Skip to main content

Area of Cooperation: Environmental protection

Bivši rudnik uglja prenamijenjen u prvu veliku solarna elektrana u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad grmljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane.  Termoelektrana na ugalj Oslomej u Kičevu, Sjeverna Makedonija, puštena je u rad početkom 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su uslijedile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko radnika veterana koji su otišli u autobusima na kraju smjene. Elektrana od 125 MW držana je na smanjenom radnom kapacitetu uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mjestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnim šikarama bio je uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Sjevernoj Makedoniji da odlučno krene naprijed s dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana su i dalje u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. Tokom 2016. godine, 16 elektrana na ugalj sa Zapadnog Balkana emitovale su jednaku količinu sumpor dioksida kao i 250 elektrana u Evropskoj uniji. U Sjevernoj Makedoniji gotovo polovina energije dolazi iz uglja i 2018. zemlja je u velikoj mjeri ovisila o fosilnim gorivima. Tada su postojale dvije termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu, i REK Bitola – i Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prestonicu Evrope.

“Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu.“

Međutim, Sjeverna Makedonija je željela diversifikovati svoje izvore energije i očistiti zrak, a sada ta ambicija postaje stvarnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je u bivšem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, a projekat od 8,7 miliona eura uključuje grant od 1,6 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. “Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjem napuštenom ugljenokopu na Zapadnom Balkanu,” kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u elektranama Sjeverna Makedonija.

“Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju.“

O projektu

U februaru 2022. Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni tako da donesu opipljive koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 jedan je od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak ove. Imaće kapacitet od 10 megavata. Ove dvije elektrane zajedno će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. “Budućnost je u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da omogući stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ta postrojenja traju 25 do 35 godina. To je veoma ugodno mjesto za nekoga da dočeka starosnu dob za penziju i uživa u sigurnom zaposlenju”, kaže Čedomir Arsovski, šef razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

Dodatne investicije u solarne elektrane se planiraju u Sjevernoj Makedoniji. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja Oslomej 2 i izgradnju nove elektrane u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30MW. EU podržava ovu investiciju sa 5,1 miliona eura investicionog granta.

YEAs se pridružuju EU aktivnostima čišćenja na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadora (YEAs) su se pridružili 16.septembra Kancelariji Evropske Unije na Kosovu i GIZ Kosovo koji su organizovali čišćenje jezera Badovc/Badovac u okviru ovogodišnjeg EU Dana čišćenja plaža. Drugi zvanični partneri češćenja su bili PAMKOS (Udruženje za zaštitu životne sredine i Clean-up Kosovo) i Pastrimi regionalna kompanija za otpad. U okviru inicijative prikupljeno je više od 200 vreća otpada. S obzirom na veliki značaj koje jezera Badovac ima za građane Prištine kao glavni vodosnabdjevač, smatralo se važnim da se pošalje poruka kako da jezero ostane bez smeća dok se tamo provodi slobodno vrijeme.

 
Aktivnosti EU Dana čišćenja plaža nastavljene su nakon toga u Evropskoj kući Kosovo, gdje je oko 30 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo živu debatu o pitanjima životne sredine na Zapadnom Balkanu sa stručnjacima EU za životnu sredinu i Mrikom Nikqi, mladim ekologom i influensericom sa Kosova. Mladi evropski ambasadori iz cijelog zapadnog Balkana podijelili su svoje lične ideje o malim, ali značajnim koracima koji se mogu preduzeti kako bi se napravila pozitivna razlika i podržala čista životna sredina. Primjeri uključuju čišćenje i smanjenje otpada u našim zajednicama, izradu kratkih video snimaka za podizanje svijesti o zaštiti životne sredine i promovisanje alternativnih načina prevoza.  
Kampanja EU Beach Clean-Up globalna je inicijativa za zaštitu okeana koju zajednički organiziraju EU i UN, zajedno sa Štrumpfovima. Događaj se održava svakog septembra oko Svjetskog dana čišćenja obale, a važan je za podizanje svijesti o pitanjima zaštite životne sredine. U 2022.godini, peto izdanje EU kampanje Čišćenje plaža usmjereno je na mlade pod okriljem Evropske godine mladih. U okviru sveobuhvatne teme “Ujedinjeni protiv morskog otpada”, sljedeća generacija radi ruku pod ruku s međunarodnim organizacijama, nacionalnim liderima i nevladinim organizacijama u borbi protiv ovog problema.

Solarna energija za ljepšu budućnost bosanskog preduzeća

Written on . Posted in Priče.

Jedna od najvećih solarnih elektrana u regiji za snabdijevanje potreba preduzeća instalirana je uz podršku EU od strane prehrambenog preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Madi, sa sjedištem u Tešnju, jedno je od nekoliko preduzeća ovlaštenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989.godine,  a 2000.godine pokrenuli su svoju prvu fabriku za preradu pilećeg mesa. Do 2015.godine uveli su najveću i najmoderniju klaonicu peradi u regionu sa kapacitetom od 6,000 brojlera na sat i 24 miliona ptica godišnje. Danas su prepoznati kao tržišni lider u Bosni i Hercegovini.

Međutim, pandemija COVID-19 je imala negativan uticaj na Madi, iako je jedno od najuspješnijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Preduzeće je pretrpilo probleme u snabdijevanju i moralo je da preispita svoju potrošnju i napravi uštede gdje je moguće. Kako bi se izborili sa problemom, uprava je odlučila da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

“Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.”

Mirel Dedukić je bio odabran za rukovodioca ove radne grupe. On objašnjava da je struja jedna od glavnih stavki koju su primjetili u rashodima. “Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije.”

On je znao da Madi ima najveću potrebu za strujom tokom ljeta kada bi solarni paneli bili na maksimumu proizvodnih kapaciteta. “Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja” on objašnjava. Preduzeće je tada krenulo u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na vlastitoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, EU4AGRI program koji finansira EU pokrenuo je poziv za podnošenje prijedloga. Poziv je uključio kompanije iz mesne industrije. „Imali smo naš projekat skoro spreman i bilo nam je lako prijaviti se na poziv“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu snage 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500 m2. Ukupni godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije preduzeća. Osim toga, 2021. godine instalirali su još jednu solarnu elektranu snage 1.000 kW, pa im sada preko 30% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

“Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od krize COVID-19. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao BiH poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Prema Mirelu, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana smanjenjuje zagađenja CO2 za nešto više od 1.800.000 kg, što je ekvivalent uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. “Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom,” kaže Mirel.

Plan za budućnost je da Madi kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini. Osim toga, pokrenuli su i novu kompaniju “Mipower d.o.o.”, koja će se s punim radnim vremenom fokusirati na proizvodnju i promet električne energije. Planiraju instalirati još najmanje 10 MW solarnih panela.

Proizvodnja grickalica pomoću solarne energije

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz BiH postala je gotovo potpuno energetski nezavisna instaliranjem solarnih panela uz podršku EU.

Firma Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Na bosanskom jeziku ime firme znači “onaj koji uzgaja voće”, a sjeme kompanije posijao je Avdo Musić prije mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao šljive i suve šljive na lokalnim pijacama. 1989. godine, kada je socijalistička Jugoslavija počela da se privredno liberalizuje, a građanima je bilo dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da posao podigne na viši nivo i zvanično registruje i otvori firmu Voćar. Voćar danas proizvodi široku paletu grickalica, od napolitanki i kolačića do kokica i putera od kikirikija. Slogan kompanije je “Za bolji ukus života!”.

Kompaniju sada vodi Avdov unuk, Esed Musić. Esed objašnjava da je put od uzgoja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila gotovo sve, kao i mnoge druge porodice, a kada je rat završio, morali su početi gotovo od početka. Kada su ponovo počinjali, pomislili su da bi mogli pokušati proširiti asortiman svojih proizvoda. “U to vrijeme u Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo proizvodnje: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom je došlo do velikog tržišta i odlučili smo da iskoristimo ovu priliku i fokusiramo se to da zamijenimo uvozne proizvode”, kaže Esed .

“Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze.”

Nakon što je poslije rata počeo sa pet radnika, Voćar sada ima 60 stalno zaposlenih radnika i mnogo spoljnih saradnika koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Poslije 30 godina, kompanija proizvodi više od 100 različitih proizvoda koje nudi klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i dr.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije kao i na globalnu ekonomiju. Esed kaže da su tokom krize počeli razmišljati kako da ozbiljno smanje troškove kako bi ostali profitabilni. Prvi trošak na koji je pomislio bili su njihovi računi za struju, ali svako ulaganje je bilo skupo i činilo se nepraktičnim pokušati uložiti u tako nešto u takvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć EU4AGRI projekta finansiranog od strane EU, kompaniji Voćar se ostvario dugogodišnji san, jer su mogli da ulože u sistem solarnih panela koji im je omogućio da na samoodrživ ispune oko 65% svoje ukupne potrebe za strujom. „Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

“Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podršku oporavku od krize COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

„Solarni paneli su postavljeni na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u smislu lokacije i oblika krovova“, objašnjava Esed. “Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.” Troškovi ugrađivanja solarnih ploča iznosili su oko 83.000 eura, od čega su oko 54.000 eura obezbjeđene kroz EU4AGRI projekat, a oko 29.000 eura je isplatila sama kompanija Voćar.

Ovom projektu vrijednost pridonosi smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2 ) kompanije za približno 76%, čime se smanjuje negativan uticaj na okoliš. Kako Esed kaže, “Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni”.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj za Voćar da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom podmiruje isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo još dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju zahtjeve za ugradnju solarnih panela i želimo postići 100% energetsku nezavisnost. Na ovaj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine”.

Borba protiv zagađenja duž granice

Written on . Posted in Priče.

Pogranične opštine u Severnoj Makedoniji i Srbiji udružuju snage u borbi protiv zagađenja

Pogranična područja Lipkovo u Severnoj Makedoniji i Preševo ​​u Srbiji su opštine sa malim brojem stanovnika: Lipkovo ima 13.000, a Preševo ​​27.000 stanovnika. S obzirom da većina njihovih stanovnika živi u ruralnim područjima, dijele zajedničku kulturu, tradiciju, ekonomski sistem i snažne porodične i prijateljske veze. Međutim, dijele i važan problem: visok nivo zagađenja sa divljih deponija smeća. U opštini Preševo ​​postoji 11 ilegalnih deponija i sedam u Lipkovu.

Obje opštine imaju sistem prikupljanja otpada organizovan preko javnih komunalnih preduzeća. Međutim, ove kompanije ne pokrivaju u potpunosti svoje opštine. Preduzeće Piša u Lipkovu održava deset sela od 22 koja su naseljena na ugovorenom području za sakupljanje otpada, a preduzeće Moravica na srpskoj strani granice pokriva 11 sela od 34 koja su naseljena u opštini. Sve veći problem sela koja se ne opslužuju nije mogao da se riješi na opštinskom nivou zbog nedostatka sredstava i koordinacije, pa su ove dvije opštine odlučile da potraže eksternu podršku za rješavanje problema.

“Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina.”

Udruživanje snaga za bolje okruženje

Aleksandar Gumberovski je rukovodilac projekta u opštini Lipkovo. On objašnjava da je prema zvaničnim podacima dobijenim od Regionalne bolnice u Vranju, broj oboljelih od zaraznih bolesti u opštini Preševo ​​bio 20 u 2017. godini, 30 u 2018. i 35 u samo prvoj polovini 2019. godine. Na njegovoj strani granice, u Lipkovu, broj oboljelih od infektivnih bolesti bio je 23 u 2017. godini, 38 u 2018. i 42 u prvoj polovini 2019. godine, što pokazuje kontinuirani porast zaraze s obje strane. „ Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina“, kaže Aleksandar.

Zbog svoje pretežno ruralne privrede i veličine, nijedna opština nema dovoljno sredstava da pokrije sve usluge svojim stanovnicima na odgovarajući način, i to je razlog zašto nisu bile u mogućnosti da pruže usluge prikupljanja otpada svim svojim građanima. Međutim, pošto je opština Lipkovo imala dobro iskustvo s podrškom donatora, udružili su snage sa susjednom opštinom Preševo ​​na srpskoj strani granice i odlučili da apliciraju za finansiranje sredstvima EU kako bi im pomogli u rješavanju ovog problema.

Projekat pod nazivom “Less Garbage, Less Risk, More Health” (Manje smeća, manje rizika, više zdravlja) koji su zajedno osmislili dobio je podršku od programa prekogranične saradnje Sjeverna Makedonija – Srbija koji finansira EU. Kroz projekat su kupljena dva kamiona za sakupljanje otpada, 20 većih kontejnera za sakupljanje otpada i preko 1700 malih kanti za distribuciju domaćinstvima u regionu.

“Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih.”

O projektu

Projekat prekogranične saradnje finansiran od strane EU “Less Garbage, Less Risk, More Health” krenuo je početkom 2021. godine i trajaće do kraja 2022. Ukupna vrijednost projekta je preko 250.000 eura, a oko 85% ovog iznosa finansira EU. Specifični ciljevi projekta uključuju:

povećanje kapaciteta za upravljanje rizicima i opasnostima koje je stvorio čovjek, a u vezi sa odlaganjem čvrstog otpada i zaštitom okoliša; povećanje kapaciteta i poboljšanje pristupa institucija uslugama za organizovano prikupljanje otpada; podizanje svijesti lokalnog stanovništva o posljedicama zagađenja; i ublažavanje zaraznih bolesti.

Osim podrške opremom, projekat će pokrenuti i kampanju podizanja svijesti pomoću letaka i promotivnih videa, kako bi se promijenile navike građana u vezi sa životnom sredinom, te ih se podstaklo da koriste novonabavljene kante za svoj otpad.

Ovo nije prvi projekat finansiran od strane EU od kojeg je opština Lipkovo imala dobrobit. Aleksandar objašnjava da su, pošto je opština na granici i sa Bugarskom i Kosovom, bili dio drugih programa prekogranične saradnje. “Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih,” kaže on.

U nova poslovna iskustva sa divljim životinjama

Written on . Posted in Priče.

Prekogranično područje Crne Gore i Srbije spremno je da uz podršku Evropske unije ugosti turiste koji vole prirodu.

Prije pandemije, Crna Gora je imala preko dva miliona posjetilaca godišnje i preko sedam miliona noćenja godišnje, što se može smatrati uspjehom za državu od samo 600.000 stanovnika. Ovi posjetioci su uglavnom fokusirani na prekrasne primorske regije za ljetni odmor ili skijališta na sjeveru. Međutim, Crna Gora ima i druge veoma uzbudljive mogućnosti turizma u vidu bogatstva divljim biljnim i životinjskim svijetom, posebno u sjeveroistočnom regionu koji se graniči sa Srbijom, a koji je izrazito slabo istražen. NVO Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP) iz Podgorice, zajedno sa partnerima iz Crne Gore i Srbije, radi na otvaranju ovog područja kao destinacije za ljubitelje divljih životinja.

U globalu, promatranje divljih životinja, posebice ptica, postalo je sve popularnija turistička aktivnost, prepoznata kao važna turistička niša na tržištu. Međutim, kao posljedica relativno osamljenog geografskog položaja ovog područja i loše prometne povezanosti, ovdje je turistička infrastruktura nedovoljno razvijena, iako se na pomenutom području nalaze četiri nacionalna parka.

“Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto kako bismo ovaj bajkoviti krajolik otvorili za posjetioce.”

Zadovoljavanje potrebe za razvojem turizma

Lejla Abdić je ekološka aktivistkinja i menadžerka projekata u Centru za zaštitu i istraživanje ptica. Ona objašnjava da je zajedno sa kolegama bila svjesna koliko je to područje nerazvijeno u smislu turističke infrastrukture i aktivnosti na otvorenom. „Pošto je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo poduzeti nešto da ovaj bajkoviti krajolik otvorimo za posjetioce“, kaže Lejla.

S tim ciljem su se prijavili na poziv za prekograničnu saradnju Crne Gore/Srbije koji finansira EU i dobili su sredstva za pokretanje takozvanog „Hoo project – Creation of Owl and Other Wildlife Experience.“ (Hu projekat – Kreiranje iskustava u dodiru sa sovama i drugim divljim životinjama). Kako je populacija ptica u regionu veoma bogata, projekat je bio fokusiran na aktivnosti vezane za posmatranje ptica kroz mapiranje i označavanje staza gdje se mogu promatrati. Takođe rade na obuci i motivisanju lokalnog stanovništva da se bave poslovima vezanim za ovu vrstu turizma, te brendiranju i promociji turističkih proizvoda koji su razvijeni u sklopu projekta.

“Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati ​​u njima.”

O projektu

“The Hoo Project: Creation of Owl and Other Wildlife Experiences” počeo je u februaru 2021. Glavni cilj projekta je podsticanje turizma zasnovanog na prirodnom nasljeđu bogatstva biljnog i životinjskog svijeta u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je 262.029 €, a njegovo planirano trajanje je 24 mjeseca. Projektom je, između ostalog, predviđeno uspostavljanje dva turistička plana puta kroz stanište divljih životinja, obuka turističkih vodiča za divlje životinje, promatranje ptica i studijske posjete te uspostavljanje digitalne platforme za promociju turizma divljih životinja u regionu.

Lejla objašnjava da područje projekta ima mnogo toga za ponuditi turistima koji vole prirodu: sove, na primjer, imaju harizmu koja pruža uzbudljiva turistička iskustva. Ali ovo područje je takođe dom drugih slično interesantnih vrsta ptica, kao što su suri ili zlatni orao i carski orao, bjeloglavi sup, sivi soko, jarebica kamenjarka, ruževac, te rijetke vrste ptica koje zahtijevaju veće prirodne šumske komplekse kao svoja staništa. „Regija ima jedinstvene turističke resurse divljih životinja koji još nisu iskorišteni, ali će uskoro biti promovisani na lokalnom i međunarodnom nivou, tako da posjetioci mogu uživati u njima.“, kaže Lejla.

Lejla further explains that the project is having an important succes in terms of cross-border cooperation. The partner organisations will be organising study tours and coordination activities with the aim of connecting communities, businesses and tour operators from both sides of the border. “At the end of the day, the development of the region is closely linked to cross-border cooperation,” she says. Lejla dalje pojašnjava da projekat bilježi značajan uspjeh u smislu prekogranične saradnje. Partnerske organizacije planiraće studijska putovanja i aktivnosti u koordinaciji s ciljem povezivanja zajednica, preduzeća i turoperatora s obje strane granice. “Na kraju dana, razvoj regije usko je povezan s prekograničnom saradnjom”, kaže ona.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Written on . Posted in Priče.

Tim sjevernomakedonskih novinara osvojio je prestižnu nagradu EU-a za istraživanje rizika s kojima su suočeni ugroženi risovi.

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja je klasifikovana kao kritično ugrožena. Vjeruje se da sada samo oko 45 jedinki ove vrste luta regijom. Ipak, ilegalni krivolov, degradacija krajolika i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za najveću mačku u regionu.

 

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili nanošenje štete balkanskim risovima strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi veoma različita. Tim novinara makedonskog radija MOF zaključio je da je životinja zapravo vrlo slabo zaštićena i da joj prijeti velika opasnost od izumiranja.

Njihova istraga trajala je nekoliko mjeseci i rezultovala je pričom pod nazivom “Following the Balkan lynx’s footsteps – an investigative story in two parts” (Stopama balkanskog risa – istraživačka priča u dva dijela). Priča daje sumornu sliku situacije u kojoj se balkanski risovi nalaze pod stalnim rizikom od ilegalnog lova. Istražni tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini staništa životinje, risove koji se drže u kavezima u vidu atrakcije, te sumnje da su policijski službenici uključeni u lov. Osim toga, istraga je pokazala da balkanske risove osim prijetnji krivolovom ugrožava i nelegalno odlaganje otpada, te građevinske aktivnosti poput izgradnje puteva i hidroelektrana u prirodnim i nacionalnim parkovima i oko njih.

”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba.”

Priznanje truda

Novinarsku ekipu koja je vodila i objavila istraživačku priču činili su Bojan Shashevski, Daniel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da im je inspiracija došla iz želje da ispričaju priču o temi o kojoj se rijetko govori, ali i da istraže provode li se pravilno zakoni o zaštiti prirode i životinjskog svijeta. ”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba,” kaže ona.

Priča je postigla veliki uspjeh u pogledu povratnih informacija od čitalaca, a takođe je osvojila i nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey,” (Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na području Zapadnog Balkana i Turske) a žiri je članak opisao kao proizvod izvanrednog istraživanja.

Emilija Petreska sa radija MOF je na ceremoniji dodjele rekla: „Razočaravajuće je što ni nakon više od godinu dana od kada smo objavili priču, institucije nisu reagovale na nalaze… Kakvu budućnost imamo na umu ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo životnu sredinu balkanskog risa i prirodno nasljeđe koje imamo, i – pritom – uništavamo sami sebe?”.

“Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud.”

O projektu

Cilj projekta “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey” koji finansira EU, je jačanje povjerenja građana u medije i stvaranje sigurnog okruženja za novinare da stvaraju nezavisne vijesti, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te izdavaštvo. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo EU, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim budući da su iz male medijske organizacije bio iznenađen kada im je rečeno da su osvojili prvu nagradu. “Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud,” rekla je ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju za opšti cilj proslavu i promociju izuzetnih dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u javnosti ovih zemalja.

Obnovljiva energija za Kosovo

Written on . Posted in Priče.

EU podržava izgradnju toplane koja će koristiti obnovljive izvore energije u Gjakova/Đakovici

Kada je izgrađena početkom 1980-ih, toplana Ngrohtorja dd bila je ponos grada Đakovice. Ta toplana je Đakovici obezbijedila moderan sistem daljinskog grijanja koji se oslanjao na mazut, a takav sistem je postojao samo još u glavnom gradu Kosova. Međutim, grijanje na naftu je postajalo finansijski manje efikasno, a rasla je svijest o zagađenju koje je uzrokovano tim grijanjem. Stoga je Ngrohtorja, u godinama neposredno nakon rata na Kosovu 1999. godine, skoro potpuno prestala da pruža grijanje građanima Đakovice i kasnije ga je obezbjeđivala samo na nekoliko sati tokom dana.

Tračak nade da bi kompanija mogla ponovo ponuditi održivo grijanje pojavio se početkom protekle decenije, kada je, uz podršku EU, toplana Ngrohtorja pokrenula studiju izvodljivosti o obezbjeđivanju kvalitetne i ekološki prihvatljive energije za grijanje lokalnog stanovništva.

“Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje.”

Albana Skivjani je generalni direktor kompanije. Kada je pokrenuta studija izvodljivosti, Albana nije bila director toplane, ali kao građanin Đakovice i klijent te toplane dobro pamti oduševljenje stanovništva. “Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje,” kaže Albana.

Studija izvodljivosti je pokazala da postoji realna prilika da se sistem centralnog daljinskog grijanja vrati u Đakovicu i da se istovremeno koristi ekološki prihvatljiv izvor energije.

Magična riječ bila je biomasa!

Grijanje na biomasu koristi organsku materiju kao gorivo za elektranu za grijanje ili za proizvodnju električne energije. U slučaju Đakovice, plan je bio da se koristi drvni otpad (drvna sječka) i otpad nastao nakon rezanja vinove loze koje ima dosta u tom području. Unatoč dostupnosti biomase u području koja bi se mogla koristiti kao gorivo, projekat nije bio lak za oživijeti, jer je cijena tehnologije bila vrlo visoka i takođe je zahtijevao visok nivo stručnosti da bi mogao funkcionisati. Evropska unija se uključila i podržala projekat sa oko 15 miliona eura.

Novo postrojenje koje proizvodi i toplinsku i električnu energiju svečano je otvoreno u jesen 2021. godine, postavši jedan od rijetkih najsavremenijih sistema koji rade na biomasu na Zapadnom Balkanu i pionir za budućnost energetike. Ove zime, energija proizvedena u postrojenju omogućila je 24-časovno grijanje većini korisnika toplane Ngrohtorja dd.

“U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbjeđivati ​​grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima.”

O projektu

Kroz Program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2015, Evropska unija je uložila više od 15 miliona eura u pripremne aktivnosti i izgradnju toplane na biomasu u gradu Gjakovo/Đakovici. Projekat će imati značajan ekonomski i ekološki uticaj na grad: očekuje se smanjenje godišnjih operativnih troškova za Ngrohtorja dd za 35 do 50%, dok će se ukupni nivo zagađenja u regiji smanjiti za preko 90%.

Prema Albaninim riječima, jedan od glavnih izazova bio je naučiti kako da se koristi nova tehnologija, jer većina zaposlenih nije imala iskustva s tim. Međutim, ova prepreka je prevaziđena uz podršku projekta finansiranog od strane EU koji je obezbijedio specijalizovanu obuku osoblja za korištenje nove tehnologije. Albana objašnjava da su ove zime prvi put nakon mnogo godina uspjeli da obezbijede 24-časovnu redovnu energiju svojim potrošačima. „Naši potrošači su oduševljeni, kao i svi u gradu, jer osim što imamo grijanje, imamo i manje zagađen grad nego prije“, kaže Albana. Stabilno grijanje koje dolazi za elektranu bilo je posebno važno ove godine, zbog globalne energetske krize kada su cijene energenata porasle i kada je u nekim trenucima bilo i nestašica energije.

„U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbijeđivati grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima“, kaže Albana.

Komesar Várhelyi prisustvuje Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Várhelyija i šefove vlada Albanije (Albania), Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina), Kosova (Kosovo), Crne Gore (Montenegro), Sjeverne Makedonije (North Macedonia)  i Srbije (Serbia) na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022 (Western Balkans Investment Summit 2022) .

 

Događaj je otvorila predsjednica EBRD-a Odile Renaud Basso (EBRD President Odile Renaud Basso), koja je u svom govoru naglasila (stressed in her speech) da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.

 

U svom obraćanju, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi iznio je planove Evropske unije (European Union’s) da pojača finasijsku podršku regionu na 30 milijardi eura u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati bruto domaći proizvod regiona za 3,6%.

 

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Várhelyi. “Zapadni Balkan takođe prirodno pripada ovdje .”

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtijevaju regionalni energetski sistem koji će izbalansirati priliv obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže, a u nekim zemljama, iziskivati i izmjenu zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 

Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a te vrste. U sjedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. održan je inauguracijski samit Zapadnog Balkana (Western Balkans Summit), koji je po prvi put okupio sve premijere regiona.

Prsten za promjenu

Written on . Posted in Priče.

Kako djeca u Crnoj Gori prstenovanjem ptica pomažu zaštitu bioraznolikosti

Prstenovanje ptica važan je način prikupljanja informacija o migracijskim rutama različitih vrsta ptica, mjestima gdje se zaustavljaju, područjima zimovanja i brzinama migracije. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dugovječnosti, uzroka smrti i vjernosti mjestima rođenja, do mjesta gniježđenja i partnera. Bogatost prikupljenih podataka pomaže u stvaranju slike o svakoj populaciji i o tome bore li se da opstanu ili napreduju – neprocjenjive informacije za zaštitu naše populacije ptica i bioraznolikosti. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, vjeruje da ova naučna praksa može biti i vrlo zabavna, te su odlučili angažovati širu javnost, uključujući i djecu. “Shvatili smo da mnogi građani u Crnoj Gori smatraju nauku nečim što je zaista komplikovano, o čemu ne mogu dobiti nikakve informacije… Pa smo odlučili da ih uključimo i dokažemo im suprotno!” kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže u razumijevanju vrsta koje migriraju

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne od njihovih nogu, a idealno i bilježenje vrste ptice, dobi, spola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste kao i razumijevanje spremnosti ptice za nastavak migracije. Na prstenovima je upisan referentni kod koji omogućuje jedinstvenu identifikaciju pojedinih ptica ako se ponovo ulove.

“Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesta gdje ptice mogu dobiti crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili viza. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, smješka se Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita njihovog staništa. Kada CZIP ima informacije o migraciji, njihovi naučnici mogu identifiikovati i gdje se ptice odmaraju, jedu ili gnijezde te poduzeti potrebne akcije lobiranja ili zagovaranja kako bi zaštitili ta staništa.

“Htjeli smo učiniti nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”  

Približavanje nauke djeci

Do sada je projekat uključio stotine djece i odraslih iz cijele Crne Gore u aktivnosti prstenovanja ptica. „Kroz ovaj projekat pokušavamo da se fokusiramo najviše na mlade i dosta radimo sa školarcima jer školama u Crnoj Gori nedostaju prezentacije o zaštiti okoliša, a djeca se nedovoljno edukuju o ovim predmetima, pa se trudimo da imamo što više radionica.“, kaže Nevena. “Željeli smo da nauku učinimo dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”

“Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti građana o zaštiti prirode, te podrška praćenju biodiverziteta i promjenama ponašanja građana, uključujući mlade ljude i njihove nastavnike.

Glavne aktivnosti uključuju razvoj i raspodjelu edukativnog i promotivnog materijala; događaji kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja, itd; ali i organizacija radionica u školama, školama u prirodi, omladinskim istraživačkim kampovima, te takmičenja i kvizova o biodiverzitetu. EU je obezbijedila preko 80.000 eura za podršku projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

CZIP-ove aktivnosti prstenovanja ptica koje uključuju javnost provode se u sklopu projekta BIODIversity VALues – BIOVAL, koji financira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, poput pitanja transporta. Nevena objašnjava: “Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

Još jedna aktivnost u sklopu BIOVAL projekta je Bubo Night kada se prikupljaju podaci o velikim ušarama (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja se sastoji od posjete unaprijed odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje zvukova sova i snimanje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već pozitivno uticao na podizanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica.”