Skip to main content

Area of Cooperation: Environmental protection

Interreg i Green-tex: Recikliran tekstil – manje zagađenje

Written on . Posted in Priče.

Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge članice, kao   i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se našao odgovor na ovaj izazov i rješenja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.

Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Općina Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast Active Nativa (Slovenija); Udruženje građana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slovačka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveučilišta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet “Donja Gorica” (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udruženje za razvoj među zajednicama “Metropolitansko područje Bukurešta” (Rumunija) i Inovativno udruženje “Prvi odgovorni Mađarski” (Mađarska).

Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija – proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike količine stakleničkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamučne košulje potrebno je 2.700 litara što je  količina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće biva odloženo na deponiju ili  spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.

Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do  prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije.   Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.

Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.

„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli  pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica  projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine  provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.

„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad,  nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.

Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…

Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te  djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru  i Srbiju.

Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa EU4Green je više od projekta – to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u centar održivosti i inovacija. Od rješavanja problema zagađenosti do jačanja zelenih vještina i edukacije, EU4Green stvara uslove za čistiju i zdraviju budućnost uz istovremeno otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i jačanje veza sa EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa donosi značajne promjene u cijeloj regiji.  Inicijativa EU4Green doprinosi značajnom napretku u jačanju održivosti na cijelom Zapadnom Balkanu. Jedan od primjera je ‘Western Balkans GreenCast’, serija podkasta koja istražuje važna ekološka pitanja i strategije zelene tranzicije u regiji i EU. U ovoj seriji se provode intervjui sa stručnjacima, studije slučajeva iz stvarnog života, dubinske diskusije s ciljem da se slušaoci podstaknu na usvajanje održivih praksi i rješenja za zdraviju planetu i njihove edukacije.  Prva epizoda, ‘Voda: svakodnevna potreba,’ stavlja akcenat na zaštitu vode, ključno pitanje za Zapadni Balkan i EU. U podkastu učestvuju profesorica Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za dekontaminaciju vode iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenosti vode, zašto je važno zaštiti vodne resurse, te o strategijama za osiguranje održive budućnosti voda. Naglašavaju uobičajene zablude, objašnjavajući da je po pitanju voda uz kvalitet jednako važan i kvantitet. Raspravljaju i o potrebi za boljim sistemima praćenja, problemima sa zastarjelim pogonima za otpadne vode, kao i zagađenju iz industrije i poljoprivrede. U epizodi je podcrtana hitna potreba za širom regionalnom saradnjom i efektivnim provođenjem propisa o zaštiti okoliša.  Ova serija podkasta je primjer opredijeljenosti inicijative EU4Green za transparentnost i učešće javnosti, jer naglašava značajne uspjehe u zaštiti okoliša i podstiče optimizam kod građana uz istovremeno zagovaranje odgovornosti u upravljanju. Ukazivanjem na ono što je postignuto kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green odaje priznanje napretku regionalnih i lokalnih nastojanja u realizaciji mjera i reformi u okviru smjernica Zelene agende. Ovaj pristup, osim što ukazuje na pozitivne učinke zajedničkih napora u oblasti zaštite okoliša i društva, također omogućava razmjenu znanja među akterima, podstičući i druge ekonomije da kopiraju i primijene uspješne strategije.  Kroz ovakve inicijative, EU4Green nastavlja pružati podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu u zeleniju i održiviju budućnost, kroz usklađivanje sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više informacija, ovdje možete pogledati prvu epizodu Western Balkans GreenCast: Prekogranični podkast EU4Green     O projektu:  Projekat EU4Green  pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija u provođenju ‘Zelene agende za Zapadni Balkan’, u ozeljenjavanju njihovih ekonomija u konsultacijama s relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja.  EU4Green će zemljama u regiji pomoći u: 
  • prelasku na cirkularnu ekonomiju; 
  • praćenju i smanjenju zagađujućih materija u zraku, vodi i tlu; 
  • postizanju bolje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene; 
  • očuvanju biološke raznolikosti; 
  • osiguranju ad hoc podrške na nivou visoke politike; 
  • unapređenju praćenja i izvještavanja o provođenju Zelene agende; 
  • boljem razumijevanju Zelene agende kroz aktivnosti komunikacije; 
  • unapređenju zelenog obrazovanja; 
  • uključivanju civilnog društva i drugih zainteresovanih strana; 
  • boljem finansiranju zelene tranzicije. 

Raditi s prirodom umjesto protiv nje

Written on . Posted in Priče.

Održivo upravljanje šumama za egzistenciju i zaštitu okoliša. Rrahim Zeqiri, koji je sada voditelj Udruženja proizvođača drvenog uglja u Llabjanu, Novobërdë/Novo Brdo, sa šumskim proizvodima radi preko 35 godina. Odrastanje u planinskom području, povezalo ga je planinom kako na duhovnom tako i na ekonomskom planu. Kao i više od 20 porodica u njegovom selu, njegova porodica i on su našli način da svoje okruženje pretvore u izvor prihoda. Premda nema formalnog obrazovanja, uvijek je sanjao o poslu u šumarstvu, kako kaže “Uvijek sam volio šumu i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim zbog toga što nemam adekvatno obrazovanje, moj san se nikada nije ostvario”. U 2015. godini je g. Zeqiri na vlastitu inicijativu započeo, kako kaže, “s čišćenjem šuma”, što je zapravo sakupljanje tanjih grana i mrtvog drveta i njihovo iskorištavanje za proizvodnju drvenog uglja koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve vrijeme je, s ciljem da koristi šumu ne uništavajući je, imao je jednu želju, da dobije stručnu procjenu da li nanosi štetu šumi. Ova ga je želja dovela u kontakt sa lokalnim vlastima i što je još važnije s timom projekta koji finansira EU “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu.” Njegova je namjera da kroz ovaj projekat okupi sve druge porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja i da sarađuje s nadležnim organima kako bi očistili ne samo privatne nego i državne šume.  Ovakve inicijative zajednice, u mjestima gdje “mnoge porodice žive od socijalne pomoći i brinu da će im formalni propisi poput ovog onemogućiti rad” uvijek predstavljaju izazov. Međutim, Rrahim je uvjeren da je zajednički rad za čistije i zdravije šume, uz njihovo iskorištavanje” koristan za sve i odlučan je u namjeri da oko ove inicijative okupi više pojedinaca iz lokalne zajednice.     Kao i Rrahim u mjestu Novobërdë/Novo Brdo, Kumrije Kadriu u selu Vrellë u općini Istog, pokušava okupiti žene koje već za svoje potrebe koriste šumske proizvode oko bolje organizovane i održivije inicijative. Kumrije je voditeljica Udruženja Melissa, koje je prvobitno osnovano kao Udruženje pčelara, ali, kako kaže, “ubrzo su shvatili potencijal sakupljanja plodova kao što su ljekovito bilje i šumsko voće na planinama”. Zarada od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da dopune prihod domaćinstva, naročito u područjima u kojima ima veoma malo mogućnosti zapošljavanja za žene.  Budući da živi u kraju koji je okružen planinama, za Kumrije i druge žene bilo je gotovo prirodno da prikupljaju svježe bilje i bobičasto voće u planinama za potrebe domaćinstva. Shvativši potencijal ove aktivnosti, počele su ispitivati mogućnosti da od ovoga naprave profitabilnu djelatnost koja bi bila korisna za žene u cijelom ovom području. Međutim, do sada su uspjele samo prikupljati i sušiti ljekovito bilje i bobičasto voće, što im otežava lansiranje novih proizvoda na postojećem tržištu. Za Kumrije i njene kolegice, mašina za pakovanje bilja znatno uvećava vrijednost njihovih proizvoda i mijenja sve.

“Ranije smo mogli prodavati samo svježe bilje, ali sada ga možemo sušiti i pakovati, što uvećava njegovu tržišnu vrijednost”, kaže ona. Sada na onome što su radile cijeli život, mogu ostvariti dobit. 

  Kumrije Kadriu Kumrije objašnjava da je njena namjera da uspostavi održivu mrežu skupljačica koje će ujedno biti njihov lanac snabdijevanja, a oni će otkupljivati sakupljeno bilje i bobičasto voće od žena koje ih već sakupljaju po konkurentnim cijenama s ciljem doprinosa konkurentnosti tržišta, što će biti najkorisnije za žene iz zajednice.    Rrahimovi i Kumrijini napori samo su dio šire inicijative čiji je cilj poboljšanje egzistencije u ruralnim sredinama uz istovremeno osiguranje održivosti šuma Kosova. Projekat koji podržava EU bio je uspješan u nekoliko regija, s akcentom na praksama održivog upravljanja šumama, smanjenju nezakonite sječe šume i promociji korištenja nedrvnih šumskih proizvoda kao što je bilje koje sakupljaju Kumrije i njene kolegice.   Priče kao što su ove o Kumrije i Rrahimu samo su neke od mnogih priča o uspjehu pojedinaca, porodica i zajednica koje su na direktan načini iskoristile projekat koji je finansirala EU, a proveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu”.   Usklađivanjem s međunarodnim standardima i najboljim praksama, naglašavanjem uravnotežene integracije okolišnih, društvenih i ekonomskih funkcija u šumske ekosisteme, izrađena su četiri plana upravljanja šumama uz korištenje metodologije koja umjesto na tradicionalne vrijednosti upravljanja šumom akcenat stavlja na ekosistemski pristup.    Njihov holistički pristup je ono što ove planove čini posebno važnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, nego i za kreatore politika. Ovi planovi nude slojevito i široko znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire ekosistemske usluge koje pruža šuma, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednicu, te nedrvne šumske proizvode. Uz pretpostavku da će je u bliskoj budućnosti koristiti Agencija za šume Kosova, ova metodologija za izradu planova upravljanja će predstavljati važan napredak u praksama upravljanja šumama u zemlji, unaprijediti održivost šuma, doprinijeti naporima na ublažavanju klimatskih promjena i unapređenju dobrobiti lokalne zajednice.  

“Uvijek sam volio šume i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada nisam ostvario ovaj san.”  

              U okviru programskih aktivnosti uspješno je pošumljena površina od ukupno 128 hektara. Program je također naglasio učešće lokalne zajednice u ovim aktivnostima, naročito u okviru pilotskih jedinica za upravljanje. Ovaj angažman je pojedincima iz zajednice omogućio sticanje praktičnog iskustva u tehnikama sađenja, a za učešće su dobili i novčanu naknadu. Iako su još uvijek prisutni izazovi u dobrom upravljanju šumama Kosova, s tim što je nezakonita sječa šume i dalje jedan od najurgentnijih problema, zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa, od direktnog rada s pojedincima koji žive u planinskim područjima koji se educiraju o pravilnom korištenju dobara koje nude planine, te o načinu da ove aktivnosti učine profitabilnim istovremeno mijenjajući kulturu i odnos prema važnosti zdravih i čistih šuma, do direktnog rada s nizom institucija i pojedinaca koji su nadležni na nivou kreiranja politike – program je odlučan u namjeri da osigura zeleniji i zdraviji okoliš za građane Kosova.  

Zaštita Vardar rijeke uz podršku EU

Written on . Posted in Priče.

Vodovodni sistem glavnog grada Sjeverne Makedonije, Skoplja, dobija podsticaj, što pokazuje da se razvoj odvija paralelno s integracijom u EU.

Gradovi se neprestano moraju prilagođavati kako bi se mogli nositi s brzim rastom urbanog stanovništva, suočiti se s izazovima klimatskih promjena i upravljati ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno i predano radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ta predanost se ogleda u značajnoj inicijativi za zaštitu okoliša grada izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će obezbijediti usluge sanitacije za više od pola miliona stanovnika dok će istovremeno smanjiti zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke u Sjevernoj Makedoniji.

Vode ove značajne rijeke, koja protječe kroz glavni grad zemlje, Skoplje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacijske mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više mjesta duž lijeve i desne obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretiranja za ispuštanje ovih voda, one na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.

“Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Gđa. Kaja Shukova, ministarka zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe značajnu ulogu izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda za grad Skoplje. Ona izjavljuje da je ovaj problem još uvijek, jedno od najhitnijih pitanja ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i dobrobit. Ministarka Shukova napominje: “Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”

Tokom pripremne faze, projekat je primio vrijednu tehničku pomoć u obliku donacija iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Zapadnobalkanski investicijski okvir i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu predanost Team Europe da se pomogne Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja unutar lokalnih partnera, unapređujući njihove sposobnosti u planiranju, operativi i održavanju investicijskih projekata.

Postrojenje za pročišćavanje vode u Skoplju dizajnirano je da služi 650.000 stanovnika. Faza izgradnje predviđa se da će trajati tri godine, nakon čega slijedi dvogodišnje probno razdoblje posvećeno testiranju funkcionalnosti postrojenja za obradu otpadnih voda i obuci osoblja odgovornog za njegovu operaciju. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, i biti smješten u općini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je zajednički napor u kojem sudjeluju JKP Vodovod i kanalizacija – Skoplje, Grad Skoplje, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja i Ministarstvo finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda – Skoplje biće u vlasništvu JKP Vodovoda i kanalizacije – Skoplje.

Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza će obuhvatati prvobitnu obradu i biološko pročišćavanje otpadnih voda I trajaće najduže do 2035. godine, dok će se sljedeća faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje se ulijevaju u rijeku Vardar, a planirano je da ona bude završena najkasnije do 2045. godine. Nakon potpune operativnosti postrojenja za pročišćavanje, do 2027. godine u ovoj zemlji će raditi oko 74,7% potrebnih kapaciteta za pročišćavanje otpadnih voda.

“Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.”

O projektu

Kao EU klimatska banka, Evropska investiciona banka godišnje finansira 3 milijarde eura za infrastrukturu vode, s fokusom na vodenu sigurnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Oko 30% projekata banke u sektoru vode je izvan Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najsušnijih zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor vode (we have invested about €2.17 billion in the sector ), što je poboljšalo sanitaciju za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup pitkoj vodi za 25,4 miliona ljudi.

Za osnaživanje ovog poduhvata, Evropska unija je putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobrila značajan grant od 70 miliona eura. Ova dodjela sredstava označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala jedna međunarodna finansijska institucija unutar sektora vode zemlje. Finansijska podrška EU-je ima potencijal da značajno ubrza pripreme i izvođenje projekta, što će konačno imati za rezultat pročišćenje 90% otpadnih voda grada Skoplja i 74,7% otpadnih voda u državi. Ovaj projekat se savršeno uklapa u Ekonomski i investicijski plan EU-je, Globalnu strategiju pristupa tržištu i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije omogućila je finansiranje izgradnje postrojenja za pročišćavanje putem kredita dobijenih od dvije banke EU-je, od Evropske investicione banke (EIB) 68 miliona eura i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 58 miliona eura. Ministarka Shukova ističe ključnu ulogu koju EU igra u implementaciji ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.” Postrojenje za pročišćavanje biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i praksama energetske efikasnosti. Toplotna energija proizvedena u postrojenju koristiće se za spaljivanje mulja u akceleratoru. Projekat takođe obuhvata dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se obezbijedila održivost instalacije.

EU Beach Clean Up – EU akcija čišćenja plaža na jezeru Prespa

Written on . Posted in Vijesti.

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na jezeru Prespa, zamjenik šefa delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organiziranu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa, a ove godine će se organizirati na plaži Slivnica putem mreže “We Balkans” koju finansira EU, a koja okuplja mlade evropske ambasadore.

 

Inicijativa EU Beach Clean Up globalno se provodi u trećoj sedmici septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizira Evropska komisija u saradnji sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Ona se odvija na svim vrstama obala, s krajnjim ciljem podizanja svijesti o izazovima koji prate morsko zagađenje i plastični otpad.

 

Procjenjuje se da će do 2040. godine godišnje u okean dospijevati čak 37 miliona tona plastičnog otpada. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali i male akcije mogu napraviti velike promjene. Svaka boca, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može doprinijeti da planeta bude čišća i zdravija.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana, koji su se pridružili svojim makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina kako mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju u događaju, koji je organiziran putem EU- finansiranog projekta “We Balkans”. Ova zajednička aktivnost, podržana od strane Delegacije Evropske unije, Evropske kuće, kao i općine Resen, ohrabriće ljude da se riješe užasnog otpada koji se nalazi na plažama Prespanskog jezera.

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.

Jačanje energetske efikasnosti u javnim zgradama: Transformacija infrastrukture Sarajeva

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU radi na revitalizaciji javne zgrade Sarajeva za svjetliju i zeleniju budućnost.

Bosna i Hercegovina je zemlja koju karakteriše značajna energetska neefikasnost u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru. Javne zgrade u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju prosječnu potrošnju energije tri puta veću od prosjeka EU, što ih čini potpuno energetski neefikasnim. Više od 70% javnih zgrada u BiH izgrađeno je prije više od 30 godina, bez velikog razmatranja energetske efikasnosti (EE). Štaviše, preko 80% zgrada javnog sektora trenutno se oslanja na fosilna goriva ili sisteme daljinskog grijanja, prvenstveno na bazi uglja.

Sarajevo najveći grad u zemlji sa procijenjenom populacijom od 360.000 stanovnika, se nalazi u Kantonu Sarajevo. Ova regionalna administrativna oblast obuhvata grad Sarajevo i okolinu, sa ukupnom populacijom od oko 450.000 stanovnika. Kanton Sarajevo se u velikoj mjeri oslanja na uvoz električne energije, koji čini oko 61,6% potrošene električne energije u 2021. godini, dok je oko 38,3% proizvedeno iz domaćih izvora. Međutim, postoji napredak u ovoj oblasti, podržan od strane Evropske unije kroz projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo“.

“EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema kolektivnom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo.“

U toku je značajno povećanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu zahvaljujući finansijskom paketu od 10 miliona eura Evropske unije (EU) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). EU je odobrila 2 miliona eura, dok je EBRD dala kredit od 8 miliona eura za obnovu 40 zgrada u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ovi radovi su prioritetna inicijativa u okviru Akcionog plana Zeleni grad za Kanton Sarajevo.

Investicije su prvenstveno usmjerene na 29 škola i pratećih objekata, šest vrtića, tri studentska doma i dvije ambulante. Očekuje se da će implementacija mjera za uštedu električne energije rezultirati u procijenjenoj uštedi električne energije od oko 13.7 GWh i godišnjim smanjenjem emisije CO2 od 4,774 tona. Mjere za energetsku efikasnost obuhvataju uvođenje čistijih i efikasnijih sistema grijanja, poboljšanu izolaciju, bolje osvjetljenje i sveukupna poboljšanja.

Jedan od korisnika ove podrške je vrtić Labudovi u Sarajevu, gdje su nedavno završeni radovi na energetskoj efikasnosti. Ovi radovi s uključivali  termo-izolaciju fasade, djelimičnu zamjenu dotrajalih otvora, ugradnju termostatskih ventila na postojeće radijatore, ugradnju kalorimetara i automatsku regulaciju grijanja sa cirkularnom pumpom, zamjenu neefikasne rasvjete novim LED sijalicama, te pripremne i prateće mjere za obnavljanje zgrade.

Gilles Rebattet, Šef operacija, Odjeljenja za Ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini, prisustvovao je svečanosti povodom obilježavanja završetka radova u vrtiću Labudovi. Istakao je štetan uticaj zagađenja vazduha, koje ima značajne ekonomske posljedice, skraćuje životni vijek i povećava troškove liječenja. “EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema zajedničkom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo“, primjetio je Rebattet.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića.”

O projektu

Projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama u Kantonu Sarajevo“ se implementira kao dio Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP/REEP Plus) za Zapadni Balkan. Ovaj program je identifikovan kao jedan od vodećih projekata u okviru „Talasa obnove“ u investicionom prozoru „Čista energija“ Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ovi projekti daju značajan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju životnog standarda i zdravlja građana. Aktivnosti koje se sprovode u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa Uredbom EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, slijedeći pet stubova Evropskog Zelenog dogovora (European Green Deal).

Regionalni program energetske efikasnosti osnovan je Investicionim okvirom za Zapadni Balkan 2012. godine. Različite organizacije sarađuju kako bi bio uspješan, uključujući Energetsku zajednicu, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Evropsku komisiju i KfW razvojnu banku. Sastoji se od više od 600 miliona eura investicija EBRD-a i KfW bankarske grupe, koje su kombinovane sa grantovima iz WBIF-a.

Dječiji vrtić Labudovi u Sarajevu je prvi objekat koji je prošao kompletno renoviranje, čime su stvoreni bolji uslovi za mališane, smanjeni troškove grijanja i minimizirane štetne emisije u vazduh.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića”, ističe Špresa Zenoni, dugogodišnje vaspitačica u vrtiću Labudovi. Dodaje de je izolacija objekta omogućila ugodnije i veselije okruženje za djecu u vrtiću.

Rasvjetljavanje uticaja na životnu sredinu u albanskoj energetskoj i ekstraktivnoj industriji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava unapređenje ekološke odgovornosti u albanskom energetskom i ekstraktivnom sektoru.

Albanija je zemlja za bogatom raznolikošću prirodnih resursa, uključujući minerale, naftu i vodene resurse, koje eksploatišu rudarska i hidroenergetska industrija. Međutim, ove industrije, su imale značajan uticaj na životnu sredinu, što je bilo predmet mnogih debata i kontroverzi, posebno u posljednjim decenijama. Industrije ekstrakcije nemaju dovoljno monitoringa i rehabilitacije životne sredine. Nedostatak statistike i/ili nepouzdani podaci. Ovo prije svega dolazi iz slabih kapaciteta i infrastrukture monitoringa životne sredine na lokalnom i centralnom nivou. Zbog toga, slabo je i sprovođenje zakona o rehabilitaciji zagađenja životne sredine.

 

Princip zagađivač plaća (Polluter-Pays Principle – PPP) i dalje ne funkcioniše, što čini ruralna područja još ranjivijim na zagađenje sa negativnim uticajima na životnu sredinu, uključujući uništavanje šuma, eroziju tla, zagađenje vode i oslobađanje toksičnih materija u vazduh, tlo i vodu. Teret ostaje na lokalnom stanovništvu. Posljednjih godina, posebno je postojala zabrinutost oko uticaja iskopavanja hroma na životnu sredinu i zdravlje, što je povezano sa povećanom stopom raka i drugih oboljenja u lokalnim zajednicama.

Sa druge strane, hidroenergetska industrija u Albaniji takođe je imala značajane uticaje na životnu sredinu, posebno na rijeke i vodene ekosistem u zemlji. Albanija je blagoslovljena hidro resursima, a vlada je provodila ambiciozan program razvoja hidroenergije posljednjih godina, uključujući izgradnju velikih brana i preusmjeravanje rijeka za proizvodnju električne energije. Međutim, ovi projekti su česti bili kritikovani zbog njihovog uticaja na lokalne zajednice i životnu sredinu, uključujući i gubitak vrijednih staništa, ometanje ribljih migracija i raseljavanje ljudi i zajednica. Iz ovih razloga, nevladina organizacija Organisation Eco Partners for Sustainable Development (ECOP) je pokrenula inicijativu za rješavanje ovih problema.

“Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju ECOP-a. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima. Zato smo odlučili da doprinesemo u ovom pogledu.”

U 2018. godini projekat Rural Watch – unapređenje uloge civilnih društava u podršci transparentnosti i odgovornosti javnih vlasti i preduzeća u ruralnim oblastima” koji finansira Evropska unija, pokrenuo je EcoP sa ciljem rješavanja problema životne sredine u Albaniji uzrokovanih energetskim i ekstraktivnim industrijama. Entela Pinguli, izvršna direktorica EcoP-a, objašnjava da je potreba za projektima bila urgentna, navodeći: – “Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju naše organizacije. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, u administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima.”

Projekat je izabrao pet tačaka za energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) kao pilot regione u kojima posluju preduzeća sa praksama koje nisu u skladu sa nacionalnim zakonskim zahtjevima, uključujući dvije lokacije za ekstrakciju u  Patos Marinezu i Bulkizi, kao i tri energetska postrojenja, hidroelektranu rijeke Šušica (u rječnom bazenu Vjosa) i hidroelektranu Karište u Šebeniku i Nacionalnom parku Jablanice i hidroelektranu rijeke Mat. Program izgradnja kapaciteta omogućio je obuku organizacijama civilnog društva, medijima i advokatima na ovih pet EEI lokacija. Projekat je takođe sproveden uz zagovaračke aktivnosti kroz monitoring grupe koje su činili novinari, advokati, tehnički eksperti i predstavnici organizacija civilnog društva ili lokalnih zajednica. Pored direktnih koristi od aktivnosti zagovaranja, cilj je bio uvođenje dobre prakse u lokalne zajednice tako da mogu da nastave da ih sprovode na dug rok.

Projekat je zagovarao ime životne sredine prema lokalnim i centralnim vlastima kao i podizanju svijesti lokalnih organizacija civilnog društva i zajednica o posljedicama zagađenja životne sredine, njihovim pravima i obavezama podižući ovu temu na viši nivo posebno pružanjem komponente pravne pomoći, koja je dodatno osnažila lokalne zajednice da preduzmu akcije u ovom smislu. Projekat je pomogao u izradi  zahtjeva za pristup informacijama o životnoj sredini i osporavanju odbijanja da se informacije daju pred povjerenikom za pravo na informacije ili na sudu. Prava pomoć je takođe pružena za pravno savjetovanje organzacija civilnog društva i lokalnih zajednica u procedurama zaštite životne sredine kao što su Procjena uticaja na životnu sredinu (Environmental Impact Assessment – EIA) i u sudskim raspravama o pitanjima u vezi sa poštivanjem zakona o životnoj sredini.

“Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“

O projektu

Projekat Rural Watch Albanija bavio se nekim od najurgentnijih pitanja ruralnog razvoja u Albaniji, posebno onima koji se tiču kvaliteta života i standarda za čisto i sigurno okruženje. Uz sve veći pritisak i ekonomski razvoj u ciljanim projektnim područjima kroz Energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) – posebno u Bulkizi sa svojom industrijom hroma; Bulkiza sa svojom hidroenergijom na rijeci Mat; Prrenjas/Librazhd sa svojom hidroenergijom na rijeci Škumbini u Nacionalnom parku Šebenik Jablanice; Fier/Patos sa ekstrakcijom ulja u Patos Marinezu; i Selenice sa svojom hidroenergijom na pritoci Šušice u rijeku Vjosu – postoji još veća potreba za jakim organizacijama civilnog društva (OCD) na terenu koje mogu pozvati nadležne javne vlasti i kompanije na odgovornost za ekološke, zdravstvene i sigurnosne standarde i propise.

Projekat je takođe uključio najbolje prakse u ruralnom razvoju iz Bugarske, naročito vezane za transparentnost i odgovornost energetskih i ekstraktivnih industrija (EEI) u pogledu povećanja javne svijesti, pristupa informacijama i pravdi, i javnog angažmana putem inovativnih medijskih kanala.

Ovo je postignuto u saradnji sa bugarskom organizacijom Blue Link, koja je pružila podršku za sprovođenje informativne kampanje. Kao dio ove kampanje, pokrenut je portal Rural Watch, koji pruža informacije o raznim slučajevima ruralne održivosti obuhvaćenih projektom, kao i korisne izvore informacija za ciljane ruralne lokacije. Entela ističe doprinos projekta podizanju pitanja uticaja na životnu sredinu na viši nivo, govoreći: “Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci je mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Područje je poznato po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. Iz tog razloga je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

“Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark je na lokaciji  izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od  11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.

Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.

“Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.“

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.

Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po  u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Written on . Posted in Vijesti.

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta