Skip to main content

Author: WeBalkans

Komesar Varhelj na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelja i šefove vlada AlbanijeBosne i HercegovineCrne GoreKosovaSjeverne Makedonije i Srbije na svom Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022.  
Događaj je otvorila predsjednica EBRD-a Odil Reno Baso, koja je u svom govoru naglasila da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.  
U svom obraćanju, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelj iznio je da Evropska unija planira da poveća ekonomsku podršku regionu na 30 milijardi eura u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati njegov bruto domaći proizvod za 3,6%.  

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Varhelj. „Zapadni Balkan joj takođe prirodno pripada.“

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtijevaju regionalni energetski sistem kako bi se uravnotežilo priključenje obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže i, u nekim zemljama, izmjene zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 
Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a tog tipa. Inauguralni Samit Zapadnog Balkana koji je po prvi put okupio sve premijere regiona, održan je u sjedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. godine.

Srpski vojni ljekari i medicinsko osoblje pridružuju se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i medicinskih radnika pridružiće se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTM S). Misija je pokrenuta 2010. godine u cilju jačanja somalijskih federalnih odbrambenih ustanova kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Sastoji se od oko 200 zaposlenih iz sedam zemalja članica EU i Srbije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će poći u misiju, poželjevši im sreću. Tada je izjavio: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbjednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje se nalazi na ključnim pozicijama, neophodnim za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati se zarad širenja globalne bezbjednosti i stabilnosti”.

 

Uloga medicinskog kontingenta Srbije u okviru ove misije je liječenje, evakuacija, snabdijevanje i funkcije koje su neophodne za održavanje zdravlja jedinica. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spasavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijeće zdravlju i dobrobiti jedinice kroz smjernice za prevenciju bolesti, povreda nastalih van borbe i stresa.

EIB podržava mala i srednja preduzeća u BiH sa 20 miliona eura

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, odobrila je zajam od 20 miliona eura preko svoje nove filijale EIB Global. Zajam ima za svrhu podsticanje zapošljavanja mladih, rodne ravnopravnosti i društveno inkluzivnih praksi među malim i srednjim preduzećima (MSP) i srednje kapitalizovanim preduzećima (kompanije sa kapitalizacijom između 2 i 10 miliona eura), a izdavaće se putem Intesa Sanpaolo Banke BiH.

 

Ova sredstva će omogućiti da banka Intesa Sanpaolo BiH dalje kreditira lokalne kompanije koje su posvećene poboljšanju društvenog uticaja sopstvenog poslovanja i stvaranju dugoročnog liderstva i mogućnosti zapošljavanja za žene, mlade i segmente stanovništva koji se pri ulasku na tržište rada suočavaju sa većim preprekama.

 

Ovaj inovativni zajam uključuje mehanizam nagrađivanja zasnovan na učinku za kompanije koje ispune specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i ugrožene grupe (npr. osobe sa posebnim potrebama, izbjeglice, itd.). U okviru ove matrice podsticaja, prilagođeni ciljevi društvenog uticaja biće dogovoreni sa svakim preduzećem koje koristi finansiranje EIB-a. Finansijska nagrada, koja odgovara nivou ostvarenog društvenog uticaja biće dodijeljena onima koji ispune ove ciljeve.

 

Mehanizam nagrađivanja će se finansirati kroz grant od 3,3 miliona eura koji se obezbjeđuje u okviru EIB-ovog Fonda za inicijativu za ekonomsku otpornost, čiji je cilj podsticanje otvaranja radnih mjesta i održivog i inkluzivnog rasta privatnog sektora. Biće pokrenut sveobuhvatan program tehničke pomoći za podršku sprovođenju projekta i postizanju ciljeva društvenog uticaja dogovorenih sa malim i srednjim preduzećima i srednje kapitalizovanim preduzećima.

 

Ovo će biti šesta saradnja EIB-a i banke Intesa Sanpaolo BiH u svrhu podrške privatnom sektoru u BiH. Dosadašnja saradnja je podržala 339 preduzeća sa isplatom od preko 238 miliona eura. Do danas je za privatni sektor u Bosni i Hercegovini EIB obezbijedio 860 miliona eura, što je pomoglo u održavanju blizu 100.000 radnih mjesta.

Novi master programi u katalogu Erazmus Mundus

Dvadeset sedam novih zajedničkih master programa Erazmus Mundus ponudiće stipendije studentima sa Zapadnog Balkana i iz cijelog svijeta. Ovo su prvi kursevi u okviru programa Erazmus+ za period od 2021 do 2027. godine.

 
Prijem studenata počeće ove godine i ovi novoizabrani programi čine dio više od 170 programa dostupnih u Erazmus Mundus katalogu. U ove nove programe uloženo je skoro 127 miliona eura, što će obezbijediti preko 2.000 stipendija za studente širom svijeta. U toku 17 godina zajedničkih master programa Erazmus Mundusa, više od 28.000 studenata iz 195 zemalja dobilo je stipendije za studiranje u 566 programa.  

Zajednički programi spajaju najkvalitetniju nastavu sa različitih univerziteta, često kombinujući različite fakultete i discipline. Studenti studiraju na dva ili više univerziteta tokom dvije godine. Većina njih takođe dobija posao u nekoj kompaniji ili organizaciji kako bi stekli i praktično iskustvo. Studenti stoga završavaju kurs sa praktičnim vještinama i međunarodnim izgledima, opremljeni za profesionalnu karijeru administratora ili istraživača u ključnim i/ili specijalizovanim sektorima.

Počinju radovi na dalekovodu Sjeverna Makedonija – Albanija

Radovi na dalekovodu snage 400 kV koji kreće od trafo stanice Bitola 2 i povezuje elektro sisteme Sjeverne Makedonije i Albanije počeli su 17. februara. Projekat ima izuzetnu stratešku i kapitalnu vrijednost za region jer zaokružuje proces povezivanja Sjeverne Makedonije na sisteme za prenos električne energije svih susjednih zemalja, dodajući ovu vezu na pet postojećih veza od 400 kV – dvije veze sa Grčkom i po jedna sa Bugarskom, Kosovom i Srbijom.

 
Ovaj dalekovod je dio većeg kapitalnog projekta od 50 miliona eura za povezivanje Sjeverne Makedonije sa Albanijom, uključujući trafo stanicu kod Ohrida čija izgradnja je počela u avgustu, kao i proširenje trafo stanice Bitola 2, snage 400/110 kV. U kontekstu čitavog elektroenergetskog lanca istok-zapad, međunarodni dalekovod Bitolj-Elbasan je ključna karika u protoku električne energije iz Bugarske preko Sjeverne Makedonije i Albanije do Italije.  

Novi dalekovod će obezbijediti poboljšano i pristupačno snabdijevanje energijom za stanovništvo i preduzeća u Sjevernoj Makedoniji uravnoteživanjem nivoa napona, stabilizacijom protoka opterećenja i fluktuacije frekvencije i smanjenjem tehničkih gubitaka u čitavom prenosnom sistemu. Očekuje se da će ovaj projekat Zapadnobalkanskog investicionog okvira biti završen tokom 2023. godine.

Budućnost Evrope na muralu

Delegacija Evropske unije u Srbiji, u saradnji sa kompanijom New Moment New Ideas i u partnerstvu sa Gradskim vijećem za kulturu Novog Sada i Fondacijom Novi Sad 2022, poziva umjetnike da se prijave na konkurs Naslikaj mi budućnost Evrope. Da bi se prijavili na konkurs u Novom Sadu, ovogodišnjoj evropskoj prijestonici kulture, umjetnicimoraju imati između 18 i 35 godina i biti ili iz Srbije, ili iz drugih zemalja Zapadnog Balkana ili Evrope.  
Putem murala i učestvovanjem u drugim kulturnim aktivnostima u Novom Sadu, odabrani umjetnici će pokazati svoju umjetničku izvrsnost, sposobnost da promišljaju društveno angažovane teme i svoju viziju budućnosti evropskog kontinenta. Umjetnici koji žele da učestvuju na konkursu Naslikaj mi budućnost Evrope treba da se prijave šaljući kratku biografiju, portfolio i skicu svoje vizije teme, koristeći obrazac na futureofeurope.newmoment.com. Na toj adresi se mogu naći i druge pojedinosti o prijavi za konkurs i dešavanjima oko pripreme i izrade murala.  

Prijave se mogu slati do 18. marta. Osam odabranih umjetnika će zajedno oslikavati zidine duž Petrovaradinske tvrđave tokom boravka u Novom Sadu od 18. aprila do 9. maja. Mural će biti zvanično otkriven u sklopu proslave Dana Evrope 9. maja.

Promjene u letu

Kako crnogorska djeca prstenovanjem ptica pomažu u zaštiti biodiverziteta

Prstenovanje ptica je važan način prikupljanja informacija o selidbenim putevima ptičijih vrsta, njihovim mjestima zaustavljanja, zimovalištima i brzinama selidbe. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dužine života, uzroka smrti i vjernosti mjestu rođenja do mjesta gniježđenja i parenja. Prikupljeni podaci pomažu da se stvori slika o svakoj vrsti, da li joj se broj smanjuje ili se uspješno razmnožava, što predstavlja neprocjenjive informacije za zaštitu naših ptica i biodiverziteta. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, smatra da ova naučna aktivnost takođe može biti veoma zabavna, tako da su se odlučili da u svoj rad uključe i širu javnost, a pogotovo djecu. „Shvatili smo da mnogo građana u Crnoj Gori misli da je nauka nešto mnogo komplikovano, nešto o čemu ne mogu da dobiju nikakve informacije… Zato smo odlučili da ih uključimo i dokažemo suprotno“, kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže da razumijemo selice

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne noge i po mogućstvu bilježenje vrste, starosti, pola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste, kao i za razumijevanje njene spremnosti za nastavak selidbe. Prstenovi imaju šifru utisnutu na njima i ona omogućava da se ta ptica identifikuje ako se ponovo uhvati.

„Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesto gdje ptice mogu da dobiju crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili vize. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, uz osmijeh kaže Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita staništa ptica. Kada CZIP ima informacije o selidbi ptica, njihovi naučnici takođe mogu da identifikuju gdje se ptice odmaraju, hrane ili gnijezde, i preduzmu neophodne lobističke ili zagovaračke akcije da zaštite ta staništa.

„Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

Približavanje nauke djeci

Do sada je u aktivnostima prstenovanja ptica projekat uključio više stotina školaraca i odraslih osoba iz čitave Crne Gore. „Putem ovog projkta nastojimo da se fokusiramo najviše na mlade i mnogo radimo sa djecom školskog uzrasta jer školama u Crnoj Gori nedostaju predavanja o životnoj sredini i djeca nemaju dovoljno obrazovanja o ovim temama, pa se trudimo da imamo što više radionica“, kaže Nevena. „Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

„Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbiijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.“

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti o zaštiti prirode među građanima, podrška monitoringu biodiverziteta i promjena ponašanja građana, uključivanje mladih i njihovih nastavnika.

Glavne aktivnosti obuhvataju razvoj i distribuciju edukativnog i promotivnog materijala; događaje kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja i sl.; organizaciju radionica u školama, škole u prirodi, istraživačke kampove za mlade i takmičenja i kvizove o biološkoj raznovrsnosti. EU je obezbijedila preko 80.000 eura podrške projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

Aktivnosti CZIP-a u vezi sa prstenovanjem ptica koje uključuje javnost realizuju se u okviru projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, kao što su, na primjer, troškovi prevoza. Nevena objašnjava: „Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju.“

Još jedna BIOVAL-ova projektna aktivnost je Bubo night kada se prikupljaju podaci o buljini (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja obuhvata posjetu unapred odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje glasanja buljine i bilježenje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već imao pozitivan uticaj na povećanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica“.

Dvanaest seoskih kuća predato korisnicima RHP-a u Srbiji

Tapije 12 seoskih kuća uručene su izbegličkim porodicama u opštini Vrbas u Srbiji. Kuće su kupljene u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP) u Srbiji.

 

Zahvalivši se svima koji su učestvovali u programu sa strane RHP-a na svojoj novoj kući, Mirjana Šišić je rekla: „U kuću je ugrađena nova drvenarija. Ispred kuće je i klupa na kojoj ću sjedeti kada bude lijepo vrijeme. Iza kuće je prelijepa bašta, gdje ću saditi povrće i cvijeće. U kući može da se živi i to je sve što mi treba.“

 

Svečanosti uručivanja tapija prisustvovali su predstavnici Opštine, kao i Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu inostranih poslova; Derek Džordž, zamjenik šefa za saradnju u ambasadi Švajcarske u Srbiji; Vladimir Cucić, Komesar za izbeglice i migracije RS i Violeta Samardžić, predstavnica UNHCR-a. Oni su takođe iskoristili priliku da posjete zgradu RHP-a u Vrbasu u kojoj je trenutno u izgradnji 14 stanova.

 

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a drugi veliki donatori su Nemačka, Italija, Norveška, Švajcarska i Sjedinjene Američke Države.

Kreativna Evropa pokrenula poziv za projekte evropske saradnje za 2022

Evropska komisija pokrenula je u februaru poziv za podnošenje predloga projekata u okviru kulturnog niza programa Kreativna Evropa za podršku projektima evropske saradnje. Ovim pozivom Evropska komisija podržava profesionalce iz kulturnog i kreativnog sektora u širokom spektru aktivnosti i inicijativa.

 
Akcija integriše unakrsna pitanja inkluzivnosti, zaštite životne sredine i rodne ravnopravnosti, kao i tematskih prioriteta relevantnih za Novi evropski Bauhaus.  

Sa budžetom od 68 miliona evra, akcija će podstaći saradnju između organizacija kreativnih sektora. Ciljevi poziva su jačanje transnacionalnog stvaranja, omogućavanje cirkulacije evropskih djela i umjetnika i njegovanje talenata. Time se podržavaju inovacije, prosperitet, stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast.

 

Prioriteti ove runde aktivnosti su izgradnja kapaciteta ili obuke u sektorima kulturnog nasljeđa, muzike, knjiga i izdavaštva, arhitekture, mode i dizajna, kao i kulturnog turizma. Projekti takođe mogu da se usredsrede na razvoj publike, socijalnu inkluziju, održivost, digitalizaciju ili razvoj međunarodnih veza za kulturne profesionalce.

RYCO i EU proslavljaju uspjehe projekata podržanih u Albaniji

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) organizovala je 3. februara u Tirani završni online događaj u okviru svog projekta „Unaprjeđenje saradnje mladih i razmjena mladih na Zapadnom Balkanu“. Na skupu su predstavljeni rezultati dva projekta iz Albanije podržana u okviru četvrtog RYCO-vog otvorenog poziva za podnošenje predloga projekata. U uvodnoj riječi, šef lokalnog predstavništva RYCO-a u Albaniji Krešnik Loka prokomentarisao je kako su mladi ljudi još jednom pokazali svoju posvećenost i interesovanje za upoznavanje i rad sa svojim vršnjacima iz regiona i naglasio da je ovim projektom trasiran put održivoj saradnji ne samo mladih, već i civilnog društva u regionu.

 

Projekti koje su podržali RYCO i EU u okviru četvrtog otvorenog poziva širom Zapadnog Balkana podstakli su pomirenje i regionalnu omladinsku saradnju, kao i jačanje kapaciteta civilnog društva da se prilagodi okolnostima koje je nametnula pandemija koronavirusa. Projekti su sprovedeni od februara do oktobra 2021.

 

Tokom faze podnošenja zahteva stiglo je 129 prijava, stvarajući 400 partnerstava u regionu. Ukupan iznos finansijskih sredstava za poziv bila je 333.000 eura.