Skip to main content

Autor: WeBalkans

U Srbiji počinje kampanja „Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“.

„Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“ naziv je kampanje pokrenute radi podizanja svijesti o važnosti korištenja lične zaštitne opreme tokom građevinskih radova i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Kampanja je dio projekta „EU za Srbiju – podrška bezbijednijim proizvodima” koji je počeo ovog mjeseca TV kampanjom, brendiranim autobusima gradskog prevoza u Beogradu i bilbordima u nekoliko gradova Srbije.

 

Evropska unija kroz projekat „EU za Srbiju – podrška bezbijednijim proizvodima“ podržava Ministarstvo privrede i druga resorna ministarstva u usklađivanju zakonodavstva Republike Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije u području slobodnog kretanja roba. Uz slobodu kretanja ljudi, usluga i kapitala, ovo je jedna od osnovnih sloboda na kojima se zasniva Evropska unija jer zajedničko tržište čini srž evropskih integracija.

 

Ova kampanja je druga po redu od nekoliko medijskih promocija koje će biti sprovedene tokom trajanja projekta, sa ciljem daljeg unapređenja procesa usaglašavanja i primjene propisa neophodnih za integraciju privrede Republike Srbije u jedinstveno evropsko tržište.

Istraživanja pokazuju uticaj pandemije COVID-19 na ranjive grupe u Crnoj Gori

Dvije nevladine organizacije (NVO) radile su zajedno sa udruženjem roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju na istraživanju uticaja pandemije COVID-19. U fokusu su bila djeca i omladina sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i djeca i roditelji iz drugih ranjivih grupa u Crnoj Gori. U Evropskoj kući u Podgorici predstavljeni su rezultati ove saradnje između Udruženja roditelja “Path”, NVU “Djeca Crne Gore” iz Tuzi i NVO “Impuls” iz Nikšića.

 

Podaci uzorka od 1.055 ispitanika pokazuju da je pandemija negativno uticala na kvalitet učenja, radne navike, školsko iskustvo i pristupe nastavnika. Došlo je do razvojne i akademske stagnacije, pa čak i nazadovanja. Pojavile su se nesigurnosti, praćene padom u motivaciji i moći inicijative, te nedostatkom pažnje i lošim odnosom prema obavezama. Taj uticaj pandemije na obrazovanje je najviše vidljiv kod socijalizacije, sticanja i zadržavanja radnih navika, kvaliteta učenja i socio-emocionalnog stanja.

 

Nastavnicima je najveći izazov bio kako se prilagoditi na novi način rada, organizovati život i rad, te ovladati informatičkim znanjem i kompetencijama (to je posebno važilo za nastavnike sa sjevera zemlje). Za roditelje je najzahtjevnije bilo kako uskladiti porodične i radne obaveze, čime su njihove uloge postale složenije i mnogobrojnije (roditelj-učitelj-facilitator).

 

Istraživanje je provedeno u okviru projekta pod nazivom „Profesionalno i pravovremeno pružanje usluga nakon COVID-a“,  kojeg je finansirala EU.

Komesar EU Várhelyi posjetio je infrastrukturni projekat u Albaniji koji finansira EU

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, posjetio je zajedno sa premijerom Albanije Edijem Ramom obilaznicu Valone na jugu zemlje, koju finansira EU.

 

Dionica puta od 29 kilometara će skratiti vrijeme putovanja prema albanskoj rivijeri, povećati sigurnost na putevima, smanjiti zagađenje vazduha i obezbijediti nove prilike za albanska preduzeća.

 

EU je podržala izgradnju obilaznice Valone sa 20 miliona eura. Pored toga, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao vodeća međunarodna finansijska institucija, i Evropska investiciona banka (EIB) dale su kredite od po 18 miliona evra.

 

Tokom zajedničke pres-konferencije, zajedno sa premijerom Ramom, komesar Várhelyi je rekao: „Drago mi je što sam danas posjetio obilaznicu Valone. Ovo je dobar primjer naše bilateralne pomoći Albaniji i pokazuje kako možemo napraviti značajne promjene u regionu zahvaljujući našem ekonomskom i investicionom planu.”

 

Obilaznica oko grada Valone je ključna saobraćajna veza u jugozapadnoj Albaniji. To će poboljšati uslove drumskog saobraćaja u gradu Valoni i okolnim područjima, uključujući i obalni put duž zaljeva Valone. Ova dionica puta će donijeti koristi turizmu, stimulisati privatni sektor i omogućiti lakše trgovanje, promovisati regionalni i nacionalni rast, a i doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj koheziji.

President von der Leyen in Skopje, North Macedonia

President of the European Commission Ursula von der Leyen visited Skopje, the capital of North Macedonia on Thursday 14 July. During her visit, President von der Leyen first met Stevo Pendarovski, President of North Macedonia. Following that meeting, the President then met with the Prime Minister Dimitar Kovačevski.

 

As a central event of her visit, President von der Leyen also addressed the Parliament of North Macedonia in a solemn session attended by the President, the Prime Minister, parliamentarians and State dignitaries.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore

Crna Gora i EU sastali su se – na ministarskoj razini– na 11. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak se održao u Podgorici u Crnoj Gori.

 

Po prvi put je sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana i time je naglašena jasna posvećenost Evropske unije evropskim integracijama cijelog regiona i procesu pristupanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o pristupnoj strategiji – posebno u pogledu Izvještaja Komisije za Crnu Goru 2021. Oni su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima, pri čemu su 33 pregovaračka poglavlja otvorena, a tri privremeno zatvorena.

 

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje je takođe sagledalo bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenilo svoje stavove sa drugim stranama o nedavnim dešavanjima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Strana EU snažno je pohvalila potpunu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući EU restriktivne mjere koje je Vlada Crne Gore uvela prema Rusiji nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila te mjere kao snažan signal strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pristupanja EU. Učesnici su takođe pozdravili napore koji su već poduzeti da se implementiraju sankcije, i bili su ohrabreni da nastave s neophodnim koracima za punu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Josep Borrell.

Mladi preduzetnici u procvatu, razvijaju vještine duž granica

Srednjoškolci u pograničnom području između Srbije i Sjeverne Makedonije povećavaju svoje mogućnosti za karijeru uz podršku EU.

Marina Djorić je upravo završila srednju ekonomsko-privrednu školu u Vranju, u Srbiji. Od mnogih mogućnosti za studiranje odabrala je turizam. „Od prve godine sam shvatila da je to moj budući profesionalni poziv“, kaže Marina. U školi turizma Marina i njeni kolege studenti učili su o temama kao što su turistički menadžment, marketing i preduzetništvo, ali je nedostajao jedan važan obrazovni element: prilika da se ove vještine praktikuju u stvarnom životu. Ova prilika je pružena kroz projekat koji finansira EU tokom završne školske godine, baš kada je Marini i njenim prijateljima bila potrebna ova podrška.

Još jedan nedostatak u obrazovnom sistemu bila je stara informatička oprema škole koja nije radila kako treba. Projekat je stoga podržao školu i opremom. Ipak, Marina kao najvažniji dobitak ističe praktično radno iskustvo.

„Imali smo, na primjer,  zajedničku radionicu i takmičenje sa učenicima drugih škola gdje smo morali razviti ideje o osnivanju biznisa, te izraditi poslovni prijedlog i kratki film o našim idejama. Kolega i ja smo došli na ideju o prodavnici slatkiša. Morali smo da istražujemo tako što smo posjetili slične prodavnice u okolini da bismo razumjeli kako funkcionišu njihovi poslovi i da bismo identifikovali najbolje primjere za naš prijedlog. To nam je pomoglo da bolje razumijemo kako ideje za razvoj poslovanja funkcionišu,” kaže Marina.

„Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema.”

Praktične vještine i znanja za bolji početak karijere

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta prekogranične saradnje Sjeverne Makedonije i Srbije koji finansira EU, pod nazivom „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive društvene integracije mladih“. Ideja projekta je nastala da se uhvati u koštac sa izazovima uobičajenim sa obje strane granice, a najčešće nedostatkom opreme i mogućnosti za praktičan rad i praksu za srednjoškolce. „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema“, kaže Jovan.

Osim srednje škole u Vranju, projektom je obuhvaćena i škola Pero Nakov u Kumanovu, Sjeverna Makedonija. U obje škole projekat je baziran u centru na inovativni razvoj društvenog preduzetništva i opremljen savremenom tehnologijom, pružajući dodatnu obuku nastavnicima o podučavanju društvenog i savremenog preduzetništva. Projekat je takođe pružio ciljanu podršku za ekonomske obrazovne profile koji se uče u ovim školama. U obje škole, projekat je pokrenuo socijalna preduzeća koja mogu ostvariti prihod, ali i pomoći učenicima da steknu dovoljno praktičnog iskustva prije nego što diplomiraju.

Na primer, škola u Kumanovu ima odjeljenje za grafički dizajn, ali nema nikakva sredstva za profesionalno štampanje, iz kojeg bi učenici mogli da vide svoje radove. Projekat je opremio ovu školu štamparskim mašinama koje mogu štampati i na šoljama, tekstilu i drugim materijalima. Dizajni koje su izradili studenti sada će biti štampani i ponuđeni na tržištu. Takođe, škola u Vranju ima kulinarski odjeljak koji je projekat opremio savremenom opremom za kuvanje. I ova škola će uskoro na tržište plasirati svoje ukusne prehrambene proizvode. „Druga odjeljenja, kao što su prodaja, finansije i oglašavanje, biće dio ovih socijalnih preduzeća, gdje će učenici moći da iskoriste svoje vještine u stvarnim situacijama i ostvare prihod za škole“, kaže Jovan.

 “Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta.”

O projektu

Opšti cilj projekta koji finansira EU “Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za društvenu integraciju mladih” je podrška mladima da razviju svoje potencijale i započnu društveno preduzetništvo uz mogućnost da svoje ideje testiraju u praksi. Cilj projekta se postiže kroz aktivnosti kao što su pokretanje centara za preduzetništvo u školama, obuka nastavnika, realizacija studijskih posjeta učenika, te opremanje škola savremenom opremom. Ukupna finansijska vrijednost projekta je preko 170.000 eura i finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje za Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Za kraj, projekat će pokrenuti web platformu od koje će, osim studenata, imati koristi i mala i srednja preduzeća (MSP). Portal će sadržati bazu podataka malih i srednjih preduzeća iz regiona u kojoj će moći da izlože svoje proizvode. Pored toga, stranica će imati i dio u kojem će učenici moći da predstave sebe i svoje vještine kroz kratke video zapise. „Na ovaj način ćemo moći da povećamo ekonomsku saradnju u prekograničnom regionu, ali i da povećamo mogućnosti zapošljavanja studenata“, kaže Jovan.

Jovan kaže da je finansijska podrška EU bila ključna u oživljavanju ove projektne ideje, jer ove škole uglavnom dobijaju sredstva od svojih vlada samo za hitne potrebe, kao što je popravljanje krovova koji prokišnjavaju. Dodaje da sama činjenica da projekat podržava EU doprinosi njegovoj održivosti – ‘pečat odobrenja’ finansiranja EU daje svojevrsnu garanciju da je projekat zasnovan na detaljnoj analizi i visokim standardima, što opet znači da ga lokalne i centralne vlasti kao i druge organizacije ozbiljnije shvataju.

„Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta“, kaže Jovan.

YEA se sastaje sa ministarkom pravde Austrije Almom Zadić

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine: Armin Poljak, Nikola Bodulović, Hana Kunić, Nejra Gurbeta, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir imali su priliku da se sastanu sa ministarkom pravde Austrije, gospođom Almom Zadić, koja je učestvovala u panel diskusiji pod nazivom „Quo vadis, Bosnia and Herzegovina?” sa ambasadorom EU, g. Johannom Sattlerom i predstavnicima bosanskog civilnog društva.

 

Nakon diskusije, YEA su imali priliku razgovarati sa gospođom Zadić i predstaviti joj rad YEA mreže, kao i govoriti o položaju mladih u Bosni i Hercegovini.

 

YEA platforma je kreativna mreža mladih aktivista iz cijelog zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i o EU, prate kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih medija i organizuju inspirativna dešavanja – uvijek navođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: da dijeli vrijednosti EU; da podigne svijest o saradnji EU sa partnerima na Zapadnom Balkanu; da prikažu opipljive rezultate ove saradnje; da doprinese dijalogu o politici različitih tema; i da pomogne povećanju građanskog aktivizma.

Podrška slobodi i pluralizmu medija na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i djeluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Njemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 
Posebni cilj programa je da se povećaju kapaciteti profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da bi se bolje prilagodili promijenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse sektora nezavisnih medija, program će omogućiti kombinaciju značajnih kapitalnih ulaganja, tehničke podrške po mjeri i niza aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unapređenje poslovanja i razvoj visokokvalitetnog novinarstva. Program će doprinijeti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu izgradnjom kapaciteta u medijima i stimulisanjem povoljnog okruženja za pluralističke medije.
U okviru ovog programa biće dodijeljeno dvadeset grantova do 150.000 eura. Očekuje se da će projekti trajati do tri godine.

EU i EBRD će finansirati dionicu puta od Skoplja do granice sa Kosovom

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansiraju novu dionicu autoputa u Severnoj Makedoniji, od glavnog grada Skoplja do petlje Blace, blizu granice sa Kosovom. Nova saobraćajnica omogućava brže i lakše povezivanje trgovine i građana.  
Investicioni grant EU od 20,8 miliona eura, kao i 8,8 miliona eura za tehničku saradnju za pripremu, sprovođenje i nadzor radova, biće dopunjeni kreditom EBRD od 167,6 miliona eura za izgradnju autoputa. Strateška dionica puta će poboljšati veze u regionu i Evropskoj uniji. Dio je transportne arterije od Skoplja do glavnog grada Kosova, Prištine, u kojoj je posljednjih godina povećan obim saobraćaja, a takođe je dio veće evropske putne mreže koja povezuje Švedsku sa Grčkom kroz Zapadni Balkan.  
Novi dvosmjerni autoput ići će paralelno sa postojećim državnim putem A4, dvotračnim brzim putem izgrađenim prije više od 50 godina. Ovo će dovesti do značajnih poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju i  na putevima. Takođe se očekuje da će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje kroz povećanu povezanost i ekonomsku integraciju u regionu.

EU i EBRD će podržati prelazak na solarnu energiju u Sjevernoj Makedoniji

Planovi dekarbonizacije u Sjevernoj Makedoniji značajno su napredovali. Evropska unija podržava Elektrana na Severna Makedonija (ESM), državnu elektroprivrednu kompaniju, u implementaciji fotonaponski (PV) projekta od 30 MW koji se sastoji od 10 MW na dijelu istrošenog rudnika uglja termoelektrane Oslomej, i 20 MW u blizini termoelektrane Bitola. EU će obezbijediti grant od 5 miliona eura koji se finansira kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmljuje 25 miliona eura kako bi potpomogla ovaj razvoj.  
Ambasador David Geer, šef Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji, rekao je: „Vidimo konkretne pomake u materijalizaciji Zelene agende za Zapadni Balkan i pretvaranju Ekonomskog i investicionog plana u stvarnost. Investicioni grant WBIF-a i zajam EBRD-a, koji podržavaju transformaciju elektrana Oslomej i Bitola s proizvodnje energije iz uglja na solarnu energiju, predstavljaju jasan pokazatelj da zemlja preduzima prave korake – prelazi na zelenu energiju, prolazeći društveno ispravan tranzicioni proces. Ova investicija je dugo kasnila i dolazi u pravo vrijeme za Sjevernu Makedoniju, osiguravajući čisto i sigurno energetsko snabdijevanje.”  
Nove solarne elektrane su produžetak prve PV elektrane snage 10 MW, izgrađene na iscrpljenim rudnicima uglja u Oslomeju i dokaz su puta dekarbonizacije ESM-a i zemlje. Kada budu u funkciji, nova postrojenja proizvodit će gotovo 48 GWh električne energije godišnje – dovoljno za napajanje 10.000 domova i zamjenu 44.000 tona CO2 godišnje. Projekt će takođe podržati napore ESM-a da obnovi rudnike koji su nekada snabdijevali termoelektrane ugljem.