000 KM, dok vrijednost ukupne investicije iznosi 300.000 KM.

EU podržava prelazak na zelenu ekonomiju i ulaže u energetski efikasne zgrade u Prizrenu na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska unija će Kosovu obezbijediti investicioni grant, tj. neposredni zajam gradu Prizrenu u iznosu od milion eura kako bi se poboljšala energetska efikasnost javnih objekata kao što su vrtići, škole i ustanove primarne zdravstvene zaštite. Kao dodatak grantu EU, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrava podsuvereni zajam od 5 miliona eura za ovaj projekat, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP/REEP Plus).

 

Kosovski ministar finansija, Hekuran Murati, i Alain Pilloux, potpredsjednik EBRD-a za bankarstvo, potpisali su ugovor o ovom projektu tokom sesije na temu izgleda za investicije na Kosovu, koja se održala u Maroku na godišnjem sastanku i poslovnom forumu EBRD-a EBRD’s Annual Meeting and Business Forum .

 

Zelena tranzicija Kosova se podržava putem niza unaprijed dogovorenih finansijskih okvira. Za projekte energetske efikasnosti kao što je projekat u Prizrenu, grantovi se obezbjeđuju preko WBIF regionalnog programa energetske efikasnosti, koji podržavaju EU, bilateralni donatori i sami korisnici. REEP/REEP Plus je izdovjen kao jedan od vodećih projekata za čistu energiju unutar Evropske komisije i njenog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Economic and Investment Plan for the Western Balkans. Ovakvi projekti značajno doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, te unapređuju životni standard i zdravlje građana. Aktivnosti u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa regulativom EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, te poštuju pet stubova Evropskog zelenog dogovora.

EU i BiH jačaju saradnju u pripravnosti u katastrofama

Written on . Posted in Vijesti.

Evropski komesar za upravljanje krizama, Janez Lenarčič, posjetio je Bosnu i Hercegovinu kako bi ojačao saradnju u prevenciji, pripravnosti i odgovoru na katastrofe, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Njegova posjeta se podudarila sa trenutkom kada je zemlja ponovo potvrdila svoj interes da se pridruži Mehanizmu civilne zaštite EU, koji koordinira zajedničke akcije u odgovoru na krize. Komesar je takođe prisustvovao vježbama za efikasan odgovor na zemljotrese koje je finansirala EU, a u kojima su učestvovale službe zaštite iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i drugih međunarodnih agencija.

 

Janez Lenarčič je izjavio: „Prije nekoliko dana Bosnu i Hercegovinu su pogodila dva zemljotresa. Ne možemo uvijek predvidjeti kada i gdje će sljedeći udariti, ali možemo se bolje pripremiti. Upravo zbog toga podržavam, i to u potpunosti, zahtjev Bosne i Hercegovine za pridruživanje Mehanizmu civilne zaštite EU. Uvjeren sam da će članstvo u našem evropskom okviru civilne zaštite osigurati da Bosna i Hercegovina ima koristi od snažnijeg odgovora na krizu kad god je zadese velike krize. Zajedno možemo zaštititi i spasiti živote.”

 

Komesar se sastao i sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, između ostalih. Komesar je tokom posjete najavio priliv od 2,5 miliona eura dodatnih humanitarnih sredstava za pomoć Bosni i Hercegovini da se pokriju potrebe izbjeglica, tražilaca azila i migranata u zemlji.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Written on . Posted in Priče.

Tim sjevernomakedonskih novinara osvojio je prestižnu nagradu EU-a za istraživanje rizika s kojima su suočeni ugroženi risovi.

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja je klasifikovana kao kritično ugrožena. Vjeruje se da sada samo oko 45 jedinki ove vrste luta regijom. Ipak, ilegalni krivolov, degradacija krajolika i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za najveću mačku u regionu.

 

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili nanošenje štete balkanskim risovima strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi veoma različita. Tim novinara makedonskog radija MOF zaključio je da je životinja zapravo vrlo slabo zaštićena i da joj prijeti velika opasnost od izumiranja.

Njihova istraga trajala je nekoliko mjeseci i rezultovala je pričom pod nazivom “Following the Balkan lynx’s footsteps – an investigative story in two parts” (Stopama balkanskog risa – istraživačka priča u dva dijela). Priča daje sumornu sliku situacije u kojoj se balkanski risovi nalaze pod stalnim rizikom od ilegalnog lova. Istražni tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini staništa životinje, risove koji se drže u kavezima u vidu atrakcije, te sumnje da su policijski službenici uključeni u lov. Osim toga, istraga je pokazala da balkanske risove osim prijetnji krivolovom ugrožava i nelegalno odlaganje otpada, te građevinske aktivnosti poput izgradnje puteva i hidroelektrana u prirodnim i nacionalnim parkovima i oko njih.

”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba.”

Priznanje truda

Novinarsku ekipu koja je vodila i objavila istraživačku priču činili su Bojan Shashevski, Daniel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da im je inspiracija došla iz želje da ispričaju priču o temi o kojoj se rijetko govori, ali i da istraže provode li se pravilno zakoni o zaštiti prirode i životinjskog svijeta. ”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba,” kaže ona.

Priča je postigla veliki uspjeh u pogledu povratnih informacija od čitalaca, a takođe je osvojila i nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey,” (Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na području Zapadnog Balkana i Turske) a žiri je članak opisao kao proizvod izvanrednog istraživanja.

Emilija Petreska sa radija MOF je na ceremoniji dodjele rekla: „Razočaravajuće je što ni nakon više od godinu dana od kada smo objavili priču, institucije nisu reagovale na nalaze… Kakvu budućnost imamo na umu ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo životnu sredinu balkanskog risa i prirodno nasljeđe koje imamo, i – pritom – uništavamo sami sebe?”.

“Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud.”

O projektu

Cilj projekta “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey” koji finansira EU, je jačanje povjerenja građana u medije i stvaranje sigurnog okruženja za novinare da stvaraju nezavisne vijesti, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te izdavaštvo. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo EU, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim budući da su iz male medijske organizacije bio iznenađen kada im je rečeno da su osvojili prvu nagradu. “Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud,” rekla je ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju za opšti cilj proslavu i promociju izuzetnih dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u javnosti ovih zemalja.

TAIEX podržava lokalne samouprave u Crnoj Gori u borbi protiv zagađenja mora

Written on . Posted in Vijesti.

Prema saznanjima UN-ovog programa za zaštitu okoliša, u okeane se svake minute baci količina plastike jednaka količini koja stane u jedan kamion za smeće. Ovo ne šteti samo morskom ekosistemu, već i ljudima zbog mikroplastike koja dođe do njih preko lanca ishrane.

 

Instrument  Evropske komisije – Tehnička pomoć i razmjena informacija (TAIEX) i Opština Budva organizovali su 10-11. aprila radionicu o upravljanju plastičnim otpadom za sve opštine na crnogorskom primorju. Događaju su se pridružili i predstavnici centralnih institucija i nevladinog sektora kako bi razmijenili ideje sa ekspertima iz EU koji dolaze iz Slovenije i Belgije.

 

Učesnici su se složili da treba uvesti više podsticaja za reciklažu kako bi se riješio problem na Jadranu. Razmijenili su i ideje o tome kako motivisati građane da smanje upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu.

 

Christof Delatter, šef odjela za strategiju i politiku Flandrijske agencije za upravljanje otpadom, pokazao je kako je Belgija postigla smanjenje proizvodnje otpada iz domaćinstava putem zakonodavnih podsticaja i komunikacijskih kampanja. Štefan Trdan iz Instituta za vode Slovenije objasnio je značaj prikupljanja podataka vezanih za upravljanje otpadom i pokazao kako ih opštine mogu iskoristiti u komunikacijskim akcijama koje će obezbijediti trajne i održive rezultate u upravljanju otpadom.

 

Događaj u Budvi pokrenuo je drugu fazu TAIEX inicijative koja nudi stratešku podršku lokalnim vlastima na Zapadnom Balkanu i radi direktno sa lokalnim i regionalnim vlastima na razmjeni najboljih primjera javnih politika EU. Uskoro će se održati još nekoliko lokalnih radionica i stručnih misija na temu ekologije.