Skip to main content

Author: WeBalkans

385,5 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU za vanrednu zdravstvenu situaciju izazvanu koronavirusom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija završila je isplatu pomoći EU Solidarity Fund (EUSF) za 19 zemalja u ukupnom iznosu od gotovo 385,5 miliona eura za borbu sa vanrednom zdravstvenom situacijom protiv koronavirusa. To je dodatak na 132,7 miliona eura plaćenih 2020. godine Zemljama članicama koje su tražile avans od EUSF-a. 17 Zemalja članica zatražilo je podršku EUSF-a, kao i Albanija, Crna Gora i Srbija kao zemlje kandidati.

 

Albanija i Crna Gora dobile su finansijsku podršku krajem 2021. godine, dok je za Srbiju potpisivanje sporazuma o doprinosu u toku, a očekuje se da će finansijska pomoć EUSF-a biti isplaćena ubrzo po potpisivanju sporazuma.

 

Komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, rekao je: „Od početka pandemije stojimo uz naše partnere na zapadnom Balkanu. Zadovoljan sam što su Albanija, Crna Gora i Srbija uspjele da iskoriste podršku EUSF-a. Ovo je još jedna demonstracija posvećenosti EU pružanju podrške regionu u borbi protiv koronavirusa, gdje je to moguće uz pristup istim mehanizmima pomoći kao i za naše Zemlje članice.”

 

Hitna zdravstvena podrška EUSF COVID-19 finansira medicinsku pomoć, kupovinu i distribuciju vakcina, ličnu zaštitnu opremu i medicinska sredstva, troškove zdravstvene zaštite, laboratorijske analize, mjere prevencije i praćenje i kontrolu širenja bolesti.

Tradicionalna umjetnost od plastičnih čepova za flaše

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Nevladina organizacija iz Sarajeva proizvodi uzbudljiva umjetnička djela koristeći upotrebljene čepove za flaše

U sarajevskom prigradskom naselju Ciglane vidljivo je izložen tepih. Ima nečeg drugačijeg u tom takozvanom ‚Čepoćilimu‘: napravljen je od 25.000 čepova plastičnih boca. Dizajniran je i napravljen u okviru projekta Udruženja zelene umjetnosti, nevladine organizacije iz Sarajeva. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, objašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da se u okviru aktivnosti za Evropsku nedjelju za smanjenje otpada u Sarajevu proizvodi umjetnost koristeći čepove za flaše. „Tada je ovo bio prilično ambiciozan projekat za nas, jer nismo znali da li će ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Prvobitni izazov je bio da se prikupe zatvarači boca. Alma je postavila mjesto za prikupljanje čepova i kontaktirala škole, firme i druge ustanove da pita da li su voljni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom odbačenih čepova plastičnih flaša. „Na moje iznenađenje, odziv je bio veoma dobar, za kratko vrijeme uspjeli smo da prikupimo znatnu količinu čepova i tako je počeo Čepoćilimski trend“, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu.“

Izrada jednog čepoćilima godišnje

Nakon uspjeha prvog čepoćilima, Alma i kolege iz Udruženja zelene umjetnosti odlučili su da ovo pretvore u godišnju aktivnost u kojoj dizajniraju i izrađuju najmanje jedan čepoćilim. Odlučili su da se zadrže na dezenu tradicionalnog bosanskog ćilima, koji će biti umjetnička, ali i turistička atrakcija, doprinoseći promociji kulturnog nasljeđa.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu“, kaže Alma.

Alma smatra da su uključivanjem mladih uspjeli značajno da podignu svijest među grupama koje mogu da doprinesu budućoj zaštiti životne sredine kroz smanjenje otpada i upravljanje otpadom.

Udruženje Zelena umjetnost nedavno je dobilo podršku iz programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu dizajniranja i proizvodnje klupa od plastičnih čepova, sa dezenom tradicionalnog bosanskog ćilima. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, OŠ Mjedenica za djecu sa poteškoćama u učenju i sirotište Bjelave. U okviru projekta realizovano je 30 eko-umjetničkih radionica o pretvaranju otpada u eko-umjetnost. Na tim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i konzerve. U svom završnom projektu, koristili su oko 15.000 plastičnih čepova za izradu klupa.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU.“

O programu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja traje do 2024. godine.

Projekat je stvorio sredinu u kojoj su djeca i mladi mogli da razvijaju i kulturno-ekološke inicijative i da se druže kroz umetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU“, kaže Alma.

Klupa napravljena od čepova sada se nalazi u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to, jer sva djeca koja su radila na njoj, kao i njihovi školski drugovi, mogu da je vide svakog dana i da se podsjete na važnost smanjenja otpada i upravljanja njime.

Počela Evropska godina mladih

Written by WeBalkans on . Posted in News.

EU je nedavno proglasila 2022. godinu za Evropsku godinu mladih. Aktivnosti koje će biti organizovane u sklopu ove godine uključivaće konferencije, inicijative kojima se promoviše učešće mladih u vođenju javnih politika, kampanje podizanja svijesti o inkluzivnijoj, zelenijoj i digitalnijoj EU, kao i studije i istraživanja okolnosti u kojima se nalaze mladi ljudi. Evropska godina mladih ide ruku pod ruku sa NextGenerationEU, koji ponovo otvara perspektive za mlade, uključujući kvalitetne poslove i mogućnosti obrazovanja i obuke za Evropu budućnosti, i podržava učešće mladih ljudi u društvu.

 

Godina mladih tražiće sinergiju i komplementarnost sa drugim programima EU usmjerenim ka mladim ljudima širom spektra javne politike – od programa ruralnog razvoja usmjerenih na mlade poljoprivrednike do istraživačkih i inovacionih programa, kao i od kohezije do akcija vezanih za klimatske promjene – uključujući programe EU sa međunarodnom podrškom ili programe transnacionalne prirode.

 

Pored Erazmus+ i European Solidarity Corps, sa budžetima za tekući finansijski period od 28 milijardi eura, odnosno milijardu eura, EU’s Youth Guarantee i Youth Employment Initiative  stvaraju više mogućnosti za mlade. U međuvremenu, tokom 2022. godine takođe će biti pokrenut novi program pod nazivom ALMA za podršku prekograničnoj profesionalnoj mobilnosti za  ugrožene mlade ljude.

 

Kompletan program aktivnosti i dodatnih informacija biće dostupan na Youth Portal. Obim aktivnosti obuhvatiće pitanja koja uglavnom pogađaju mlade ljude, prateći prioritete istaknute u Ciljevima mladih, kao što su jednakost i inkluzija, održivost, mentalno zdravlje i blagostanje, kao i kvalitetno zapošljavanje. Oni će takođe uključivati mlade ljude izvan EU.

Sada i svijet može da upozna tajne pastirskih staza

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava avanture na otvorenom putem fizičkog i digitalnog obilježavanja planinskih staza. Planinski krajevi u okolini Peći na Kosovu imaju u planu da prevaziđu masovni turizam tako što će nuditi personalizovana iskustva koja spajaju domaće tradicije sa strmim okruženjem. Turistički potencijal regiona identifikovan je prije više godina kada su započete investicije kako u infrastrukturu, tako i u ljude. Sada posjetioci provode vrijeme brdareći, pješačeći i vozeći bicikl. Ljubitelji prirode provode vrijeme na albanskim Alpima – Prokletijama – planinskom vijencu koji dijele Kosovo, Crna Gora i Albanija. Grupa entuzijasta, od kojih je nekolicini to i stil života, ponosno dijele svoja lokalna bogatstva sa ostatkom svijeta i sada ubiraju plodove koje donosi turizam.

„Ovaj projekat je najuspješnija intervencija sprovedena na ovim planinskim vijencima u posljednjih 20 godina.“

Tamo gdje su samo pastiri kročili Lokalno planinarsko udruženje Đeravica pronašlo je partnera u prekograničnom projektu Kosovo – Crna Gora koji finansira Evropska unija, a koji ulaže u obilježavanje postojećih i novih staza za pešačenje i vožnju bicikla. „Ovaj projekat je najuspješnija intervencija sprovedena na ovim planinskim vijencima u posljednjih 20 godina“, kaže Raif Đikoli iz Đeravice. Udruženje je bilo uključeno u sve faze projekta, davalo mišljenje o predloženim maršrutama i obilježilo ih. „Ponosimo se izborom najboljih staza kojima su ranije samo mještani pješačili – poput one iz centra mjesta, gdje je nadmorska visina 550 metara, kroz pašnjake, pored pastirskih katuna na visini od 1.800 metara“, kaže Đikoli, potvrđujući da je obilježavanje obavljeno prema međunarodnim standardima. Staze prolaze kroz živopisne djelove zaštićenih oblasti i na Kosovu i u Crnoj Gori. Avanturisti mogu da provode dane prelazeći s jedne strane granice na drugu i ukrštajući se sa poznatijim regionalnim planinskim putevima kao što su Vrhovi Balkana ili Via Dinarica.

„Oznake staza i prateće aktivnosti u skladu su sa lokalnim razvojnim planovima i strategijama za razvoj turizma u regionu.“

O projektu Projekat Prokletije – Čudnovata destinacija nastao je sa ciljem jačanja prekogranične zone između Kosova i Crne Gore kao destinacije u prirodi. Obilježena je mreža od oko 334 km pješačkih i biciklističkih staza između Kosova i Crne Gore. Cjelokupan pogranični region opremljen je odmorištima, vidikovcima i parkingom za bicikle. Ovaj projekat koji finansira EU podsticaće ekonomski razvoj i stvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje. Sve informacije na jednom mjestu Obilježene staze prelaze granice, ali se drže prirodnog toka masiva i vode posjetioce od jednog do drugog zadivljujućeg pogleda na Prokletije. Organizacije koje sprovode projekat dobile su pozitivne reakcije od turističkih vodiča koji rade u oblasti u kojoj je postavljeno više stotina oznaka duž 334 km pješačkih i biciklističkih staza. Sokol Luta iz Regionalne razvojne agencije – Zapad, partnera na projektu sa kosovske strane, objašnjava da je sa sredstvima EU postavljeno 25 informativnih tabli, da su obilježeni izvori vode, a putokazi sada upućuju i ka vidikovcima. „Oznake staza i prateće aktivnosti u skladu su sa lokalnim razvojnim planovima i strategijama za razvoj turizma u regionu“, kaže Luta. On dodaje da je postojala odlična saradnja između zainteresovanih strana sa obe strane granice u cilju poboljšanja kvaliteta turističke ponude Prokletija, povećanja vidljivosti i, na kraju, predstavljanja prekogranične oblasti kao jedinstvene atraktivne destinacije. Na primer, organizacije koje sprovode program prikupile su na jednom mjestu – na sajtu i u aplikaciji za pametne telefone – sve pružaoce smeštaja, ugostiteljskih i turističkih usluga. Pored digitalizovanih mapa staza, posjetiocima se daje mogućnost da odaberu organizovane ture ili da nezavisno otkrivaju oblast.

Slaganje djelova albanskog kulturnog nasljeđa

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Sredstva EU obnavljaju mozaik Nacionalnog istorijskog muzeja oštećenog u zemljotresu 2019. godine.

Nijedna posjeta Tirani nije potpuna bez fotografisanja ispred velikog mozaika koji pokriva fasadu Nacionalnog istorijskog muzeja. Zauzimajući centralni položaj u nizu zgrada koje okružuju glavni trg prijestonice, mozaik je konceptualizovan početkom osamdesetih godina prošlog vijeka i nosi naziv „Albanija“. Na njemu su prikazani ljudi koji su živjeli na teritoriji današnje Albanije u različitim epohama.

Mozaik je bio svjedok mnogim istorijskim događajima koji su se odigrali ispred njega na Skenderbegovom trgu, ali temelje mu je zaista uzdrmao tek zemljotres 2019. godine. To je bio najjači zemljotres u posljednjih pola vijeka koji je odnio mnoge živote i nanio imovinsku štetu širom centralne Albanije, uključujući 53 lokacije kulturnog nasljeđa.

„Bilo je samo nekoliko intervencija od kada je svečano otvoren prije nekoliko decenija – na primjer, zvijezda kao simbol komunizma uklonjena je iz mozaika.“

Inženjeri iz EU doprinose obnovi

Po mišljenju građevinske inženjerke Danijele Kortoči, koja radi na restauraciji mozaika, jedna figura se ističe među svim drugim u mozaiku „Albanija“: žena sa puškom u ruci.

„Žena u narodnoj nošnji stoji između dva muškarca u središtu mozaika, predstavljajući snažnu albansku ženu komunističkog doba, ali koja takođe ima svoju prijateljsku stranu prikazanu otvorenom lijevom šakom koja simbolizuje gostoprimstvo“, objašnjava mlada inženjerka koja je uključena u radove na restauraciji nakon zemljotresa. „Bilo je samo nekoliko intervencija od kada je napravljen prije nekoliko decenija – na primjer, zvijezda kao simbol komunizma uklonjena je iz mozaika“, kaže Kortoči i dodaje da na restauraciji rade i stručnjaci iz EU i domaći stručnjaci, među kojima su i oni koji su učestvovali u izradi mozaika.

Kortoči radi sa timom stručnjaka koji su napravili spisak 27 lokacija kulturnog nasljeđa koje ispunjavaju uslove za intervenciju u okviru najvećeg kulturnog projekta koji je EU ikada sprovela u Albaniji. Stručnjaci iz EU donose dodatnu vrijednost prenošenjem znanja na novu generaciju studenata lokalnog kulturnog nasljeđa. Oni rade rame uz rame na oštećenim zidinama zamkova, starim lučkim gradskim utvrđenjima, muzejskim zgradama i mostovima. U nastojanju da se očuvaju vještine koje nestaju, rad na dvorcima ili mostovima uključuje tradicionalno zidanje uz upotrebu lokalnog kamena. Krajnji cilj je oživljavanje ovih odabranih lokacija kako bi se povećao turistički potencijal, što direktno doprinosi društveno-ekonomskom oporavku Albanije.

„Za nas inženjerke, biti u građevinarstvu je misija. Osjećamo potrebu da budemo uzor onoj petogodišnjoj djevojčici koja sada crta kućicu i boji u žuto sunce u uglu crteža.”

O projektu

U jednom od svojih najvećih programa kulturnog nasljeđa, vrijednog 40 miliona eura, EU radi u Albaniji na podršci obnove lokacija i spomenika pogođenih zemljotresom 2019. godine. Program ima za cilj da doprinese društveno-ekonomskom oporavku Albanije obnavljanjem kulturnog nasljeđa zemlje i obnavljanjem njenog turističkog potencijala, kao i pružanjem podrške lokalnim zajednicama. Program je postao još bitniji u svjetlu posljedica pandemije koronavirusa, koja je značajno pogodila albanski turistički sektor.

Evropa je mjesto gde želimo da budemo

Ekonomska transformacija Albanije počela je kada je demokratija okončala decenije komunizma početkom devedesetih godina. Kortoči stoga pripada drugoj generaciji koja radi na tome da doprinese zemlji koja teži članstvu u EU. Pored profesionalnog inženjerskog angažmana, pridružila se Mladim evropskim ambasadorima, kreativnoj mreži budućih uticajnih pojedinaca sa celog Zapadnog Balkana.

„Sjećam se da sam tokom odrastanja slušala izjave kao što su ‚Želimo da Albanija bude kao i ostatak Evrope‘, to jest kao razvijene države članice EU. Zato sam željela da saznam više o Uniji i podijelim njene vrijednosti sa svojim vršnjacima, radujući se tome kao našoj zajedničkoj budućnosti“, kaže Kortoči. Među tim evropskim vrijednostima je i njegovanje kulturnog nasljeđa koje postoji u izobilju u Albaniji.

Još jedna važna uloga u kojoj Kortoči vidi sebe je da daje primjer budućim generacijama, posebno djevojčicama. Iako žene čine manje od 1% radne snage u građevinskom sektoru, ona kaže: „Sposobna sam da radim i da budem prepoznata po svojoj stručnosti kao i muškarci. Za nas inženjerke, biti u građevinarstvu je misija. Osjećamo potrebu da budemo uzor onoj petogodišnjoj djevojčici koja sada crta kućicu i boji u žuto sunce u uglu crteža.”

Baš kao i žena na mozaiku koja je prikazana kako se bori i poziva druge da se pridruže, rad na obnovi ovih spomenika ne radi samo na očuvanju prošlosti ili sadašnjosti, već i na budućnosti, kako bi mlađe generacije znale odakle potiču.

Zaštita staništa koja su dobra za ljude, biljke i životinje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima u Albaniji smanjuje gubitak biodiverziteta

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Nalazi se na sjeveru Albanije i kroz njega prolazi granica sa Crnom Gorom. Kao prirodni rezervat, to je jedno od evropskih područja za najbogatijim biodiverzitetom, sa obiljem vrsta riba i ptica koje se mogu naći samo ovdje. Jezero takođe igra važnu ulogu kao tranzitno područje – takozvani Jadranski preletni put – za stotine hiljada ptica selica.

Međutim, već duže vremena ovo prirodno bogatstvo je u opasnosti od zagađenja i iskorišćavanja od strane čovjeka. Bila je potrebna stručna intervencija kako bi se uvele najbolje prakse iz Evropske unije, što je rezultiralo prvim Planom upravljanja Skadarskim jezerom.

„Uz pomoć EU, počela je nova era ispravnog upravljanja zaštićenim područjima.“

Održivo upravljanje zaštićenim područjima

Plan upravljanja uspostavila je Nacionalna agencija za zaštićena područja (NAPA), a realizovala Regionalna uprava za zaštićena područja. Age Martini, glavna nadzornica regionalne administracije u Skadru, potvrđuje da plan predstavlja veliku promjenu u pristupu osoblja zaštićenom području i obezbjeđivanju željenih ishoda. „Osoblje u našoj regionalnoj kancelariju sada ima jasnu predstavu o protokolima koje treba poštovati u tom području i kako koristiti novu opremu za izradu izveštaja o flori i fauni“, kaže ona.

Plan je počeo da se sprovodi uz pomoć EU, koja je donijela znanje i iskustvo njenih država članica. Njihova podrška se kretala od praćenja divljih životinja, obuke i izgradnje drugih kapaciteta, do razvijanja odnosa sa zajednicama koje žive u zaštićenom području, kao i obezbjeđivanja profesionalne opreme koja pomaže osoblju da obavi posao. „Uz pomoć EU počela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima, jer svaki službenik ima jasne smjernice, dok smo svi svjesni opšteg cilja“, kaže Martini, navodeći primjer kako sada postoji protokol čak i za odnos prema turistima.

Zaštićena područja i NAPA rastu zajedno

Posljednjih godina milioni prijavljenih turista svake godine posete zaštićene oblasti u Albaniji. Ovaj uspeh pripisuje se planovima upravljanja koje je NAPA razvila uz pomoć EU, a koji se sprovode u zaštićenim područjima zemlje. Reputacija Albanije raste među turistima koji su privučeni niskim cijenama, dobrom hranom i prirodnim ljepotama.

Međutim, fokus ostaje na zaštiti biodiverziteta putem metoda mehanizma za praćenje u zaštićenim područjima uvedenim u skladu sa standardima EU Natura 2000. Više od 100 zaposlenih U NAPA-i je do sada prošlo obuku za borbu protiv požara i prirodnih nepogoda; upoznati su sa procesom prikupljanja i obrade informacija o sistemima koji postoje u divljini, a prije svega imaju strategije za povećanje saradnje između zajednica koje žive u zaštićenim područjima, kao i za upravljanje tih područja.

„Svjedoci smo mijenjanja stava zajednica prema našim namjerama, koji se iz sumnjičavosti pretvorio u podršku pozitivnim promjenama koje su one donijele u njihova područja.“

 

O projektu

Projekat NaturAl doprineo je usklađivanju mreže zaštićenih područja u Albaniji sa mrežom EU Natura 2000, a prihvatanjem standarda EU Albanija napreduje ka članstvu u EU.

Od 2015. do 2019. godine, fokusirajući se na deset odabranih zaštićenih područja, projekat je radio na poboljšanju upravljanja tih područja, fokusirajući se na: obuku i izgradnju kapaciteta Nacionalne agencije za zaštićena područja i regionalnih agencija; praćenje divljih životinja; obezbjeđivanje opreme; i jačanje odnosa sa zajednicama.

Direktor NAPA-e, Zamir Dedej, potvrđuje da postoje ogromne koristi od postojanja dugoročnih ciljeva kojima su prioritet i prirodno stanište i zajednice koje tamo žive. „Svjedoci smo mijenjanja stava zajednica prema našim namjerama, koji se iz sumnjičavosti pretvorio u podršku pozitivnim promenama koje su one donele u njihova područja.“ Dedej objašnjava da zajednice sada shvataju da treba pratiti njihovu aktivnost i da to doprinosi smanjenju ilegalnih radnji kao što su ilegalna sječa šuma ili krivolov. Štaviše, shvatili su da što se bolje upravlja zaštićenim parkovima, to ima više turista i ekonomske koristi za sve.

Za takav pozitivan razvoj događaja zaslužna je pomoć EU, koja je došla u trenutku kada je bila najpotrebnija, a NAPA je postala operativna tek 2016. godine. Od tada, Albanija je ostvarila značajan napredak u proširenju mreže zaštićenih područja i povećanju nivoa implementacije svojih planova upravljanja sa 19 na 53 odsto. Ovi rezultati dodatno su ohrabrili Agenciju i oni su sigurni da će se saradnja sa EU nastaviti novom fazom koja će dodatno smanjiti gubitak biodiverziteta, ali i spriječiti ekološki kriminal i povećati ulaganja u zaštićena područja u Albaniji.

Putovanje kroz vrijeme do bitke na Neretvi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU nudi virtuelnu stvarnost posjetiocima muzeja u BiH

Bitka na Neretvi bila je jedna od najznačajnijih bitaka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Krajem 1942. godine njemačka vrhovna komanda je smatrala da postoji mogućnost savezničkog iskrcavanja na Balkanu. Stoga je Adolf Hitler naredio ofanzivu kako bi uništio Vrhovni štab partizanskog pokreta koji se nalazio u centralnoj Bosni i Hercegovini. Prekretnica bitke bilo je uspješno dizanje u vazduh veoma čuvanog mosta preko Neretve od strane partizana, kako bi se usporilo napredovanje njemačkih snaga.

Bitka je šezdesetih godina ovjekovečena filmom Bitka na Neretvi u kojem su pored mnogih holivudskih glumaca glumili i tadašnje zvijezde Jul Briner i Orson Vels. Plakat filma je dizajnirao Pablo Pikaso, besplatno. Nakon prikazivanja i uspjeha filma, državne vlasti otvorile su muzej Bitka na Neretvi u blizini mjesta bitke, u gradu Jablanici u Bosni i Hercegovini. Muzej postoji već pola vijeka, ali je imao veoma malo posjetilaca u posljednjih 20 godina

Zahvaljujući inicijativi nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine, publika sada može ponovo da proživi bitku kroz osavremenjene sadržaje i 3D virtuelnu stvarnost, što je novi razlog za posjetu muzeju u Jablanici.

„Shvatili smo da je muzej u Jablanici veoma atraktivan u smislu lokacije i priče koju nosi sa sobom, ali da ne nudi mnogo sadržaja, tako da nije bio zanimljiv za posjetioce, pa smo odlučili da uradimo nešto po tom pitanju.“

Pretvaranje muzeja u atrakciju

 Udruženje Link, nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, realizovalo je projekat promocije prirodnog turizma u okolini Jablanice. Međutim, pošto je region takođe bogat kulturnim nasljeđem, odlučili su i njime da se pozabave. „Shvatili smo da je muzej u Jablanici veoma atraktivan u smislu lokacije i priče koju nosi sa sobom, ali da ne nudi mnogo sadržaja, tako da nije bio zanimljiv za posjetioce, pa smo odlučili da uradimo nešto po tom pitanju“, kaže Rasim Tulumović iz Udruženja Link. U kontaktima s kolegama iz Narodnog muzeja Crne Gore, saznali su da je muzej u Nikšiću u sličnoj situaciji, te su uvidjeli da će to biti odlična prilika za prekograničnu inicijativu koja promoviše kulturno nasljeđe u okviru turističkog paketa. Za to im je bila potrebna pomoć, a podrška je došla iz programa prekogranične saradnje (CBC) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru koji finansira EU.

Glavna pitanja sa kojima su se suočavali muzeji sa obe strane granice bila su način predstavljanja sadržaja i promocija. Rasim objašnjava da korišćenje savremene opreme i tehnike u ovim muzejima gotovo da i nije postojalo, pa je zbog toga broj posetilaca bio mali, a i oni koji su dolazili nisu se dugo zadržavali. „Pored toga, nije bilo mesta da se popije kafa ili kupi neki suvenir, tako da bi se moglo reći da ti muzeji nisu služili razvoju turizma“, kaže Rasim.

Uz podršku EU, partnerske strane počele su da na inovativan način predstavljaju istoriju. Uvele su modernu opremu u muzeje, razvile prezentacije virtuelne stvarnosti i animirane igrice koje istorijske činjenice predstavljaju na zabavan način. Na primjer, ako sada odlučite da odete u obilazak virtuelne stvarnosti bitke na Neretvi u Jablaničkom muzeju, moraćete da stavite 3D naočare i da se nađete u sjedištu partizanske komande, okruženi animiranim glumcima. Komandant će vam dati zadatak da spasite ranjene vojnike, a na putu ćete se suočiti sa brojnim preprekama koje treba prevazići. „Smatramo da je ovaj pristup posebno privlačan mladim ljudima kojima je dosadno da uče istoriju na tradicionalan način“, kaže Rasim.

Virtuelne prezentacije su bile samo dio projekta. Partnerske organizacije su muzeje opremile i 3D naočarima, LED ekranima, tabletima, e-vodičima i drugom virtuelnom opremom. Pored toga, doprinijeli su obuci i sertifikaciji turističkih vodiča u savremenoj metodologiji rada, podstakli mala preduzeća da proizvode suvenire i pomogli muzejima u izradi poslovnih planova.

„Kao rezultat podrške EU sada oba muzeja mogu da postanu potpuno finansijski održiva, a drugi muzeji iz regiona su bili u kontaktu sa njima kako bi naučili kako da primijene svoj pristup.“

O projektu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) II CBC Program Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014–2020 ima kao svoj opšti programski cilj održivi razvoj prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji se promoviše kroz sprovođenje zajedničkih aktivnosti kojima se maksimalno povećavaju komparativne prednosti tog područja. Ukupno IPA finansiranje za Program Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. godine iznosi 8.400.000 evra.

Projekat „Zabavni muzeji“ koji finansira EU imao je značajan ekonomski uticaj na oba muzeja. Muzej u Jablanici je, na primer, udvostručio cijenu ulaznice i uprkos tome što je pandemijska godina – kada se očekivalo da će broj stranih posjetilaca biti mali – takođe udvostručio broj pojedinačnih posjetilaca. „Kao rezultat podrške EU sada oba muzeja mogu da postanu potpuno finansijski održiva, a drugi muzeji iz regiona su bili u kontaktu sa njima kako bi naučili kako da primijene svoj pristup“, kaže Rasim.

Ono što je još važnije, projekat je takođe imao značajan uticaj na prekograničnu saradnju između muzeja i ustanova kulture obje zemlje. Projekat je omogućio zajedničke posjete turoperatera sa obje strane granice, koje su za cilj imale da ih inspirišu da dovode svoje putnike u muzeje, a takođe je uključio i blisku saradnju na sprovođenju projekata između ustanova kulture i lokalnih vlasti.

Borba za prava potrošača na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Bespovratna sredstva EU omogućavaju civilnom društvu da podrži pravnu infrastrukturu, ali i da igra aktivnu ulogu kao nadzornik sprovođenja

Uobičajeno je da se u kosovskim prodavnicama vide natpisi koji upozoravaju da kupljena roba ne može da se vrati. Prodavci svojevoljno određuju pravila u slučajevima feleričnih proizvoda i njihova pravila mogu da variraju od kreditnih mjenica koje obavezuju kupce da isti iznos potroše na drugi proizvod, do ponude povraćaja kupljene robe u ograničenom trajanju od 24 sata.

Ovakvo nepravedno poslovno okruženje može procvjetati uglavnom zbog neinformisanih potrošača koji nisu svjesni važećih zakona koji ih štite ili da postoje mehanizmi za njihovo sprovođenje. Ovaj nedostatak informacija potvrđen je 2020. godine kada je istraživanje koje je finansirala EU pokazalo da 42 odsto potrošača ne zna da Zakon o zaštiti potrošača postoji i da još uvijek nisu upoznati sa svojim pravima po zakonu i da bi mogli da vrate robu bez obzira da li se kupuje u prodavnicama ili na internetu.

„Godinu dana pošto je naša platforma počela sa radom, broj žalbi registrovanih u centralnom Odeljenju za zaštitu potrošača porastao je osmostruko.“

Da bi popunio ovu prazninu, Institut za razvojnu politiku (INDEP) je uspostavio platformu koja koristi moć društvenih mreža za informisanje, edukaciju i osnaživanje potrošača na Kosovu. Sajt Kosovskog čuvara potrošača (Mbrojtësit eKonsumatorëve) objašnjava zakon na jednostavan način putem postera i infografika, pa čak i ulazi u pojedinosti u interakciji sa pojedincima na platformi. Sadržaj je inspirisan svakodnevnim pitanjima sa kojima se Kosovari susreću prilikom kupovine robe ili usluga. Govoreći jezikom onih kojima je bio potreban pristup ovim informacijama, platforma je dostigla publiku od 30.000 ljudi u prvoj godini rada. Povećani nivo svijesti imao je uticaj na zvanične pritužbe podnijete centralnim vlastima.

„Godinu dana pošto je naša platforma počela sa radom, broj žalbi registrovanih u Odeljenju za zaštitu potrošača porastao je osmostruko“, kaže Fatbarda Restelica iz INDEP-a. Ukupan broj zvaničnih pritužbi podnijetih ove godine, do početka decembra, je rekordnih 1.871. Mbrojtësit e Konsumatorëve je savetovao potrošače da podnesu žalbe u vezi sa bezbjednošću hrane, kršenjem prava na garanciju proizvoda i onlajn kupovinom između ostalog.

Pandemija je podstakla i e-trgovinu i nepošteno trgovanje

Prepoznajući povećanje e-trgovine od početka pandemije, pri čemu je onlajn trgovina porasla za 200 odsto u 2020. godini, Mbrojtësit e Konsumatorëve su pojačali svoju aktivnost kako bi zaštitili potrošače koji su ulazili u ovaj novi odnos sa prodavcima. „Potrošači su se suočili sa organizovanim povećanjem cijena, kršenjem prava tokom onlajn kupovine, nepristajanjem na povraćaj proizvoda i nepoštenim opštim trgovačkim praksama“, kaže Restelica i objašnjava da je podizanje svijesti bilo usmjereno na provjeru prodavaca prije kupovine i na proceduru podnošenja žalbi.

„Naš sljedeći cilj je da uspostavimo mehanizam za podršku potrošačima u rješavanju žalbi posredovanjem i pravnim ljekovima.“

O projektu

INDEP je podržan od strane Evropske unije putem Okvirnog sporazuma o partnerstvu u oblasti zaštite potrošača za period od 2019. do 2022. godine. Program je stavio zaštitu potrošača u središte donošenja odluka i ciklusa javnih politika. Njegovi glavni ciljevi bili su osnaživanje potrošača i povećanje svijesti o zaštiti potrošača na Kosovu. U sprovođenju ovih ciljeva, INDEP je dao preporuke javnih politika i takođe je vodio kampanju „Mbrojtësit e Konsumatorëve“, Nadzor zaštite potrošača.

Sljedeći korak u zaštiti potrošača

Politika i zaštita potrošača su važna sredstva za povećanje poverenja potrošača, unaprjeđenje konkurencije i pomoć u oporavku ekonomije. INDEP je stoga motivisan da pažljivo prati dalje reforme u tom sektoru, uključujući praćenje amandmana za usklađivanje trenutnog zakona sa zakonodavstvom EU. Organizacija je kosovskim ustanovama dostavila komentare na osnovu njihovih istraživanja.

Zvanični podaci pokazuju da je ovaj višestruki aktivizam poboljšao ukupnu zaštitu potrošača, uključujući i postupanje po pritužbama, jer je došlo do povećanja u pozitivnom rješavanju slučajeva. Međutim, Restelica kaže da se građani koji dobiju negativan odgovor obeshrabre i ne ostvaruju svoje pravo da pokrenu sudski spor. To se uglavnom dešava zbog troškova postupka i dugog vremena koje je potrebno da se predmeti riješe. „Zato je naš sljedeći cilj da uspostavimo mehanizam podrške potrošačima u rješavanju žalbi posredovanjem i pravnim sredstvima“, dodaje ona odlučno.

Osnažujući potrošače informacijama o osnovnim pravima, Mbrojtësit e Konsumatorëve su pretvorili kosovskog potrošača u važan izvor tržišne discipline, podstičući trgovce da se takmiče nudeći korisne proizvode i usluge, i da transparentnije otkrivaju informacije. To se takođe odražava na povjerenje potrošača u nevladinu organizaciju koja je u stanju da brani svoja prava – 68 odsto Kosovara smatra da su organizacije civilnog društva u stanju da to učine: brojka slična proseku EU. Kao čuvar koji je aktivno uključen u podizanje svijesti javnosti, koji je aktivno zagovarao i bio prisutan u medijima u proteklih nekoliko godina, INDEP je dao veliki doprinos ovako visokom stupnju povjerenja.

Malikowski couture: novi modni brend inspirisan tradicionalnim romskim kostimima

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mladi romski umjetnik ulazi u svijet mode zahvaljujući projektu koji finansira EU u Sjevernoj Makedoniji

U porodici Muamedaumjetnici uvek imaju finansijskih problema i nemaju budućnost u svojoj struci. Muameda su od malih nogu veoma privlačili umjetnost i dizajn, ali pošto je imao dobre ocjene u skoro svim drugim predmetima u školi, izabrao je da studira prava.

Uz vrijedan rad, Muamed je imao visoke ocjene na fakultetu, ali neposredno prije nego što je trebalo da diplomira, nešto se prelomilo u njemu. „Svi oko mene, uključujući i moju porodicu, očekivali su da budem neko ko nisam ja, neko koga nikada nisam upoznao u duši. Znao sam da ne pripadam tom svijetu i odlučio sam da poslušam svoje srce i slijedim svoje snove“, kaže Muamed.

„Bilo mi je teško jer nisam imao podršku porodice ili prijatelja. Stalno su mi govorili: ‚Ne možeš to da uradiš‘; ‚Odustani, nećeš uspjeti‘; ‚Treba da budeš advokat‘.”

Živjeti san

Odlučio je da upiše Fakultet za modni dizajn na Univerzitetu Goce Delčev u Štipu, u Sjevernoj Makedoniji. Odluka da studira modni dizajn nije bila lak izbor, ali čim je Muamed počeo da studira modu, počeo je da crta ilustracije kako bi oživio svoje inovativne modne ideje. „Bilo mi je teško jer nisam imao nikakvu podršku porodice ili prijatelja. Stalno su mi govorili: ‚Ne možeš to da uradiš‘; ‚Odustani, nećeš uspjeti‘; ‚Treba da budeš advokat‘“, kaže Muamed.

Stvaranje novog brenda i ulazak na modno tržište nije lako, te je budućnost za Muameda izgledala prilično teško. Muamed je 2020. godine, baš kada je razmišljao o odustajanju, čuo za projekat koji finansira Savet Evrope, a koji vodi Evropski institut za umjetnost i kulturu Roma (ERIAC), a koji podržava mlade Rome u kreativnim i poslovnim poduhvatima. Zahvaljujući ERIAC-u i njegovom finansiranju, Muamed je konačno dobio priliku da svoju strast pretvori u biznis.

Ali to je bio samo početak i Muamed je ciljao na mnogo veći uspjeh. On nije imao prodavnicu, za čije otvaranje su bile potrebne znatne finansijske investicije, koje Muamed nije mogao da pokrije. Onda je počela pandemija. Uz patnju i nevolje koje je prouzrokovala, otvorila je i nove načine poslovanja. Drugi projekat koji finansira EU – Romski digitalni podstrek uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) – pomogao je Muamedu da prevaziđe taj izazov.

„Projekat za digitalni podstrek Roma koji finansira EU pomogao mi je da podignem svoje poslovanje na viši nivo i započnem putovanje ka tome da postanem poznati brend.“

O projektu

Projekat integracije Roma ima za cilj da se smanji društveno-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, kao i da se ojačaju institucionalne obaveze vlada da uključe i ostvare specifične ciljeve integracije Roma u redovne javne politike. Sprovodi ga Savet za regionalnu saradnju, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacija za otvoreno društvo.

Roma Digital Boost obučio je Muameda za onlajn prodaju, stvaranje brenda i vizuelnog identiteta za njegovu kompaniju, kao i za upravljanje i promociju na kanalima društvenih mreža. „Projekat za digitalni podstrek Roma koji finansira EU pomogao mi je da podignem svoje poslovanje na viši nivo i započnem putovanje ka tome da postanem poznati brend“, kaže Muamed.

Sada je pokrenuo svoju prvu bitnu modnu kolekciju, nadahnutu tradicionalnim romskim kostimima. Njegova kreacija Aurora osvojila je drugo mjesto na takmičenju za Mis slobode svijeta, a još jedna kreacija izabrana je za najbolji nacionalni kostim na takmičenju za Mis leta 2021. u Albaniji. Njegova vizija za budućnost je da otvori veći modni studio u prijestonici Sjeverne Makedonije, Skoplju, a zatim da se proširi i na međunarodno tržište. „Čak i ako to drugima izgleda nemoguće“, kaže Muamed, „hajde da zajedno stvaramo priče koje vredi pričati glasno i ponosno.“

Iako projekat integracije Roma u RCC uglavnom funkcioniše na nivou javnih politika, on nastavlja da podržava programe koji rade direktno sa romskim zajednicama. Digitalni podstrek za Rome, koji RCC podržava kako finansijski, tako i sa ljudstvom, jedan je od tih programa i posebno je važan jer pomaže da se ubrza proces digitalizacije u romskim zajednicama.

„Bez digitalnih vještina nema napretka u procesu integracije u bilo kojoj oblasti, uključujući kvalitetno obrazovanje, ravnopravno učešće na tržištu rada, pristup javnim i zdravstvenim uslugama i pristup informacijama. Visoko motivisani ljudi poput Malikovskog su najbolji primeri kako romska zajednica može da doprinese tekućem preobražaju naših privreda“, kaže Orhan Usein, šef Kancelarije za integraciju Roma u Savetu za regionalnu saradnju.

U međuvremenu, Muamed kaže: „Ohrabrujem sve, a posebno mlade Rome, da slušaju svoja srca i slijede svoje snove. Nikad ne odustajte od onoga što vas čini srećnim u životu. Uvijek budite svoji!“

Mala kutija za velike ideje

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Preduzetnica sa Kosova pokrenula je inovativan proizvod za razvoj elektronskih i inženjerskih vještina kod djece

Arta Šehu Zaimi je mlada preduzetnica sa Kosova. Nakon što je diplomirala informatiku, zaposlila se u banci kao programerka i kasnije napredovala do pozicije softverskog arhitekte. Međutim, ubrzo je postala majka i njen pogled na svijet se promijenio, kao i profesionalni planovi, pa je odlučila da krene u malo drugačiji poslovni poduhvat. „Uvijek sam žalila što sam, kao i mnogi iz moje generacije, morala dobro da se potrudim da bih naučila praktičan rad i osjećala sam potrebu da uradim nešto kako moje ćerke i njihova generacija ne bi imale slične poteškoće“, kaže Arta.

Zbog toga su još 2015. godine Arta i njena sestra odlučile da pokrenu J-Coders akademiju, privatni kurs na kojem djeca od 8 do 18 godina mogu da uče programske jezike, dizajn aplikacija i dizajn kompjuterskih igrica. Princip akademije J-Coders je da nauči djecu ovim konceptima sa što više praktičnih vježbi.

„Vjerujemo da nauka i tehnologija djeci treba da se predstave na realan i jednostavan način, dok ih podstičemo da rješavaju probleme i razmišljaju izvan okvira.“

eNauka i tehnologija koje se lako uče

Međutim, tokom rada na akademiji, Arta i njena sestra su uvidjele da djeca imaju poteškoća da usvoje znanje iz hardverskog inženjeringa i elektronike. To je bilo zato što postojeći pristup djeci nije obezbijedio jednostavno okruženje za eksperimentisanje u ovoj važnoj oblasti. „Vjerujemo da nauka i tehnologija djeci treba da se predstave na realan i jednostavan način, dok ih podstičemo da rješavaju probleme i razmišljaju izvan okvira“, kaže Arta.

Tako je koncipirana ideja Labbox-a, koji Arta smatra revolucionarnim proizvodom. Labbox se sastoji od malecnih kutija koje sadrže kola, konektore kablova i slične djelove koji omogućavaju djeci da sprovode male inženjerske i elektronske eksperimente.

Nakon što je početni proizvod smišljen, predstavljen je grupi roditelja i partnera. Proizvod je naišao na dobar prijem i Arta i njena sestra su odlučile da ga pretoče u biznis. Međutim, s obzirom na to da je njihov poduhvat bio novina na kosovskom i regionalnom tržištu, bilo je dosta izazova. Posebno su imali problema sa proizvodnjom svojih jedinica. „Naš region nije baš prijateljsko okruženje za preduzeća kao što je Labbox, koje isporučuju fizičke elektronske proizvode. Suočili smo se sa ozbiljnim problemima u pronalaženju dobavljača ili preduzeća koja bi preuzela proizvodnju“, kaže Arta.

„Finansijska pomoć koju smo dobile od EU u ranoj fazi bila je od presudnog značaja za naše poslovanje i nadam se da će nastaviti da podržavaju digitalni sektor u regionu, jer imamo mnogo talenta i ljudskog kapaciteta kojima je potrebna podrška da bi se pretvorili u veće brendove.“

O projektu

Instrument za razvoj i inovacije preduzeća na Zapadnom Balkanu (WB Edif) koji finansira EU ima za cilj da poboljša pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća (MSP) na Zapadnom Balkanu. WB EDIF je osmišljen da ponudi komplementarne finansijske instrumente koji se odnose na čitav niz potreba za finansiranjem MSP na Zapadnom Balkanu. Instrument se sastoji od četiri stuba: finansiranja vlasničkog kapitala MSP, garancija za kredite, kreditiranja i usluge podrške MSP.

Druga opcija je bila da Labbox preuzme proizvodnju, ali za to je bila potrebna ozbiljna investicija koju kao startap nisu mogle sebi da priušte. Labbox je stoga morao da usmjeri energiju na obezbjeđivanje minimalne količine sredstava kako bi svoju prvu seriju proizvoda izneo na tržište. Labbox je podnio predlog za podršku Instrumentu EU za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WBEDIF) i dobio pozitivan odgovor.

EU im je pomogla u kupovini mašina kako bi mogli da proizvode elektronske kutije samostalno i nezavisno od drugih dobavljača ili potencijalnih partnera. „Finansijska pomoć koju smo dobile od EU u ranoj fazi bila je od presudnog značaja za naše poslovanje i nadam se da će nastaviti da podržavaju digitalni sektor u regionu, jer imamo mnogo talenta i ljudskog kapaciteta kojima je potrebna podrška da bi se pretvorili u veće brendove.“, kaže Arta.

Labbox-ovi elektronski gradivni blokovi uče decu osnovama nauke i računarskog inženjerstva na zabavan i interaktivan način. Arta i njene kolege su osmislile i razvile niz ovih kutija za sertifikovani STEM (naučni, tehnološki, inženjerski i matematički) nastavni plan. Svaki proizvod koji osmisle povezan je sa određenim ciljem učenja i omogućava djeci da razumiju neki koncept. Nakon uspješnog predstavljanja na domaćem tržištu, Labbox je brzo stekao reputaciju u zemlji i inostranstvu kao pionir u STEM obrazovanju. Državne škole širom Kosova sprovele su pilot projekte sa nastavnim planom i programom Labbox-a, a 2018. godine kompanija je osvojila prvo mjesto na Startap igrama u okviru Investicionog samita Zapadnog Balkana u Londonu. Ali ovo je samo početak, jer je Arta odlučna da iskoristi snažan zamah koji je Labbox dobio do sada. „Planiramo da dođemo do evropskog i američkog tržišta i proširimo distribucione kanale kako bismo uključili maloprodajne lance koji služe državnim školama i obrazovanju“, kaže ona.