Skip to main content

Area of Cooperation: Environmental protection

Posmatranje ptica na bajkovitom jezeru

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste kao dio projekta prekogranične saradnje.

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza koje je prolila crnogorska vila, kojoj je Bog odbio želju da joj njene plave oči postanu crne, i zbog te želje je još i oslijepio. Vila je toliko plakala da su njene suze stvorile jezero. Očaran njenom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ljudi koji znaju Skadarsko jezero složili bi se da je ono jedna od najljepših prirodnih lokacija na Zapadnom Balkanu i pravi raj za ljubitelje avantura na otvorenom kog krasi spektakularni nacionalni park za istraživanje na prostoru od 400 kvadratnih kilometara. Međutim, ova bajkovita zemlja još uvijek nije dobila pažnju koju zaslužuje, kako od domaćih, tako i od stranih turista. Takvog su uvjerenja ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica od Centar za Zaštitu i proučavanje Ptica. Ta organizacija radi više od 20 godina na zaštiti ptica i životne sredine, te promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat “Pannonia-Adria Connection” ili PA.CON uz finansiranje EU za promociju turizma na lokalitetima u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini, i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo.”

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korištenje resursa iz sve tri zemlje u svrhu promocije turizma. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo”- govori Zoran.

Zoran kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju na kojoj će se turisti duže zadržavati, ali da bi se to dogodilo turistima je bilo potrebno ponuditi više atrakcija i prilika za nova iskustva. Iz tog razloga osmišljene su aktivnosti poput promatranja ptica, planinarenja, biciklizma, izleta brodom i drugih elemenata eko i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokaliteta za promatranje ptica u sve tri zemlje a to su – turistička informativna kuća u Sopotcu, igralište i kula za promatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u parku prirode na Ilinčici i postavljanje LED rasvjete uz cestu kao i uređenje 16 mikro izletišta u Bosni i Hercegovini. Projekat će obezbijediti i ulaganja u rekonstrukciju starog željezničkog nasipa u Virpazaru, tako što će od njega napraviti pješačku stazu, te ulaganja za nabavku čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punionica, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa niskim uticajem na životnu sredinu.

“Bez ovog nivoa finansijske podrške EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.”

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za Zaštitu i istraživanje Ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta službeno je počela u oktobru 2020. godine i trajat će ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unapređenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovakvog nivoa finansijske podrške od strane EU ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Osim direktnih intervencija za infrastrukturne i promotivne aktivnosti, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta kako bi se osiguralo da se uticaj projekta održi. Putem niza obuka od šest edukativnih kurseva, u sve tri zemlje i studijske posjete, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imat će priliku unaprijediti vlastite kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu postići pravilnim planiranjem i implementacijom“, kaže Zoran.

Toplije zime za prištinske školarce

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava proširenje mreže i energetski efikasno daljinsko grijanje u Prištini, Kosovo

Osnovna i niža srednja škola Naim Frashëri jedna je od najvećih u Prištini, glavnom gradu Kosova. Škola ima preko 1.000 učenika i ima površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Shqipe Vllasalija Mehmedi je direktor koji vodi ovu ogromnu organizaciju. Očekivalo bi se da će glavni izazov za ovu školu biti vezan za obrazovanje, ali se ispostavilo da je nešto sasvim drugo: „Imali smo ogromnih problema tokom zime, a ponekad smo morali obustavljati nastavu zbog problema sa grijanjem. “, kaže Shqipe.

Kada je ona preuzela dužnost direktora škole 2018. godine, taj objekat se grijao na centralno grijanje na lož ulje, koje se isporučivalo jednom mjesečno. Dostavu ulja za ovu i druge škole organizovale su opštinske vlasti. Shqipeobjašnjava da je grijanje na ulje izazvalo nekoliko problema, uključujući nestanak ulja prije njegove sljedeće isporuke, a pri tom su tada temperature bile niske, te ozbiljnu štetu okolišu oko škole. „Sjećam se da su 2018. godine i nastavnici i učenici sjedili u kaputima tokom nastave, jer je grijanje bilo slabo“, kaže Shqipe.

„U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži dobio 3.000 novih korisnika, uključujući javne ustanove poput dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu Kosova i Narodno pozorište Kosova.”

Povećan kvalitet grijanja i bolja zaštita okoliša

Problem grijanja i zagađenja u Prištini nije rezervisan samo za školu Naim Frashëri. Većina stanovnika Prištine grije se na ugalj ili struju iz obližnjih elektrana Kosovo A i B, iako neki koriste mnogo efikasnije grijanje iz daljinskog grijanja Termokos. To efikasnije grijanje nastaje od pare koja dolazi kroz cijevi iz elektrane. Međutim, značajan broj privatnih i javnih zgrada u Prištini, uključujući osnovnu školu Naim Frashëri, nije bio priključen na daljinsko grijanje jer je Termokos imao problema sa svojim starim i nedovoljnim distributivnim sistemom.

Kako bi pomogla u rješavanju ovog pitanja, 2019. godine Kancelarija EU na Kosovu pokrenula je projekat renoviranja mreže daljinskog grijanja u Prištini. Svrha projekta je bila omogućiti priključenje novih privatnih i javnih kupaca na sistem daljinskog grijanja i poboljšati snabdijevanje postojećih potrošača grijanjem. Kao rezultat projekta, tokom dvije godine, renovirano je 120 starih trafostanica, postavljeno 50 novih i preko sedam kilometara podzemnih cijevi zamijenjeno je novim predizolovanim cijevima, što je rezultiralo povećanjem efikasnosti i značajnim smanjenjem gubitaka toplote i vode.

Naim Bytyqi, direktor odjeljenja za distribuciju i menadžer projekta u ime Termokosa, kaže da je ovaj projekat bio ogroman uspjeh. „U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio preko 3.000 novih korisnika, uključujući javne institucije kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralna univerzitetska bolnica Kosova, i Narodno pozorište Kosova.”

Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.”

O projektu

Projekat Rehabilitacija mreže daljinskog grijanja u Prištini je završen u aprilu 2021. godine i finansiran je od strane Evropske unije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć programa.

Prijatan i topao ambijent u školi

Ali ono što je takođe veoma važno prema mišljenu Bytyqiju je činjenica da ovi novi kupci više ne moraju da koriste fosilna goriva za grijanje. “Prije priključenja na mrežu daljinskog grijanja sve javne ustanove su se grijale na naftu. Osim što su se nosile sa ogromnim finansijskim troškovima zbog visokih cijena nafte, ove institucije su bile i izvor zagađenja, posebno problematičnog s obzirom da uglavnom rade u centru grada.„Stambeni objekti kao potrošači, koji su sada priključeni na mrežu Termokosa, takođe više ne koriste struju za grijanje. Ovo ima pozitivan efekat na ekonomiju domaćinstava, smanjuje potražnju za potrošnjom električne energije i poboljšava kvalitet vazduha“, zaključuje Bytyqi.

Sada, nakon završetka projekta, škola Naim Frashëri ima 24-časovno grijanje koje pokriva cijeli školski prostor uključujući učionice, hodnike i toalete. Kako kaže direktorica: „Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.“

Tradicionalna umjetnina spravljena od čepova plastičnih flaša

Written on . Posted in Priče.

Nevladina organizacija iz Sarajeva stvara zanimljive umjetnine koristeći čepove iskorištenih flaša

Prelijep tepih izložen je u sarajevskom predgrađu Ciglane. Ipak, postoji nešto neobično kod ovog tepiha, takozvanog “Čepoćilima”: napravljen je od 25.000 plastičnih čepova za flaše. Njegovo ime u prijevodu znači ‘tepih od čepova’, a dizajniran je i napravljen u sklopu projekta Green Art Association, NVO iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, pojašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da u okviru aktivnosti za Evropsku sedmicu smanjenja otpada u Sarajevu pravi umjetnine pomoću čepova flaša. „Tada je ovo za nas bio prilično ambiciozan projekat, jer nismo znali hoće li ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Početni izazov je bio sakupljanje čepova flaša. Alma je postavila sabirno mjesto za flaše i kontaktirala škole, kompanije i druge institucije kako bi ih pitala da li bi bili spremni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom iskorištenih čepova za flaše. “Na moje iznenađenje, odaziv je bio vrlo pozitivan i za kratko vrijeme uspjeli smo prikupiti priličnu količinu čepova za flaše i tako je krenuo trend Čepoćilima”, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog naslijeđa i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe.”

Izrada jednog tepiha od čepova flaša godišnje

Nakon uspjeha i pohvale za prvi tepih od čepova flaša, Alma i kolege iz Green Art Association odlučili su da to postane aktivnost kojom će se baviti i narednih godina pri čemu će dizajnirati i praviti barem po jedan tepih od plastičnih čepova za flaše tokom godine. Za dizajn su odlučili nastaviti koristiti tradicionalni bosanski ćilim jer bi to bila umjetnička, ali i turistička atrakcija, i time su doprinosili promociji kulturnog naslijeđa.

“Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturne baštine i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe”, kaže Alma.

Pošto su uključili mlade ljude u projekat, Alma vjeruje da su uspjeli podići značajnu svijest među grupama koje mogu doprinijeti budućoj zaštiti okoliša kroz smanjenje i upravljanje otpadom.

Nedavno je Udruženje Green Art dobilo podršku od programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu, dizajniranju i izradi klupa od čepova flaša, sa vizuelnim dizajnom koji podsjeća na tradicionalni bosanski ćilim. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, JU zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece Mjedenica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. U sklopu projekta proveli su 30 eko-umjetničkih radionica o stvaranju eko umjetnosti od otpada. U ovim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i limenke. U svom posljednjem projektu za proizvodnju klupa koristili su oko 15.000 čepova za flaše.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo uključiti više djece i mladih u naše aktivnosti i podići svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU.”

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Ujedinjeni nacionalni razvojni program. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Projektom je stvoreno okruženje u kojem su djeca i mladi bili u mogućnosti da razvijaju kulturološke inicijative koje su i ekološke i da se druže kroz umjetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU“, kaže Alma.

Klupa od čepova za flaše je sada u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to djelo i na svu djecu koja su radila na njemu, i na njihove drugove iz razreda. To djelo mogu vidjeti svaki dan i podsjetiti se na važnost smanjenja i upravljanja otpadom.

Zaštita staništa u regionu Skadarskog jezera

Written on . Posted in Priče.

Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima u Albaniji smanjuje gubitak biodiverziteta

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Jezero se nalazi na sjeveru Albanije i na granici sa Crnom Gorom. Kao rezervat prirode, to je jedno od evropskih područja koje je najbogatije biodiverzitetom, sa mnogim vrstama riba i ptica koje se mogu naći samo ovdje. Jezero takođe igra važnu ulogu kao lokalitet na kojem stotine ptica selica provode zimu – takozvani Jadranski preletnički put.

Međutim, dugo vremena je ovo bogato prirodno stanište bilo u opasnosti od zagađenja nastalog ljudskim faktorom i raznih vrsta eksploatacije. Odmah se moralo intervenisati zbog takve situacije i tražiti pomoć eksperata kako bi se uvele najbolje prakse iz Evropske unije, koje su rezultirale prvim Planom upravljanja Skadarskim jezerom.

“Uz pomoć EU, počela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima.”

Održivo upravljanje zaštićenim područjima

Plan upravljanja je izradila Nacionalna agencija za zaštićena područja (NAPA), a implementirala ga je Regionalna uprava za zaštićena područja. Age Martini, glavna osoba za monitoring iz Regionalne administracije za zaštićena područja Skadra, tvrdi je ovaj plan dao njihovom osoblju potpuno nove smjernice za rad na zaštićenom području i osigurao željene rezultate. „Osoblje u našoj regionalnoj kancelariji sada ima jasnu ideju o protokolima koje treba poštovati u ovoj oblasti i kako koristiti novu opremu za izradu izveštaja o flori i fauni“, izjavljuje ona.

Plan je počeo da se sprovodi uz pomoć EU koja je obezbijedila ekspertsko znanje iz država članica EU. Obezbijeđena je podrška za praćenje divljih životinja, organizovanje obuka i druge izgradnje kapaciteta, zatim za razvoj odnosa sa zajednicama koje žive u zaštićenom području te pružanje profesionalne opreme koja pomaže osoblju da obavlja svoj posao. „Uz pomoć EU, započela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima, jer svaki član osoblja ima jasne smjernice, dok svi znamo opšti cilj“, ističe Martini, dajući primjer kako čak i odnos s turistima sada uređen protokolom.

Zaštićena područja i NAPA rastu zajedno

U zadnje vrijeme, u svim zaštićenim područjima Albanije registruju se milioni turista svake godine. Ovaj uspjeh se pripisuje planovima upravljanja koje je NAPA izradila uz pomoć EU, a koji se provode u zaštićenim područjima zemlje. Albanija stiče dobru reputaciju među turistima koji je posjećuju radi niskih cijena, dobre hrane i sjajne prirode.

Međutim, fokus ostaje na zaštiti biodiverziteta putem mehanizama za praćenje u zaštićenim područjima koji su uvedeni i u skladu sa standardima Natura 2000 EU. Trenutno je preko 100 zaposlenika NAPA-e obučeno za rješavanje šumskih požara i prirodnih katastrofa; poznaju proces prikupljanja i obrade informacija o divljem svijetu, a prije svega imaju strategije za povećanje saradnje između zajednica koje žive u zaštićenim područjima i upravljanja tim područjima.

“Svjedočili smo promjeni stavova zajednice u pogledu naših namjera, od prvobitne skepse do prihvatanja pozitivne promjene u njenom području.”

O projektu

Projekat NaturAl je doprinio usklađivanju mreže zaštićenih područja u Albaniji sa Natura 2000 mrežom EU, i prihvatanjem standarda EU. Na taj način Albanija napreduje ka članstvu u EU.

Od 2015. do 2019. godine, fokusirajući se na deset odabranih zaštićenih područja, projekat je radio na jačanju upravljanja zaštićenim područjima u Albaniji fokusirajući se na: obuku i izgradnju kapaciteta Nacionalne agencije za zaštićena područja i regionalnih agencija; praćenje divljih životinja; obezbjeđivanje opreme; i jačanje odnosa u zajednici.

Direktor NAPA-e, Zamir Dedej, tvrdi da postoje velike koristi od dugoročnih ciljeva koji daju prioritet i prirodnom staništu i zajednicama koje tamo žive. “ Svjedočili smo promjeni stavova zajednice u pogledu naših namjera, od prvobitne skepse do prihvatanja pozitivne promjene u njenom području.” Dedej objašnjava da zajednice sada shvataju da se njihove aktivnosti trebaju pratiti i da to doprinosi smanjenju nelegalnih praksi poput nelegalne sječe drva ili krivolova. Štaviše, shvatili su da dobro upravljanje zaštićenim parkovima donosi više turista i ekonomskih koristi za sve.

Ovakvi pozitivni pomaci načinjeni su zahvaljujući pomoći od strane EU, koja je stigla u vrijeme kada je bila najpotrebnija, a NAPA je postala operativna tek 2016. Od tada je Albanija postigla značajan napredak u širenju mreže zaštićenih područja i povećanju nivoa realizacija svojih planova upravljanja sa 19% na 53%. Ovi rezultati su dodatno ohrabrili Agenciju i sigurni su da će se saradnja sa EU nastaviti u novoj fazi koja će dodatno smanjiti gubitak biodiverziteta, ali i spriječiti ekološki kriminal i povećati ulaganja u zaštićena područja u Albaniji.

Biciklizam: rastući trend u Podgorici

Written on . Posted in Priče.

Na svom biciklu! Nevladina organizacija iz Crne Gore prmoviše biciklizam da postane dio mainstream-a, uz podršku EU.

Smještena u ravnici, sa površinom od oko 100 kvadratnih kilometara i mediteranskom klimom, Podgorica – glavni grad Crne Gore – ima sve potrebne preduslove da postane urbano biciklističko utočište. Međutim, ovom gradu je do nedavno nedostajala čak i najosnovnija infrastruktura za normalnu vožnju biciklom, tačnije sve do 2013. godine, kada se organizacija civilnog društva Biciklo.me potrudila da vožnja biciklima postane dijelom mainstream kulture ovog grada. „Istinski smo težili da Podgoricu pretvorimo u grad koji je pogodan i bezbijedan za vožnju biciklima, a želimo da to bude očigledno i ljudima koji još uvijek ne koriste bicikle”, govori Sonja Dragović, jedna od članica organizacije.

U proljeće 2012. organizovan je prvi Bike-Up: ljudi su pozvani putem društvenih mreža da se okupe i proslave Dan planete Zemlje tako što će doći na zajedničku vožnju biciklima. Odaziv je inspirisao nove inicijative i ubrzo je mala grupa biciklističkih entuzijasta počela da organizuje redovne mjesečne vožnje u Podgorici, pod nazivom Critical Mass. Po sunčanom danu, ovo bi privuklo nekoliko stotina biciklista koji pripadaju različitim dobnim i društvenim skupinama. To je bio obećavajući početak s obzirom da je Podgorica grad koji broji oko 200.000 stanovnika i koji nema gotovo nikakvu biciklističku infrastrukturu.

„U Beču i Kopenhagenu naučila sam kako voziti bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ovi gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam “OK, sad trebam da nađem bicikl, a i da se nađem sa ovim ljudima iz Biciklo.me.”

Odlučivati o načinu transporta u gradu

Sonja Dragović postala je dio Biciklo.me nakon što je magistrirala urbanističke studije koje je pohađala u Beču i Kopenhagenu. Prije toga je povremeno vozila bicikl, ali je tokom studija počela da koristi bicikl kao svakodnevno prevozno sredstvo. U međuvremenu je pratila Biciklo.me na društvenim mrežama. „ U Beču i Kopenhagenu naučila sam kako voziti bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ovi gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam “OK, sad trebam da nađem bicikl, a i da se nađem sa ovim ljudima iz Biciklo.me“, govori Sonja.

Biciklo.me je započeo kao inicijativa slobodnog udruženja, koja se bavila samo organizovanjem masovnih biciklističkih vožnji kako bi doprinijela vidljivosti biciklista u Podgorici. U 2013. godini ukazala se prilika za dobijanje finansijskih sredstava za poboljšanje uslova za prevoz biciklima, pa se inicijativa registrovala kao nevladina organizacija i uspješno realizovala svoj prvi projekat – postavljanje prvih odgovarajućih parkirališta za bicikle, na 18 lokacija u Podgorici.

Od tada je udruženje razvilo i vodilo brojne male projekte koji su doprinijeli boljem okruženju za bicikliste u gradu. „U suštini, radimo na nekoliko različitih, ali međusobno povezanih poslova: na poboljšanju infrastrukture, saobraćaja i politika vezanih za prevoz, te na edukaciji javnosti o prednostima održive gradske mobilnosti“, kaže Sonja.

Potaknuti uspjehom parkirališta za bicikle, ubrzo su uslijedili i drugi projekti koje je vodila ili zagovarala ova nevladina organizacija – od uvođenja prvih biciklističkih staza u glavnom gradu i prvog plana održive gradske mobilnosti od strane gradskog vijeća, do istraživačkih studija o unapređenju saobraćajnog i biciklističkog okruženja i kreiranja edukativnog materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.

„Ova, a i buduća podrška EU su veoma važne, i to ne samo zbog novca, već zbog činjenice da kada EU podrži neku akciju, postaje lakše uvjeriti lokalne vlasti da učine isto.”

O projektu

Biciklo.me je podržan od strane EU kroz Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji ima za cilj jačanje participativnih demokratija i procesa EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka . Ostali projekti finansirani od strane EU koji su podržali Biciklo.me su: „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do kreiranja politika – M'BASE“, koji se finansira u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), zatim projekat „Bolji saobraćaj, bolji grad“ te projekat pod nazivom „Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“.

 

EU je podržala četiri njihova projekata – studije o uslovima saobraćaja i mobilnosti u Podgorici, izradu prjedloga za unapređenje zakonodavstva, pokretanje kampanje za podizanje svijesti u podgoričkim srednjim školama o prednostima vožnje biciklom i postavljanje parkirališta za bicikle u tri grada na sjevernom dijelu zemlje. “Ova, a i buduća podrška EU su veoma važne, i to ne samo zbog novca, već zbog činjenice da kada EU podrži neku akciju, postaje lakše uvjeriti lokalne vlasti da učine isto”, govori Sonja.

U Podgorici je izgrađeno nekoliko kilometara biciklističkih staza. Iako je kvalitet projektovanja i održavanja pomenutih mogao biti bolji, očigledno je da je ovaj bezbjedan biciklistički prostor privukao nove korisnike i podstakao ljude da koriste bicikle.

Sonji je sada bitno da vidi da grad uspostavlja odgovarajuće procedure za planiranje i izgradnju biciklističkih staza, te da ulaže u edukaciju urbanista o najnovijim trendovima i najboljim praksama u vezi s biciklističkom infrastrukturom. „Što više ljudi vozi bicikl, svima nam je bolje. Kako ljudi koji voze bicikle ne koriste automobile, oni ni ne zagađuju okoliš niti stvaraju buku. Ovo čini grad boljim okruženjem za sve nas”, kaže Sonja

Ukroćena rijeka Cernica

Written on . Posted in Priče.

Kako projekat Evropske unije i saradnja u zajednici pomažu da se zaustave poplave i poboljša život ljudi u pograničnom regionu između Kosova i Sjeverne Makedonije.

Cernica je selo koje broji oko 600 stanovnika i nalazi se na kosovskoj strani granice sa Sjevernom Makedonijom. Istoimena rijeka koja teče kroz centar sela čini ga jednim od najljepših područja u regionu, ali i najpodložnijim poplavama. Fatlum Mehmeti, mještanin Cernice, ponosan je na prirodne ljepote svog sela i na njegov vrijedni živalj, ali dodaje da bi im život bio mnogo bolji kada bi se mogli riješiti neugodnog mirisa koji dolazi iz rijeke, u koju se slijevaju otpadne vode, te poplava i oštećenja usljed njih. “Svake jeseni i zime živjeli smo u strepnji zbog moguće štete koju bi poplave mogle nanijeti našim kućama, oranicama i životima”, kaže on.

Problem poplava nije rezervisan samo za Cernicu. Cijela pogranična regija ima ovaj problem već decenijama, a usljed promjene klime poplave su sve češća pojava. Samo ovog ljeta više od 60 porodica u regionu moralo je biti evakuisano iz svojih kuća zbog poplava. Ljudskih žrtava nije bilo, ali je učinjena značajna materijalna šteta. Opština Gnjilane procijenila je štetu od ovogodišnjih poplava na 1,5 miliona eura. Više od 30 kuća je postalo neuslovnim za život, pet mostova je porušeno, a hektari oranica su poplavljeni.

„Mještani sela već dugi niz godina lobiraju kod lokalnih vlasti i naše uprave da im pomognu da urede korito rijeke na način da se smanji broj poplava i ublaži njihov štetan uticaj.”

Nema više poplava

Besim Haziri iz javnog vodovoda Hidromorava na Kosovu objašnjava da poplave uzrokuje priroda, ali da i ljudski faktor  ima ulogu u tome jer utiče na klimatske promjene. Međutim, u slučaju Cernice i regije, poplave su takođe rezultat nedostatka odgovarajuće infrastrukture. “Mještani sela već dugi niz godina lobiraju kod lokalnih vlasti i naše uprave da im pomognu da urede korito rijeke na način da se smanji broj poplava i ublaži njihov štetan uticaj”, kaže Besim.

Iako su bili veoma zainteresovani da pomognu, kompanija i lokalne vlasti nisu imale finansijskih sredstava i dovoljno stručnog kadra za ovako važan projekat. Prilika za realizaciju projekta ukazala se 2019. godine kada su saznali da mogu dobiti podršku iz programa prekogranične saradnje (CBC) za Kosovo i Sjevernu Makedoniju koji finansira EU. Preduzeće Hidromorava uspješno se prijavilo za program zajedno sa JP Vodovod Kumanovo, iz prekograničnog grada Kumanova. Bio je to početak projekta, kojeg su nazvali „ Održive okolišne i zdravstvene blagodeti u pograničnim područjima“, koji bi dugoročno pomogao lokalnom stanovništvu.

U protekle dvije godine, učinjeni su mnogi infrastrukturni radovi zahvaljujući ovom projektu. Ti radovi su se odnosili na preuređenje korita rijeke i smanjenje zagađenosti tla. Odvojene su otpadne vode od padavina – to znači da otpadna voda više ne teče direktno u rijeku a time su eliminisani i neugodni mirisi koji su dopirali iz rijeke. Osim toga, projekat je zaslužan za izgradnju šetališta duž rijeke i klupa za odmor te mjesta za rekreaciju. Slični radovi su učinjeni i sa druge strane granice, u opštini Kumanovo.

“Zahvaljujući podršci EU, sada smo mirni tokom zime i ne strahujemo više od poplava koje će načiniti štetu našim životima i imovini.”

O projektu

Projekat prekogranične saradnje koji finansira EU „Održive okolišne i zdravstvene blagodeti u pograničnim područjima “ pokrenut je u februaru 2020. i završen u oktobru 2021. Ukupna vrijednost projekta iznosila je preko pola miliona eura.

Kako bi ova ulaganja bila održiva, projekat je takođe pokrenuo i implementirao kampanju podizanja ekološke svijesti o održavanju čistoće rijeke i okolnog područja. Besim napominje da je, osim sredstava EU, za uspjeh ovog projekta zaslužna i prekogranična razmjena znanja i ideja sa kolegama iz Vodovoda Kumanovo.

Fatlum objašnjava da je ovaj projekat značajano uticao na njihove živote. „ Zahvaljujući podršci EU, sada smo mirni tokom zime i ne strahujemo više od poplava koje će načiniti štetu našim životima i imovini. “, kaže on.

Zapadni Balkan je prepun prilika za organsku poljoprivredu

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava pčelare iz Sjeverne Makedonije da pređu na organsku poljoprivredu.

Opština Kavadarci se nalazi u regionu Tikveš u Severnoj Makedoniji. Ova opština ima manje od 40.000 stanovnika, i kao i mnoga druga ruralna područja na Zapadnom Balkanu, suočava se s problemom migracije mladih i porodica koje odlaze u veće gradove u potrazi za boljim životom. Migracija je bila glavni motiv za pokretanje Vitac incubator projekta finansiranog od strane EU koji promoviše organsko pčelarstvo u ruralnim područjima. Budući da su migracije uslovljene nedostatkom prilika za zaradu u ruralnim područjima, EU staje tome u kraj finansirajući ovaj projekat. Zlatka Milkov je jedna od mještanki koja nije napustila Kavadarce. Ona je diplomirani agronom, ali je nekoliko godina radila kao knjigovođa. Zlatkin suprug radi kao električar, a u slobodno vrijeme čuva pčele. „Nikada me nije pretjerano zanimalo pčelarstvo; Suprugu sam pomagala u pakovanju meda tek kada smo dobili finalni proizvod – kaže Zlatka.

Međutim, 2020. godine njen suprug je čuo za program obuke za organsku proizvodnju meda, koji je obezbijedio Vitac projekat, a koji je osmišljen i implementiran kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira EU. Zlatka u tom period nije radila i imala je više slobodnog vremena od svog supruga koji joj je predložio da se pridruži projektu. Pristala je na to, ali nevoljko.

„Naučila sam mnoge stvari, od biologije pčela do zanimljivih detalja o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”

Organsko pčelarstvo, buduća poslovna prilika

Obuka je trajala devet mjeseci i uključivala je teorijsko i praktično znanje o ekološkom pčelarstvu. „Naučila sam mnoge stvari, od biologije pčela do zanimljivih detalja o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”, kaže Zlatka.

U tih godinu dana, projekat je podržao 15 učesnika, uključujući žene i mlade iz regiona. Tokom praktične obuke, učesnici su napravili 30 organskih pčelinjih zajednica koje su im potom date kako bi mogli započeti ili proširiti svoju organsku proizvodnju meda. Učesnici su takođe dobili certifikate za organski uzgoj pčela. Pored toga, naučili su kako se uzgaja organska hrana, uključujući organski med, i kako se to radi bez upotrebe pesticida i gnojiva i genetski modifikovanih organizama (GMO). Zbog široko rasprostranjenog uvjerenja da je organska hrana sigurnija, hranljivija i boljeg ukusa, oni su dobili pristup tržištu organske hrane, a ono je u povoju i jako cijenjeno širom svijeta.

„Podrška EU je bila ključna za ovaj projekat, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za projekte malih razmjera. Uz podršku EU, uspjeli smo implementirati mnogo veći projekat i dugoročno zadovoljiti potrebe lokalne zajednice.”

O projektu

Osnovni cilj Vitac incubator projekta za organsko pčelarstvo je sprječavanje iseljavanja stanovništva i doprinos oživljavanju seoskih naselja u opštini Kavadarci. Projektne aktivnosti su uključivale teorijsko i praktično obučavanje učesnika o proizvodnji organskih pčelinjih proizvoda i o organizaciji pčelinjih zajednica.

Osim toga, preko osnovanog informativnog centara poljoprivrednici iz opštine Kavadarci sada dobijaju besplatne savjete i smjernice kako svoju poljoprivrednu proizvodnju pretvoriti u organsku. Ovaj projekat, kojeg je realizovalo Udruženje organskih proizvođača Biovita, finansiran je u okviru ReLOaD-programa kojeg finansira EU, a sufinansiran je od opštine Kavadarci.

Biljana Georgievska, menadžerka projekta, kaže da je projekat iziskivao mnogo truda da bi se pravilno realizovao, i da je uspješnost projekta zavisila od posvećenosti učesnika. „Podrška EU je bila ključna, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za projekte malih razmjera. Uz podršku EU, uspjeli smo implementirati mnogo veći projekat i dugoročno zadovoljiti potrebe lokalne zajednice”, kaže ona.

Zlatka danas vodi porodični pčelarski biznis koji je sada skoro 100% organski. Zanimljivo je da je u međuvremenu Zlatkina porodica osvojila prvu nagradu za kvalitet meda na godišnjem državnom takmičenju u Tetovu. “Razmišljam da uskoro otvorim prodavnicu organske hrane. Ako uspjemo s tim, onda bih možda mogla da se posvetim organskom uzgoju u potpunosti”, kaže Zlatka.

Pobrinimo se da reciklirano postane moda na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Closing the loop: projekat koji finansira EU uvodi koncept recikliranja tekstila na Kosovo.

Na Kosovu, rijetko da možete naići na kante za odvojeni otpad, a reciklažu uglavnom obavljaju pojedinačni sakupljači smeća koji sakupljaju metalni, kartonski i plastični otpad iz običnih kanti za smeće i prodaju ga dalje. Međutim, zahvaljujući nevladinoj organizaciji Let’s Do It Peja, u Peći, gradu na zapadu Kosova, počelo je sakupljanje tekstilnog otpada. Arba Shehu je mlada i strastvena ekološka aktivistica koja je zajedno sa svojim kolegama iz nevladine organizacije identifikovala ovaj problem i odlučila da doprinese njegovom rješenju. Sada je menadžerka projekta.

Arba objašnjava da se ideja za projekat rodila iz potrebe da se učini nešto povodom velike količine proizvedenog tekstilnog otpada i zato što javne institucije nisu uspjele da razviju održiv sistem prikupljanja i upravljanja otpadom u Peći niti bilo gdje drugo na Kosovu. Prema njenim riječima, većina lokalnog otpada završava na legalnim i ilegalnim deponijama koje većinom nisu u skladu sa osnovnim ekološkim i zdravstvenim standardima. „Iako je pravni okvir djelimično usklađen sa okvirom EU, otpad je još uvijek jedan od najznačajnijih problema na Kosovu“, kaže Arba.

 

“Iako je pravni okvir djelimično usklađen sa okvirom EU, otpad je još uvijek jedan od najznačajnijih problema na Kosovu.”

Modni proizvodi napravljeni od otpada

Projekat „Promovisanje cirkularne ekonomije kao održivog modela razvoja društvenih preduzeća – SEREC“, finansiran od strane EU, započeo je u januaru ove godine. Nevladina organizacija postavila je punktove za sakupljanje tekstila na par mjesta, u samom centru grada. Projektni tim je bio obradovan velikim odzivom lokalnog stanovništva za ovu akciju. Lokalci su donosili svoj tekstilni otpad na ova mjesta.

Projekat se zasniva na takozvanom konceptu „3R“ („Reduce, Reuse and Recycle“). Osim ekološkog doprinosa, projekat je pružio i ekonomski doprinos jer su otvoreni i second-hand butici u kojim se prodaje donirana odjeća koja je u dobrom stanju.

Arba smatra da će dugoročni efekat projekta izostati ako mlađe generacije nisu aktivno uključene u njega. Iz tog razloga, obrazovna komponenta ovog projekta je najvažnija za Arbu i njene kolege. U saradnji sa srednjom umjetničkom školom u Peći, Let’s Do It Peja pokrenuo je vannastavni kurs dizajna. Tokom tog kursa mladi učenici, pod mentorstvom iskusnih modnih dizajnera koji su angažovani na projektu, rade na dizajnu i šiju novu odjeću od prikupljenog tekstilnog otpada. Arba objašnjava da joj je ovo najuzbudljiviji dio projekta: „Učenice su jako strastvene, a vidjeli smo kako osmišljavaju vrlo zanimljive dizajne.“

„Veoma sam zahvalna što sam dio SEREC projekta koji finansira EU. Saznajem mnogo novih stvari i širim svoje profesionalne vidike učeći o modnoj industriji.”

O projektu

Projekat „Promovisanje cirkularne ekonomije kao održivog modela za razvoj društveno odgovornih preduzeća – SEREC“ finansiran od strane EU pokrenut je u januaru i završit će se u decembru 2021. Glavni cilj projekta je da podrži razvoj društveno odgovornih preduzeća na Kosovu i utiče na veće zapošljavanje ugroženih grupa, prvenstveno žena i mladih, kroz primjenu koncepata cirkularne ekonomije.

Yllka Latifi je jedna od učenica koje učestvuju u vannastavnom kursu koji je dio ovog projekta. Ona kaže: „Veoma sam zahvalna što sam dio SEREC projekta koji finansira EU. Saznajem mnogo novih stvari i širim svoje profesionalne vidike učeći o modnoj industriji.”

Cilj SEREC projekta je da bude samoodrživ i da nastavi sa svojim aktivnostima i nakon što EU prestane da ga finansira. NVO Let’s Do It Peja trenutno radi na registraciji i pokretanju društveno odgovrnog preduzeća koje promoviše 3R koncept i ima 3R u svom nazivu. Na taj način planiraju da obezbijede održivost ovog projekta pretvarajući ga u preduzeće sa dugoročnim ekonomskim i ekološkim koristima za zajednicu.

Ovo novo, društveno odgovorno preduzeće, imat će za cilj da zaposli osoblje koje će raditi na dizajniranju i šivanju recikliranog tekstila, kao i ljude za rad u second-hand buticima. „Na ovaj način želimo da pomognemo ljudima koji su u nepovoljnom položaju. To ćemo činiti tako što ćemo u ovom preduzeću zapošljavati prvenstveno te ljude: žene, mlade i pripadnike manjine“, kaže Arba.

Živijeti život u jednoj zagađenoj urbanoj sredini

Written on . Posted in Priče.

Organizacija za zaštitu okoliša sakuplja podatke i plasira informacije kako bi vizuelno dočarala skriven, ali evidentan problem koji postoji u albanskim gradovima. Tirana je živ grad u kojem živi trećina stanovništva Albanije. Sa svojih 0,85 miliona stanovnika i porastom nataliteta, to je mjesto gdje se sve različitosti spajaju i koje svima nudi priliku za obrazovanje ili poslovanje. Ali glavni grad ima ograničenu infrastrukturu javnog prevoza koja podstiče ljude da voze više automobila, a u posljednje tri decenije potražnja za stanovima uslovila je ubrzan rast u poslovanju građevinskog sektora. Sve ovo je imalo loš uticaj na kvalitet života i dovelo do sada konstantnog nivoa zagađenosti vazduha. U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija Milieukontakt  koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu.

 “Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš.”

U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija Milieukontakt  koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu. „Svi koji žive u Tirani su svjesni lošeg kvaliteta zraka, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš“, kaže Arion Sauku, koordinator projekta Green Lungs koji je bio prvi te vrste i koji je pružio tako sveobuhvatne podatke o datom problemu. Koristeći alternativne tehnike praćenja, projekat je mjerio zagađenje mobilnim mjeračima na stotinama lokacija širom glavnog grada. Mjerenja su vršena: u užurbanom centru grada, na frekventnim ulicama u blizini škola, kao i na stajalištima duž najdužih autobuskih linija u Tirani. Projekat Zelena pluća je ispitao osam različitih parametara za mjerenje zagađivača. “Najveći zagađivači vazduha su transport i građevinska industrija. Nivoi zagađenja koje smo redovno mjerili prelaze propisane standarde EU, a u nekim slučajevima su tri do četiri puta veći“, kaže Sauku. U periodu od tri godine, Zelena pluća, koje finansira EU, proširila su svoje praćenje na još tri najveća grada – Drač, Elbasan i Skadar. Rezultati: isti zagađivači uzrokovani onim što je najviše traženo: izgradnjom stambenih objekata i automobilima. Ne postoje ekološki standardi koje bi ispunjavala građevinska industrija, a upravo ta industrija uzrokuje visok nivo prašine tokom cijele godine. U međuvremenu, konstantni zagađivači su i automobili koji nisu u skladu sa standardima za vozila i oni ispuštaju opasne čestice dok sagorijevaju gorivo. Podaci pokazuju da se u zemlji koristi oko 700 hiljada automobila. Ovi sektori zahtijevaju brzu i kontinuiranu intervenciju kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, pogotovo sada kada se problem može identifikovati i potkrijepiti obiljem validnih podataka. Ali ovaj problem se očigledno prenio i na druga urbana područja u regionu. Nivo zagađenja vazduha na zapadnom Balkanu jedan je od najviših u Evropi koji direktno utiče na zdravlje građana. Stoga je Evropska unija postavila temu uklanjanja zagađenja, uključujući vodu i tlo, među glavne oblasti kojima se treba baviti u okviru  Green Agenda. To je nova strategija rasta koja teži prelasku sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, i to u skladu sa evropskim zelenim dogovorom.

 „Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta.”

O programu Projekat Zelena pluća dizajnirao je i implementirao alternativnu i sveobuhvatnu platformu za praćenje kvaliteta vazduha, zagađenja bukom i evaluaciju zelenih usluga koje pruža urbani ekosistem. Ovo je postignuto uz finansijsku podršku Evropske unije da se ojača međusektorska saradnja između vlade i civilnog društva i da se razviju kapaciteti organizacije civilnog društva. Osim mjerenja kvaliteta vazduha, alternativna platforma koju su uspostavili Zelena pluća pratila je i zagađenje bukom koje je uzrokovano ljudskim djelovanjem, kao i ekosistem urbanog ozelenjavanja. „Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta“, kaže Sauku koji vjeruje da politike moraju biti kreirane iz različitih struja i dolaziti iz različitih pravaca kako bi se poboljšali životi ljudi u Abanskim glavnim gradovima. Do tada je napravljen pionirski rad u vizualizaciji problema kvaliteta vazduha. Istovremeno, tokom implementacije projekta, Zelena pluća su uspjela edukovati mlade o ovoj temi, u školama i na svakodnevnom putu na posao. Pored radoznalih prolaznika koji su primijetili stotine mobilnih mjerača u svom susjedstvu, projekat je ostavio nezamjenjivu internetsku bazu podataka za svakoga ko hoće da locira žarišta zagađenosti vazduha u gradu u kojem žive.

Promovisanje ekološke osviještenosti na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Keep It Green i njena mreža volontera podižu svijest o industrijskom zagađenju i drugim pitanjima životne sredine u industrijskom gradu Obiliku. Na samo deset minuta vožnje od glavnog grada Prištine, mali grad Obilik je centar rudarske industrije na Kosovu. Sa samo 6.800 stanovnika, Obilik je dom tri rudnika uglja i dvije elektrane koje proizvode većinu električne energije na Kosovu. Ovo je region koji se u velikoj mjeri oslanja na zapošljavanje iz elektrana, sa 5.000 ljudi iz Obilika i susjednih sela koji rade u industriji. Neizbježno, ove rudarske i industrijske aktivnosti su takođe izazvale ogromnu štetu po životnu sredinu.

 “Sjedili smo i pili kafu i kada smo počeli razgovarati o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava. Shvatili smo da moramo nešto učiniti.”

Keep it Green je omladinska organizacija koja radi na podizanju svijesti o problemima koji se tiču životne sredine u Obliku i njihovom uticaju na stanovništvo. “Oko 30 posto ljudi u Obiliku pati od respiratornih bolesti,” kaže Guxim Klinaku, direktor Keep It Green za EED. On objašnjava kako je Keep It Green inspirisan jednim razgovorom vođenim u kafiću 2015. godine. Kako se Klinaku prisjeća: „Sjedili smo i pili kafu i počeli smo da pričamo o svim problemima sa kojima se naša zajednica suočava. Shvatili smo da moramo nešto učiniti.” Podsticanje građana na zaštitu životne sredine Šest godina kasnije, Keep It Green je sada mreža od skoro 60 ljudi koji se fokusiraju na projekte u zajednici koji ohrabruju lokalne građane da postanu zainteresovaniji za zaštitu svoje životne sredine. Posljednjih par godina nismo prošli bez izazova s ​​obzirom na ekonomske poteškoće s kojima se mnogi suočavaju u ovoj industrijskoj regiji. „Teško je navesti ljude da brinu o životnoj sredini kada se bore da zarade za život“, priznaje Klinaku. Keep It Green su svjesni ove realnosti, dok nastavljaju da se zalažu za zeleniju energiju u Obiliku. Prije perioda Covid-19, održavali su nedeljne proteste ispred elektrane kako bi se zalagali za sprovođenje zakona o zaštiti životne sredine u Obiliku. Oni su takođe organizovali mnoge aktivnosti za zajednicu kako bi poboljšali život u gradu. Volonteri su nedavno očistili park i ukrasili ga uličnom umjetnošću I napravili od njega prijatno mjesto za lokalno stanovništvo. Oni su predvodili godišnji Green Art Fest, festival koji se održavao širom grada, da bi podigli svijest o pitanjima životne sredine. Ova organizacija radi s lokalnim školama od 2016. godine, vodeći radionice „Smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj“, podučavajući učenike kako da smanje otpad. Keep It Green je takođe aktivan u organizaciji ljetnih kampova za mlade koji se bave ekološkim temama. Glavni cilj ovih kampova je podizanje nove generacije mladih lidera za ekološki aktivizam na Kosovu. Suočavanje sa Covid-19 Kao i druge slične organizacije, Keep It Green je morao smisliti kreativne načine da se prilagodi pandemiji Covid-19. Dok su se radionice „Smanji, ponovo koristi, recikliraj“ pokazale uspješnim čak i u obliku webinara, morali su otkazati održavanje Green Art Festa 2020. Ovog ljeta planiraju voditi jedan od svojih zaštitnih kampova ekoloških aktivista, u kom će sudjelovati 20 učesnika u trodnevnom treningu za podizanje svijesti o ekološkim problemima.

 „Ovo finansiranje dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Životna sredina je sada veoma popularna tema…i nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas.”

O Evropskoj zadužbini za demokratiju European Endowment for Democracy (EED) je nezavisna organizacija koja dodjeljuje grantove, osnovale su je Evropska unija (EU) i zemlje članice EU 2013. godine radi podsticanja demokratije u evropskom susjedstvu, na zapadnom Balkanu, Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste, te nezavisne medijske platforme i novinare koji rade na pluralističkom, demokratskom političkom sistemu. Ovo je skraćena verzija članka kojeg je objavila European Endowment for Democracy. Pročitajte original article Podrška Evropske zadužbine za demokratiju (EED) sada omogućava kompaniji Keep it Green da izraste iz volonterske operacije, koja preživljava na entuzijazmu, u stabilniju organizaciju sa redovnim osobljem. Takođe ta podrška obezbjeđuje da Keep it Green aktivnosti, kao što je kamp podizanja svijesti o životnoj sredini, postanu stalne aktivnosti, omogućavajući više strateškog planiranja i razvoja. „Ovo finansiranje dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Životna sredina je sada vrlo popularna tema širom svijeta, sve više ljudi je zainteresovano da se aktivno bave njom. Iako je ova tema manje diskutovana na Kosovu, nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas“, kaže Klinaku.