Skip to main content

Autor: WeBalkans

Uručeni ključevi 20 stanova korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove sedmice 20 izbjegličkih porodica u Vlasenici u Bosni i Hercegovini proslavilo je uručenje ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored samih korisnika, događaju su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.
 
Čestitajući novim stanarima, Stefano Ellero, šef Odjeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini napomenuo je da je Evropska unija najveći donator RHP-a, te da bez podrške EU ne bi bila moguća izgradnja zgrade u Vlasenici. Ove riječi ponovio je i premijer Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, pritom odavši priznanje i za doprinos opštine Vlasenica koja je obezbijedila lokaciju za izgradnju stanova i potrebnu infrastrukturu.  
Stanari su brzo podijelili svoje oduševljenje. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja, BiH, opisali su svoj stan kao “predivan”, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je dobio dom za svoju petočlanu porodicu. Gospodin Belmiš se u ime korisnika RHP-a zahvalio svim donatorima koji su obezbijedili finansijska sredstva za izgradnju objekta. Njegova supruga je jednostavno rekla da se nikada u životu nije osjećala sretnijom.

EU donira 150 detektora metala Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Zajedno sa visokim zvaničnicima Vojnog komiteta EU, 27 ambasadora Političko-sigurnosnog komiteta Evropske unije donirali su 150 detektora metala Deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH na kraju posjete Bosni i Hercegovini.  Detektori metala uručeni su ministru odbrane Bosne i Hercegovine i prvi su predmeti koji su isporučeni u okviru mjera pomoći Evropskog mirovnog fonda koje su vrijedne 10 miliona eura, i koje će uključivati ​​34 transportna vozila i 34 medicinska vozila.

 

EU Peace Facility je novi mehanizam za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i njenih najbližih partnera. Uz mjeru pomoći za jačanje i unaprjeđenje sposobnosti Deminerskog bataljona Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura za poboljšanje kapaciteta Balkanske medicinske operativne grupe.

  Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u vanjskim poslovima, sigurnosti i odbrani, koja je ključna za međusobnu stabilnost i prosperitet, a i važnija nego ikad s obzirom na neopravdanu agresiju Rusije na Ukrajinu. Visokoprofilna posjeta na obuhvatila je i sastanak sa trupama i komandantom EUFOR Althea-e.

Proizvodnja grickalica pomoću solarne energije

Kompanija iz BiH postala je gotovo potpuno energetski nezavisna instaliranjem solarnih panela uz podršku EU.

Firma Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Na bosanskom jeziku ime firme znači “onaj koji uzgaja voće”, a sjeme kompanije posijao je Avdo Musić prije mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao šljive i suve šljive na lokalnim pijacama. 1989. godine, kada je socijalistička Jugoslavija počela da se privredno liberalizuje, a građanima je bilo dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da posao podigne na viši nivo i zvanično registruje i otvori firmu Voćar. Voćar danas proizvodi široku paletu grickalica, od napolitanki i kolačića do kokica i putera od kikirikija. Slogan kompanije je “Za bolji ukus života!”.

Kompaniju sada vodi Avdov unuk, Esed Musić. Esed objašnjava da je put od uzgoja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila gotovo sve, kao i mnoge druge porodice, a kada je rat završio, morali su početi gotovo od početka. Kada su ponovo počinjali, pomislili su da bi mogli pokušati proširiti asortiman svojih proizvoda. “U to vrijeme u Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo proizvodnje: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom je došlo do velikog tržišta i odlučili smo da iskoristimo ovu priliku i fokusiramo se to da zamijenimo uvozne proizvode”, kaže Esed .

“Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze.”

Nakon što je poslije rata počeo sa pet radnika, Voćar sada ima 60 stalno zaposlenih radnika i mnogo spoljnih saradnika koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Poslije 30 godina, kompanija proizvodi više od 100 različitih proizvoda koje nudi klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i dr.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije kao i na globalnu ekonomiju. Esed kaže da su tokom krize počeli razmišljati kako da ozbiljno smanje troškove kako bi ostali profitabilni. Prvi trošak na koji je pomislio bili su njihovi računi za struju, ali svako ulaganje je bilo skupo i činilo se nepraktičnim pokušati uložiti u tako nešto u takvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć EU4AGRI projekta finansiranog od strane EU, kompaniji Voćar se ostvario dugogodišnji san, jer su mogli da ulože u sistem solarnih panela koji im je omogućio da na samoodrživ ispune oko 65% svoje ukupne potrebe za strujom. „Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

“Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podršku oporavku od krize COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

„Solarni paneli su postavljeni na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u smislu lokacije i oblika krovova“, objašnjava Esed. “Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.” Troškovi ugrađivanja solarnih ploča iznosili su oko 83.000 eura, od čega su oko 54.000 eura obezbjeđene kroz EU4AGRI projekat, a oko 29.000 eura je isplatila sama kompanija Voćar.

Ovom projektu vrijednost pridonosi smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2 ) kompanije za približno 76%, čime se smanjuje negativan uticaj na okoliš. Kako Esed kaže, “Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni”.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj za Voćar da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom podmiruje isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo još dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju zahtjeve za ugradnju solarnih panela i želimo postići 100% energetsku nezavisnost. Na ovaj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine”.

Robotska ruka koja vodi do dobro hranjenih riba

Laboratorija koju podržava EU omogućila je braći iz Crne Gore da razviju uređaj za upravljanje količinom i kvalitetom riblje hrane.

Bogdan i Goran Maksimović su braća iz Nikšića u Crnoj Gori. Mlađi brat, Bogdan, je IT stručnjak, dok je njegov stariji brat Goran električar i strastveni ribolovac. Kada su udružili snage, stvorili su inovativnu hranilicu za ribu. “Današnji proces hranjenja riba je prilično zastario: isti je kao i prije 50 godina. Ljudi ne znaju ni koliko ribe imaju u ribnjaku, a kamoli koliko hrane im je potrebno, pa smo osmislili sistem koji može pomoći u uštedi hrane, a samim tim i novca”, kaže Goran.

Goran dalje objašnjava da neznanje po pitanju toga koliko je hrane potrebno ribama može uzrokovati i druge probleme jer višak hrane može zagaditi vodu i dovesti do toga da ribe uginu. „Sada su svi ovi problemi riješeni“, kaže Goran. Uređaj za hranjenje ribe koji je dizajnirao sa svojim bratom može se koristiti za programiranje i praćenje količine hrane koja se daje ribama. Na osnovu tih informacija uređaj može izračunati i koliko im je hrane dnevno potrebno. Mašina radi uz pomoć solarnog panela, tako da je energetski efikasna i mobilna, te se može koristiti u ribnjacima na udaljenim mjestima kao što su visoke planine.

“Morali smo uvesti i objasniti od nule koncepte kao što su inovacije, start-up i tehnologija. Ali uspjeli smo stvoriti svojevrsni epicentar dobre energije, ideja, projekata i mogućnosti i jako smo srećni zbog toga.”

Mjesto za inovacije

Hranilica za ribu razvijena je i testirana u Inovacionom preduzetničkom centru Tehnopolis, u Nikšiću, koji je centar za razvoj start-up kompanija i preduzetništva. Nedavno je projekat koji finansira EU pod nazivom „Unaprjeđenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP)“ podržao Tehnopolis u uspostavljanju nove laboratorije za industrijski dizajn, biotehnološke laboratorije i data centar. 3D model hranilice za ribu razvijen je u laboratoriji industrijskog dizajna koja je opremljena najsavremenijim 3D štampačem, CNC mašinama i robotskom rukom.

Đorđije Brkuljan je zadužen za Centar za programske aktivnosti, istraživanje i razvoj u Tehnopolisu, koji je osnovala Vlada Crne Gore 2014. godine kao neprofitno društvo sa ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu. Đorđije objašnjava da je početak bio veoma težak jer su se nalazili u Nikšiću gdje prije pokretanja Tehnopolisa nije bilo nikakvih aktivnosti koje se tiču razvoja tehnologije. “Morali smo uvesti i objasniti od nule koncepte kao što su inovacije, start-up i tehnologija. Ali uspjeli smo stvoriti svojevrsni epicentar dobre energije, ideja, projekata i mogućnosti i jako smo srećni zbog toga”, kaže Đorđije.

Đorđije objašnjava da je njihova ciljna grupa veoma široka i obuhvata sve od male djece do sredovječnih i starijih osoba, studenata, preduzetnika i preduzeća u osnivanju, razvojnih timova, mikro, malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednih proizvođača, institucija, investitora, lokalnih i regionalnih partnera, te drugih.

“Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološki laboratorij i laboratorij za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU.”

O projektu

Projekat „Unaprjeđenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP)“ finansiran od strane EU podržao je Tehnopolis u razvoju infrastrukturnih kapaciteta, biohemijske laboratorije, laboratorije za industrijski dizajn, i informacionog centra. Projekat je rezultovao kreiranjem inovativne platforme za podršku novim uslugama i proizvodima u Crnoj Gori te konkurentnosti postojećih malih i srednjih preduzeća, ali istovremeno pomažući i razvoj potpuno novih, tehnološki orijentisanih MSP. Ukupni budžet projekta iznosio je 818.000 eura.

Tehnopolis je do sada realizovao oko 30 projekata, od kojih je 16 u toku. Preko 90% sredstava za ove projekte obezbijedila je EU, koja je kroz razne programe u posljednjih pet godina podržala Tehnopolis sa oko 4 miliona eura. „Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološki laboratorij i laboratorij za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU“, kaže Đorđije .

„Takođe razvijamo naše ljudske resurse kako bismo bili sigurni da imamo ljude s pravim vještinama za rad s ovom opremom. To znači da ćemo u bliskoj budućnosti moći da pružimo još veću podršku poljoprivrednicima, inovatorima i malim i srednjim preduzećima koji žele da unaprijede svoj proizvodni proces i postanu konkurentni na tržištu“, zaključuje on.

EU finansira tehničku pomoć za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču u Albaniji

Tehnička pomoć Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču pokrenuta je 25. maja u Tirani, u prisustvu glavnih zainteresovanih strana, uključujući Vodovod i kanalizaciju Drača, Nacionalnu agenciju za vodosnabdijevanje i kanalizaciju i infrastrukturu otpada, Državnu agenciju za strateško programiranje i koordinaciju pomoći i Delegaciju EU u Albaniji, kao i predstavnike WBIF-a, Agence Française de Développement (AFD) i Infrastrukturnog projekta Facility 11, koji će implementirati projekat.  
Projekat ima za cilj poboljšanje životnih i priobalnih uslova životne sredine za 350.000 stanovnika u regionu Drača. Ovaj cilj će postići odvajanjem atmosferske i kanalizacione mreže u regionu, smanjenjem dotoka atmosferskih padavina u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se maksimizirale količine otpadnih voda i biološko opterećenje postojećeg postrojenja, ono se iskoristilo do punog kapaciteta, te izbjegle obilaznice tokom kiše. To će poboljšati kvalitet površinskih i podzemnih vodnih tijela u regionu i Jadranskom moru, što će pozitivno uticati na biodiverzitet (prilagođavanje klimatskim promjenama) i turizam (ekonomski razvoj).  
Mreže za prikupljanje otpadnih voda u gradu Draču su stare, napravljene od betonskih cjevovoda koji su skloni infiltraciji, nemaju odgovarajući nagib i često postaju podložni blokadama. Većina sistema za prikupljanje otpadnih voda je kombinovana i sakupljaju otpadne vode zajedno sa kišnicom. Značajne količine otpadnih voda otiču u more zbog loše povezanosti, infiltracije otpadnih voda i izlijevanja tokom sušnog i kišnog vremena.  
Preko WBIF-a, Evropska unija je obezbijedila grant za tehničku pomoć u iznosu od 500.000 eura. Ukupni investicioni trošak Projekta upravljanja otpadnim vodama u Draču procijenjen je na oko 40 miliona eura i planirano je da se finansira kroz AFD kredit i lokalne izvore.

Kosovski projekat među dobitnicima European Heritage nagrada za 2022

Evropska komisija i Europa Nostra objavile su pobjednike nagrada za European Heritage nagrade 2022. / Europa Nostra Awards. Godišnja EU za kulturnu baštinu nagrađuje 30 odličnih inicijativa i istaknutih ličnosti iz 18 evropskih zemalja, koje predstavljaju najnovija dešavanja i prioritete vezane za politiku i praksu nasljeđa u Evropi.

 

Kategorije nagrada uključuju nagrade za očuvanje i adaptivnu ponovnu upotrebu, istraživačko obrazovanje, obuku i vještine, angažman građana i podizanje svijesti te odbornike koji se zalažu za očuvanje nasljeđa.

 

Ove godine, projekat „Lumbardhi Public Again“ iz Prizrena, Kosovo, bio je među pobjednicima u kategoriji angažovanja građana i podizanja svesti. “Lumbardhi Public Again” je inicijativa da se kino Lumbardhi spasi od privatizacije i rušenja, te da se ponovo proglasi za mjesto kulturnog nasljeđa otvoreno za sve. Bioskop, koji sadrži i unutrašnje sale za projekciju i kino na otvorenom, izgrađen je 1950-ih i uživao je veliku popularnost u gradu Prizrenu do kasnih 1980-ih. DokuFest i EC Ma Ndryshe, organizacije civilnog društva, pokrenule su nakon kampanja iz 2007. i 2014. godine, Lumbardhi fondaciju u 2015. Tokom sedam godina postojanja, fondacija je ostvarila svoje početne ciljeve. Oživljavanje bioskopa u saradnji sa CHwB Kosovo i brojnim lokalnim i međunarodnim partnerima, uključujući EU, kroz hitne i restorativne intervencije, omogućilo je blizu 1.000 javnih programa da dopru do više od 100.000 korisnika i posjetilaca.

Program ADRION otvara novi poziv za univerzitete, istraživačke centre i poslovne institucije

Jadransko-jonski (ADRION) program, koji djeluje u jadransko-jonskom području, otvorio je novi poziv za univerzitete i istraživačke centre, kao i poslovne institucije. Cilj ovog petog vanrednog poziva za podnošenje prijedloga projekata je podizanje kompetencija i vještina u oblastima koje se smatraju strateški relevantnim za ovo područje, te premošćavanje u novi programski period i održavanje tema morskih/pomorskih, ekoloških i društvenih inovacija.

 

Poziv se fokusira na sljedeće teme: plava ekonomija, društvene inovacije, obnovljiva energija i cirkularna ekonomija. Cilj mu je razviti pripremne mjere za aktiviranje zajedničkih programa master nivoa koji će trajati do 2027. Projekti koji odgovaraju ciljevima poziva trebali bi da budu strateški i da primaju grantove kao dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) ADRION programu 2021-2027.

 

Prijedlozi projekata će imati doprinos EU (Evropskom fondu za regionalni razvoj i IPAII) do maksimalno 1 milion eura.

Proglašeni dobitnici Regional Butterfly Innovation nagrade u Tirani

Regional Butterfly Innovation nagrade dodijeljene su za šest pobjedničkih inovativnih ideja iz regije na svečanosti u Tirani 28. juna.

 

Dobitnici prvih Regional Butterfly Innovation nagrada su:

Nagrada za inovacije u industriji: Orjon Rroji, Albanija

Univerzitetska nagrada za inovaciju: TiPy-AIR Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina

Nagrada za zelene inovacije: GoBeyond, Kosovo

Nagrada za inovativnost mladih: GuesTool, Crna Gora

Nagrada za žensku inovaciju: WISE Group, Sjeverna Makedonija

STEM (nauka, matematika, inženjerstvo i tehnologija) nagrada za inovacije: BIOIRC, Srbijaia

 

Svi pobjednici će dobiti priliku da promovišu svoje rješenje kroz mrežu kontakata i medijskog prisustva RCC-a, tehničku mentorsku podršku od 5000 € i šansu da upoznaju potencijalne dodatne investitore. Ceremonija dodjele nagrada, koju su zajednički organizovali RCC i Evropska komisija, održana je na marginama Ministarskog sastanka Upravljačke platforme za istraživanje i inovacije i obrazovanje i obuku Zapadnog Balkana, čiji je domaćin bila Evropska komisija.

 

Ceremonija dodjele je vrhunac dužeg procesa koji je zvanično pokrenut prošlog decembra tokom Butterfly Innovation and Business Foruma. Regionalna nagrada za inovacije leptira finansira Evropska unija.

EU i EBRD pomažu malim i srednjim bosanskohercegovačkim preduzećima da postanu digitalna

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrava kredit od 5 miliona eura ProCredit banci u Bosni i Hercegovini, uz podršku grantova Evropske unije (EU), u okviru nedavno pokrenutog programa Go Digital u Bosni i Hercegovini. Prihodi će se koristiti za pomoć malim firmama da investiraju u digitalizaciju poslovnih procesa i poboljšaju produktivnost, operativnu efikasnost i otpornost.

 

Mala i srednja preduzeća (SMEs) moći će aplicirati za sredstva za ulaganje u hardver i softver za projekte digitalne transformacije u oblasti digitalnih komunikacija, informatičke i IT sigurnosti, upravljanja digitalnim kompanijama i procesa i usluga digitalne proizvodnje. Cilj je da se podstakne digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i učini ih se konkurentnijim na tržištima EU i usklađenim sa standardima koje zahtijevaju direktive EU.

  Pored pozajmica, mala i srednja preduzeća će imati koristi od grant podsticaja u vrijednosti do 15% ukupnog iznosa kredita. Ove podsticaje finansira EU.  

EU je osigurala grantove od 9 miliona eura za podsticajna plaćanja, savjetodavne usluge i programsku tehničku pomoć za zajednički program EBRD-EU Go Digital u Bosni i Hercegovini, dok je EBRD osigurala 40 miliona eura u kreditima. Program će biti popraćen aktivnostima njemačke agencije za međunarodnu saradnju, GIZ, koja će sa vladom i interesnom grupom pomoći u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući čvorišta za digitalne inovacije, u skladu s najboljim praksama EU.

 

Program direktno doprinosi Digitalnoj agendi Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti osiguraju prednosti digitalne transformacije privrede.

EU donira informatičku i laboratorijsku opremu Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

Evropska unija donirala je Upravi za indirektno oporezivanje (ITA) u Bosni i Hercegovini (BiH) 1.250 laptopa, ličnih računara, servera, firewall-a i druge visokokvalitetne laboratorijske opreme. Oprema je vrijedna ukupno 2,3 miliona eura i pomoći će ITA da unaprijedi svoje svakodnevno poslovanje, primijeni kvalifikovane digitalne potpise, pojednostavi carinske i poreske procedure i dodatno unaprijedi rad carinske laboratorije.

  Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler, posjetio je 21. juna Carinsku laboratoriju Uprave za indirektno oporezivanje u Ramićima kod Banje Luke i zajedno sa direktorom Mirom Džakulom obišao prostorije ITA BiH te pregledao doniranu opremu.  

ITA BiH će od 1. avgusta početi koristiti novi kompjuterizovani tranzitni sistem na nacionalnom nivou. Primjena novog zakona o carinskoj politici od 1. avgusta omogućiće primjenu pojednostavljenih carinskih procedura.