Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

EU sedmica mogućnosti – otkrijte šta vam nudi EU

Evropska unija nudi veliki broj  mogućnosti građanima, institucijama, preduzećima i organizacijama Srbije, od finansijske pomoći do besplatnih programa putovanja i razmjene. Ovo je najvažnija poruka EU sedmice mogućnosti – jedinstvenog događaja koji se održava od 15. do 21. maja u Beogradu (MTS dvorana), Nišu (hotelu Ambasador) i Novom Sadu (Novosadski sajam). EU sedmicu mogućnosti zajedno organizuju Delegacija EU u Srbiji i Vlada Republike Srbije.

 

Tokom šest dana, održaće se više od  120 informativnih sesija i panela, koji će učesnicima pružiti priliku da nauče kako da se prijave za programe, projekte i fondove EU. Biće predstavljene brojne mogućnosti za preduzetnike, privrednike, poljoprivrednike, studente, učenike, nastavnike, inovatore, institucije, lokalne samouprave, medije, udruženja građana i druge organizacije.

 

Brojni govornici će analizirati ekonomske teme i ponuditi konkretne informacije o fondovima iz različitih oblasti kao što su biznis, inovacije, obrazovanje, kultura i drugi segmenti saradnje. EU sedmica mogućnosti će biti zaključena sa fokusom na poljoprivredu, a sesija će se održati u okviru ovogodišnjeg Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.

Kampanja MADE OF US danas stiže na Kosovo

Kampanja „Made of Us – putovanje EU – Zapadni Balkan“, koju finansira EU, a donosi vam WeBalkans nastavlja se ove sedmice na Kosovu. Ova kampanja podizanja svijesti ima za cilj da promoviše pozitivnu sliku EU ljudima Zapadnog Balkana, i obrnuto. Njeni protagonisti su 12 mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji u parovima putuju po regionu. Svaki par usput dijeli svoja iskustva kreirajući svoj vlastiti online sadržaj.

 

Kancelarija EU na Kosovu danas je bila domaćin ručka sa novinarima kojim je najavljen početak putovanja na Kosovu. Alessandro Bianciardi, zamjenik šefa odjeljenja za saradnju u Kancelariji Evropske unije na Kosovu, poželio je dobrodošlicu vlogerima i pohvalio ih za njihov doprinos promociji EU i Kosova.

 

Vlogeri, Alb Muhaxhiri (@albfilmss) sa Kosova i Brian Rocca (@brianrocca) iz Holandije, krenuli su na svoje putovanje danas. Na putu će biti ukupno sedam dana od 25. aprila do 1. maja, pokazujući najbolje od Kosova kao i investicije EU u region. Oni će posjetiti razne lokacije, uključujući istorijski grad Prizren, planine Rugova, filmske festivale, inovacione projekte i turističke firme koje je podržala EU. Neke od projekata koje finansira EU, a koje će posjetiti su Labbox, projekat koji omogućava djeci da eksperimentišu sa malim inženjerskim i elektronskim projektima, Dokufest, međunarodno poznati filmski festival, te Balkan Natural Adventure, turoperatera koja privlači posjetioce iz cijelog svijeta na Kosovo.

 

Kampanja je počela 18. aprila i trajaće do 30. maja, fokusirajući se svake sedmice na jednog od WB6 partnera. Vlogeri će obići ukupno 18 projekata koje podržava EU, preći 6000 km autom, na putu sresti zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera će snimiti svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, prevodeći svoje putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani na WeBalkans kanalima.

 

Ne propustite najvažnije trenutke ovog uzbudljivog putovanja – počnite pratiti na WeBalkans i 12 vlogera iz EU i Zapadnog Balkana na Instagramu odmah!

MADE OF US: Nevjerovatna avantura je upravo počela!

WeBalkans i Generalni direktorat Evropske komisije  za susjedstvo i pregovore o proširenju (European Commission’s Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations – DG NEAR) sa ponosom najavljuju početak kampanje podizanja svijesti “Made of Us – Putovanje EU – Zapadni Balkan” koja ima za cilj da promoviše pozitivnu sliku EU ljudima na Zapadnom Balkanu i obrnuto. Format kampanje uključuje 12 mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana kao protagoniste kampanje koji će putovati širom regiona u parovima, koji se sastoje od jednog vlogera iz EU i jednog vlogera sa Zapadnog Balkana. Svaki od parova će putovati kroz  jednu od šest zemalja Zapadnog Balkana, te će usput podijeliti svoja iskustva kreiranjem vlastitog online sadržaja.

 

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, gospođa Oana Cristina Popa, ambasadorka Italije gospođa Andreina Marsella i drugi govornici, govorili su na događaju povodom pokretanja kampanje, koji je održan u Evropskoj kući u Podgorici. Na događaju je predstavljena hrana i muzika inspirisana EU i Balkanom, kao i umrežavanje sa ličnostima iz prethodnih WeBalkans kampanja, kao i lokalni crnogorski influenseri na društvenim mrežama.

 

Vlogeri koji pokrivaju crnogorski dio puta, Emir Ciriković iz Crne Gore i Alice Franchi iz Italije, su takođe lično prisustvovali događaju i održali govore zajedno sa ostalim Made of US vlogerima koji su se pridružili online. Nakon događaja pokretanja kampanje, odmah su krenuli na put automobilima.

 

Kampanja će trajati ukupno šest sedmica od 18. aprila do 30. maja, pri čemu će se svake sedmice fokusirati na jednog od partnera WB6. Vlogeri će obići ukupno 18 projekata koje podržava EU, preći 6000 km autom, a na putu susresti mnoge interesantne i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme predstavljajući prirodne krajolike, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera će zabilježiti svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, pretačući putovanje u visokokvalitetne sadržaje za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani na WeBalkans kanalima.

Ne propustite ni sekund ovog uzbudljivog putovanja – počnite pratiti WeBalkans i sve vlogere na Instagramu sada!

STALO NAM JE – BOLJI SMO ZAJEDNO!

“Stalo nam je do Evrope, stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, glavna je poruka kampanje u kojoj učestvuju ambasador Evropske unije u Srbiji i ambasadori zemalja članica.

 

Povodom pokretanja kampanje, ambasador Giaufret i njegove kolege su ugostili predstavnike medija u rezidenciji Evropske unije u Beogradu. Događaju je prisustvovala i ministarka za evropske integracije  Tanja Miščević, u duhu partnerstva između Srbije i EU i kao dokaz nastavka puta evropskih integracija Srbije.

 

Ambasador Giaufret je objasnio koja je motivacija za pokretanja kampanje.

 

“Zašto imamo ovu kampanju? Često nas vidite u medijima kako razgovaramo o političkim pitanjima – kao što su dijalog Beograda i Prištine ili usklađivanje sa spoljnom politikom. Ovo su važne teme, ali ponekad ne objašnjavamo zašto ulažemo toliko energije i sredstava. Odgovor je slogan kampanje – Stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, kaže ambasador Giaufret.

 

Ambasadori su izjavili da sa ovom kampanjom žele da istaknu da im je stalo do građana Srbije, kao i do istih stvari kao i njima – do uspješne poljoprivrede, osnaživanja preduzeća, životne sredine, obezbjeđenja boljeg kvaliteta vazduha, putne infrastrukture i povezanosti, energetske efikasnosti i podrške u prevazilaženju energetske krize, kulturnog naslijeđa, vladavine prava, obrazovanja i mnogih drugih tema.

Direktna finansijska pomoć EU Kosovu premašuje 1,3 milijarde eura

Šesnaesti uzastopni godišnji Sporazum o finansiranju između Evropske unije i Kosova u okviru EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) uručio je ambasador EU na Kosovu Tomas Szunyog zamjeniku premijera Besniku Bislimiju 24. marta u Prištini. Sporazum, koji je vrijedan 62 miliona eura i dio je IPA III za period 2021-2027, podiže ukupan iznos direktne finansijske pomoći EU na više od 1,3 milijarde eura i potvrđuje EU i njene države članice kao glavne donatore sredstava za Kosovo.

Ovo je drugi sporazum finansijske pomoći između EU i Kosova ove godine; samo prošlog mjeseca, EU je osigurala za Kosovo 75 miliona eura iz svog Paketa energetske podrške za Zapadni Balkan kako bi pomogla građanima i preduzećima da se izbore sa povećanim cijenama energije, stimuliše uštedu energije i poboljšaju energetsku efikasnost.

 

Sporazum o finansiranju koji je danas potpisao zamjenik premijera  Bislimi pomoći će Kosovu da poboljša društveno-ekonomsku integraciju nevećinskih zajednica i povratnika, razvije infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, uključujući i kanalizacioni sistem u glavnom gradu Prištini, poboljša energetsku efikasnost u javnom sektoru i uskladi kosovske zakone sa pravnom tekovinom EU i podrži pravne stručnjake.

 

EU je počela obezbjeđuje IPA sredstva Kosovu još 2007. godine. Programi IPA I i IPA II pokrivali su  period od 2007-2020, uključujući 14 godišnjih Finansijskih sporazuma u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. IPA III finansiranje za period 2021-2027 i povezani godišnji Finansijski sporazumi su počeli da se implementiraju prošle godine, pri čemu je Sporazum za 2021. godinu u vrijednost od 64 miliona eura, a  za 2022. dostavljen danas, u vrijednosti od 62 miliona eura.

EU i Albanija finalizuju IPA22 i IPA23 sporazume koji obezbjeđuju 162,6 miliona eura EU pomoći Albaniji

Savjet ministara Vlade Albanije je 24.marta odobrio je finansijske sporazume između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjim akcionim planovima (AAP) za 2022. i 2023. u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

 

Program za 2022. godinu (IPA22) uključuje doprinos EU od 82,6 miliona eura i pokriva aktivnosti u oblastima zaštite životne sredine, razvoja perspektiva za mlade, jačanje demokratije, usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, nastavka borbe protiv organizovanog kriminala, jačanje pravosuđa, kao i podrške reformama za ispunjavanje standarda i normi EU. Program za 2023. godinu (IPA23) će osigurati dodatnih 80 miliona eura za podršku Albancima u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize. Sredstva iz oba programa su grantovi koje Albanija ne mora vraćati.

 

Program IPA23 će podržati Albance u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize finansiranjem odgovora Vlade Albanije na energetsku krizu, koji predviđa:

 

– Subvencije računa za energiju za preko milion albanskih domaćinstava;

 

– Podršku za 168.000 malih i srednjih preduzeća u Albaniji kako bi se nadoknadile visoke cijene energije.

 

Ova podrška je dio EU paketa energetske podrške Zapadnom Balkanu od milijardu dolara najavljenog na Samitu Zapadnog Balkana u Tirani 2022.

Bontex: Inoviranje modne industrije u Bosni i Hercegovini

Inspirativna priča o povratku uspješnog preduzetnika u domovinu.

Senaid Husić je napustio svoju domovinu, Bosnu i Hercegovinu, krajem 1980-ih. Kako je privreda Jugoslavije propadala, preselio se u Švajcarsku sa željom da osigura bolji život za sebe i svoju porodicu. Tokom nekoliko  godina, bio je na različitim upravljačkim pozicijama u različitim industrijama, uključujući sektor informacione tehnologije. Nakon uspješne poslovne karijere i provedenih više od 25 godina u Švajcarskoj, Senaid je odlučio da se vrati u svoju zemlju porijekla početkom 2000-ih i osnuje preduzeće u Bosni i Hercegovini. U dogovoru sa svojim poslovnim saradnicima i prijateljima u Švajcarskoj, odlučio je da uloži u fabriku posvećenu proizvodnji košulja, što je dovelo do osnivanja Bontex-a 2004. godine.

“Trenutno, dominiramo na oko 80% tržišta košulja u Švajcarskoj, a vremenom ćemo, uspostaviti još jedno međunarodno partnerstvo u Austriji, gdje isporučujemo medicinsku odjeću. Posljednjih godina, sarađivali smo i sa partnerima u Njemačkoj i drugim zemljama.”

U početku, Bontex je angažovao oko 50 zaposlenih i ušao je u partnerstvo sa jednim Švajcarskim preduzećem za izvoz košulja u Švajcarsku. Ovo partnerstvo se značajno proširilo tokom vremena. Admira Bašić radi kao generalni direktor u Bontex-u više od sedam godina. “Trenutno, dominiramo na oko 80% tržišta košulja u Švajcarskoj, a vremenom ćemo, uspostaviti još jedno međunarodno partnerstvo u Austriji, gdje isporučujemo medicinsku odjeću. Posljednjih godina, sarađivali smo i sa partnerima u Njemačkoj i drugim zemljama,” objašnjava Admira.

Dalje Admira nastavlja: pored visokokvalitetnih proizvoda, ključ njihovog uspjeha leži u blizini njihove fabrike zemljama EU. Štaviše, za razliku od svojih konkurenata, oni su u stanju da obrađuju narudžbe u malim količinama. Uprkos snabdijevanju brojnih kompanija i brendova tokom godina, Bontex se ranije nije prodavao pod sopstvenom etiketom. “Mnogo smo uložili u tehnologiju i našu radnu snagu i nismo imali priliku da se fokusiramo na brendiranje i marketing vlastitih proizvoda,” objašnjava Admira. Međutim, prilika se ukazala sa pozivom za dostavljanje prijedloga koji je pokrenuo program EU4 Business koji finansira EU, a koji je pomagao preduzećima u Bosni i Hercegovini da se oporave od pandemije Covid-19. Uz podršku programa EU4 Business recovery, Bontex je pokrenuo novu web stranicu i online prodavnicu, osnovao dizajnersku jedinicu unutar preduzeća za kreiranje dizajna Bontex brenda i nabavio kvalitetne tekstilne tkanine za nove linije proizvoda.

“Naš dizajnerski tim, koji čini pet mladih kolega, ostvario je impresivne rezultate i optimistična sam u pogledu budućnosti našeg preduzeća. Imamo šansu i pokazali smo da možemo opravdati to povjerenje.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona evra finansira Evropska unija i 1,1 milion evra Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Uz nedavno dobijenu podršku programa EU4 Business recovery, Bontex predviđa rast prihoda od 30%  u bliskoj budućnosti. “Naš dizajnerski tim, koji čini pet mladih kolega, ostvario je impresivne rezultate i optimistična sam u pogledu budućnosti našeg preduzeća. Ukazala nam se prilika i pokazali smo sposobnost da opravdamo to povjerenje.” Admira kaže.

Trenutno, Bontex ima radnu snagu od 200 zaposlenih, a planiraju da povećaju ovaj broj na preko 300 u narednim godinama. Dodatno, planiraju da nastave ulaganje u tehnologiju i marketing svog brenda.

Proton Cable: pionirska održiva i inovativna proizvodnja kablova na Kosovu

Kako je podrška EU omogućila da Proton Cable predvodi tržište kablova bez halogena na Zapadnom Balkanu i da se proširi globalno.

Proton Cable, kompanija specijalizovana za proizvodnju električnih žica i kablova na Kosovu, brzo se etablirala kao ključni igrač na Zapadnom Balkanu od svog osnivanja 2010. godine. Put do ove tačke bio je izazovan, ali uspješan uz podršku Evropske unije. Besim Dida, izvršni partner u Proton Cable-u, objašnjava da je vizija preduzeća od samog početka bila uvođenje novina na tržište kablova.” Prije nego što smo započeli proizvodnju, kablovi na tržištu nisu bili brendirani. Svi su znali da se radi o kablu, ali na kablu nije bilo odštampanog tipa ili brenda, a kablovi se nisu distribuirali u brendiranom pakovanju”, kaže Besim.

”Takođe smo saznali da u našem regionu nema proizvođača kablova bez halogena, a cijena tehnologije za njihovu proizvodnju bila je relativno visoka.”

Preduzeće je 2017. godine pokrenulo sekciju za preradu bakarne žice, čime je povećala njihovu nezavisnost od proizvođača sirovina i njihovu održivost na tržištu. Kao kompanija fokusirana na inovacije i praćenje razvoja na međunarodnom tržištu, otkrili su da je Evropska unija uvela novu direktivu koja kaže da kablovi koji se koriste u javnim prostorima treba da budu bez halogena. Ovi kablovi, kada su u kontaktu sa vatrom, ne bi trebalo da ispuštaju štetne gasove koji bi štetili životnoj sredini ili ljudskom zdravlju. „Takođe smo saznali da u našem regionu nema proizvođača kablova bez halogena, a cijena tehnologije za njihovu proizvodnju bila je relativno visoka“, kaže Besim.

Proton Cable je odlučio da postane prvo preduzeće u regionu koje je uvelo kablove bez halogena kompatibilne sa EU standardima. Preduzeće je uspješno pokrenulo fabriku  za proizvodnju kablova i bakarnih žica, ali kako je ova najnovija inicijativa finansijski bila veliki izazov, potražili su pomoć, a podrška je došla od Evropske unije. EU ih podržava u nabavci tehnologije za proizvodnu liniju kablova bez halogena i za liniju granulatora za obloge.

Dalje, preduzeće je bilo u mogućnosti da iskoristi priliku nedostataka prozvođača granulatora za oblaganje izazvanog ratom u Ukrajini. „Pošto smo novu tehnologiju nabavili uz podršku EU, odlučili smo da iskoristimo priliku i proširimo naše tržište,“ kaže Besim. Proton Cable je počeo da izvozi u obližnje zemlje i sada je dodatno proširio svoje tržište na Austriju i Hrvatsku.

“Ovaj grant EU je za nas bio prekretnica. Prvi smo proizvođači kablova bez halogena u regionu, a sada izvozimo, uključujući i u zemlje EU.“

O projektu

Projekat finansiran od EU „Podsticanje zapošljavanja ugroženih grupa i povećanje globalne konkurentnosti industrije električnih instalacija na Kosovu u skladu sa principima održivog i socijalno inkluzivnog razvoja“ pokrenut je 2020. godine. Svrha projekta je bila podsticanje zapošljavanja, povećanje socijalnog uključivanja i kreiranja održivih modela preduzeća na Kosovu.

Proton očekuje dalje širenje svog tržišta i lobira kod institucija da usvoje EU direktive za upotrebu električnih kablova u javnim prostorima na Kosovu. “Ovaj grant EU je za nas bio prekretnica. Prvi smo proizvođači kablova bez halogena u regionu, a sada izvozimo, uključujući i u zemlje EU,“ kaže Besim.

Zahvaljujući dobijenoj podršci, Proton je povećao i broj zaposlenih. 129 ljudi je obučeno osnovama električnih instalacija i upotrebe kablova bez halogena, a njih 17 se odmah zaposlilo u Proton Cable fabrici. Njih pedeset je završilo praksu, dok je preostalih 58 usavršilo svoje vještine i pronašlo zaposlenje u drugim preduzećima.

EU dogovorila 24 nova garantna programa za podsticanje investicija u regiji proširenja i susjedstva

Operativni odbor European Fund for Sustainable Development plus (EFSD+) danas je odobrio dodatni paket od 24 garantna programa za podršku investicijama u zemljama susjedstva i proširenja EU.                    Zajedno sa tri garantna fonda za Zapadni Balkan za podršku malim i srednjim preduzećima odobrenim u decembru, očekuje se da će nove garancije u vrijednosti od 2,4 milijarde eura, generisati investicije od 17 milijardi eura u prioritetne sektore, uključujući obnovljivu energiju, digitalnu povezivanje i konkurentnost privatnog sektora, u okviru Ekonomskih i investicionih planova (EIP), koji su sredstva za postizanje Global Gateway-a na Zapadnom Balkanu i južnom i istočnom susjedstvu. EFSD+, finansijski ogranak u okviru Instrumenta EU za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju (NDICI) – Globalna Evropa, pruža garancije za ublažavanje rizika za ulaganja usklađena sa prioritetima EU u našim partnerskim zemljama.

 

Evropske i međunarodne finansijske institucije, kao što su European Investment Bank (EIB), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD), kao i nacionalne razvojne banke EU, radiće zajedno sa Evropskom komisijom na stvaranju investicionih prilika usklađenih sa vodećim projektima Ekonomskog i investicionog plana (EIP) od kojih se očekuje da  će privući privatne investitore.

 

Kada se garantni sporazumi potpišu između EU i ukupno 11 evropskih i međunarodnih finansijskih institucija kao što su EIB, EBRD i nacionalne razvojne banke, ovi entiteti će imati tri godine da generišu investicije u područjima kao što su: konkurentnost privatnog sektora i agende za inovacije Zapadnog Balkana; crnomorska povezanost u Istočnom susjedstvu; energetska tranzicija i bezbjednost u Južnom susjedstvu. Očekuje se da EU garancije povećaju bankarsko finansiranje za mala i srednja preduzeća, kao i da povećaju emitovanje zelenih obveznica u zemljama partnerima EU.

Mijenjajte svoju odjeću

Projekat koji finansira EU pruža finansijsku i tehničku pomoć tekstilnim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Tekstila preduzeća u Bosni i Hercegovini su se suočila sa brojnim izazovima tokom pandemije. Narudžbe i prodaja su značajno opali, a lanci snabdijevanja su bili poremećeni, što je veoma otežalo nabavku sirovina od početka februara 2020. godine. Industrija procjenjuje da je svako treće izgubljeno radno mjesto u zemlji tokom pandemije bilo iz tekstilnog sektora. Jedno od preduzeća koje se suočilo sa ovim izazovima je tekstilno preduzeće: Sana Linea iz Kostajnice, sa sjevera Bosne i Hercegovine. Osnovano 1947. godine, ovo preduzeće trenutno zapošljava 74 radnika i u potpunosti ga vode žene. Imaju 13 maloprodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine, kao i dva u Srbiji.

“Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje određenih specijalnih mašina višeg cjenovnog ranga, a koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije.”

Marijana Bučevac je direktorica Sana Linee. Objašnjava da je preduzeće poslovalo dobro prije početka pandemije COVID-19 kada su planirali proširenje svoje proizvodne linije i broja zaposlenih. Međutim, pandemija je je zaustavila ovaj razvoj i ugrozila čak i postojeće operativne performanse kompanije. “Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje određenih specijalnih mašina višeg cjenovnog ranga, a koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije,” kaže Marijana.

Upravo u to vrijeme, vidjeli su najavu projekta EU4BusinessRecovery koji finansira EU i prijavili su se. Podrška od projekta je došla u pravo vrijeme, a Evropska unija ih je podržala nabavkom specijalnih mašina za proizvodnju, te nabavkom sirovina. Projekat je takođe dao doprinos zdravijem okruženju za zaposlene, djelimičnom rekonstrukcijom fabrike. Marijana opisuje još jednu važnu investiciju, a to je razvoj mobilne aplikacije za iOS i Android platforme koja im je omogućila da unaprijede online prodaju i dopru do većeg broja kupaca.

“Kroz ovu podršku uspjeli smo modernizovati proizvodnju nabavkom specijalne mehanizacije, te zaposlili 10 novih radnika. Također smo razvili našu web trgovinu i web stranicu kako bismo mogli doći do novih kupaca. Počeli smo izvoziti u EU.“

O projektu

Projekat koji finansira EU  “COVID-19 Investment Response – EU4 Business Recovery” implementira Međunarodna organizacija rada u partnerstvu sa  njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Razvojni program Ujedinjenih nacija. Cilj projekta je da podrži oporavak privrede Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije COVID -19. Specifičan cilj je da se obezbijedi hitna podrška mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao kontinuitet njihovog poslovanja, zadržalo više od 1.000  radnih mjesta i kreiralo barem 100 novih radnih mjesta, posebno pružajući podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim osjetljivim grupama.

Danas, kompanija radi na još većem jačanju svog brenda i širenju prodaje na zemlje van Bosne i Hercegovine. Konstantnim praćenjem promjena na tržištu, kompanija za sada uspješno posluje.

Marijana objašnjava da je ulaganje u mašineriju i marketing doprinijelo povećanju njihove prodaje. “Kroz ovu podršku uspjeli smo modernizovati proizvodnju nabavkom specijalne mehanizacije, te zaposlili 10 novih radnika. Također smo razvili našu web trgovinu i web stranicu kako bismo mogli doći do novih kupaca. Počeli smo izvoziti u EU,“ kaže Marijana.