Skip to main content

Autor: WeBalkans

Evropsko vijeće usvojilo mjere pomoći za podršku Balkanskoj medicinskoj radnoj grupi

U okviru Evropskog fonda za mir (EPF), Evropski savjet je usvojio mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura za Balkansku medicinsku radnu grupu (BMTF). Ova mjera pomoći će podržati izgradnju kapaciteta BMTF nabavkom neophodne opreme i materijala za sanitetske jedinice Oružanih snaga Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, koje učestvuju u BMTF.

 

Cilj ove mjere je jačanje vojnomedicinskih kapaciteta regiona i napora za pružanje pomoći civilima, te na kraju doprinijeti regionalnoj saradnji i koheziji. Kako bi se postigao cilj, mjerama pomoći će finansirati sredstva za mobilnost, komponente za terenske bolnice, laboratorijska oprema i potrepštine, te IT i komunikaciona oprema. Pomoć je, u ime BMTF-a, zatražila Republika Sjeverna Makedonija u aprilu 2022.

 

EPF je osnovan 2021. godine kako bi podržao partnere širom svijeta u oblastima vojske i odbrane, a s krajnjim ciljem sprječavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti.

 

BMTF je osnovan kao regionalna inicijativa koja okuplja šest zemalja učesnica – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Sloveniju – s ciljem pružanja brzog i efikasnog odgovora na probleme zemlja ili regiona pogođenih katastrofom, korištenjem već postojećih vojnih medicinskih kapaciteta zemalja učesnica.

Korištenje vještačke inteligencije za sigurnost vozova

Upoznajte željezničkog robota kojeg je tim naučnika iz Srbije izumio da zaštiti putnike!

Da bi bile u skladu s međunarodnim željezničkim propisima, lokomotive se moraju često pregledati. U to može biti uključen pregled izvana, detaljnije mjerenje ili otvaranje dijela vozila. Vrsta pregleda ovisi o tome kojoj seriji lokomotiva pripada, o tome koliko vremena je u upotrebi ili pređenoj udaljenosti. Vizuelne inspekcije iz jame obično obavlja željeznički inspektor koji koristi ručnu lampu za osvjetljenje. Ali to često nije tako jednostavno kao što zvuči.

Posljednjih godina liberalizacija tržišta željezničkog teretnog saobraćaja u Srbiji dovela je na tržište veliki broj malih željezničkih operatera. Većina je relativno specijalizovana za transport specifičnih teretnih proizvoda i ograničen broj lokomotiva, vagona i servisnih resursa. Međutim, bez obzira na veličinu operatera, pravila inspekcije i dalje vrijede. Kako mali operateri ne posjeduju depoe sa revizionim jamama, vozila se moraju danima ili sedmicama povući iz upotrebe da bi bila podvrgnuta kontroli u kolektivnim depoima. To donosi kašnjenja, ometene usluge i gubitak prihoda. Da bi se uhvatila u koštac sa ovim izazovom, grupa naučnika iz Srbije se potrudila da pronađe rješenje.

“Odlučili smo da dalje razvijamo ovu ideju, tako da se kompletan krug djelovanja zaključuje uz podršku vještačke inteligencije, robota.”

Profesor Aleksandar Miltenović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu u Srbiji je na čelu tima naučnika koji su razvili „ATUVIS“ (Autonomni sistem vizuelne kontrole podvozja vozova). Ovo je pametno i efikasno rješenje zasnovano na vještačkoj inteligenciji, koje će omogućiti inspekciju operativnih vozova, ali uz to da se izbjegnu skupe i dugotrajne procedure njihovog održavanja zbog kojih ne bi bili u upotrebi i zbog kojih se stavljaju u jamu za pregled. Robot kojeg su izmislili profesor Miltenović i njegov tim može da se montira ispod voza, fotografiše i automatski generiše izvještaj o stanju vozila.

Profesor Miltenović objašnjava da se na ovom rješenju radi više od pet godina na zahtjev privatnih željezničkih operatera. U početku su razvili primitivniji uređaj koji je uključivao mehaničko rješenje zasnovano na kameri, ali mu je i dalje bila potrebna ljudska podrška. „Međutim, odlučili smo da dalje razvijamo ovu ideju, tako da se kompletan krug djelovanja zaključuje uz podršku vještačke inteligencije, robota. “, kaže profesor Miltenović.

Od prototipa do tržišta

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez podrške šeme „Proof of Concept” koju financira EU (EU4TECH PoC). Ova šema pomaže napredovanju uzbudljivih tehnologija podržavajući javne istraživačke timove i mala i srednja preduzeća koja imaju ideje u fazi „Proof of Concept“ (Dokaz koncepta), uključujući izradu prototipa i patentiranja, s ciljem da se konačno iznesu na tržište. Podrška za izradu prototipa EU4TECH PoC za ATUVIS bila je fokusirana na provjeru izvodljivosti inspekcije na neravnom terenu i sposobnosti komponentne kamere, dijela sistema da zauzme bilo koju poziciju ispod stroja, kao i da se pozicionira bočno. Osim toga, EU4TECH PoC pomogao je timu da istraži patentibilnost pronalaska i da razjasni pravi poslovni model.

“Čim smo finalizirali EU4TECH projekat, prijavili smo se za dodatna sredstva i dobili pozitivan rezultat. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi ostala na papiru.”

O projektu

EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans je bio dvogodišnji projekat višedržavnog Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) finansiran od strane EU kroz Fond za inovacije u preduzetništvu i razvoju Zapadnog Balkana (WBEDIF). Projekat je obuhvatio šest privreda regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču kako od javnih istraživačkih organizacija tako i od start-up/MSP preduzeća.

WBEDIF je jedan od instrumenata privatnog sektora koji podržava Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) – zajednička inicijativa EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, usmjerena na unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj regiona i doprinos evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

WBIF je glavno sredstvo za implementaciju ambicioznog ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan. Jačanje konkurentnosti privatnog sektora i jačanje podrške istraživanju i inovacijama su glavni dio plana.

Uz podršku EU4TECH-a tim je uspio razviti sljedeći prototip koji je bio mnogo napredniji od prethodnog. “Čim smo finalizirali EU4TECH projekat, prijavili smo se za dodatna sredstva i dobili pozitivan rezultat. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi ostala na papiru,” kaže profesor Miltenović.

Za narednu i završnu fazu razvoja ideje, tim Mašinskog fakulteta iz Niša dobio je 300.000 eura podrške od Fonda za inovacionu djelatnost Srbije, takođe sufinansiranog od strane Evropske unije. U roku od dvije godine planiraju učiniti ATUVIS dostupnim željezničkom tržištu. „Kada sam krenuo na univerzitet kasnih 90-ih, nisam ni pomislio da ćemo jednog dana razviti robote za ovakve svrhe. I dalje je to kao san”, kaže profesor Miltenović.

U Podgorici počinje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

10. jun – potpisan je ugovor za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najveći je infrastrukturni projekat u istoriji Podgorice. Ovaj ugovor, zvanično označava, u finansijskom i građevinskom smislu, početak najzahtjevnije faze sveobuhvatnog investicionog projekta: to zapravo obuhvata izgradnju postrojenja i ugradnju savremene opreme za prečišćavanje otpadnih voda.  

Kompletan projekat obuhvatit će izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za grad, kao i postrojenja za spaljivanje mulja i proširenje kanalizacione mreže. Investicije će omogućiti da se otpadne vode, koje proizvodi grad, prikupljaju i prečišćavaju u skladu sa standardima EU.

 

Projekat je započet 2009. godine kada je pripremljena studija izvodljivosti uz podršku tehničke pomoći Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Podrška WBIF-a je prisutna i dalje tokom projekta kroz tehničku pomoć i investicione grantove, što je omogućilo da ovaj projekat finansira i implementira komponente, uključujući izgradnju primarnog kolektora, primarne kanalizacione mreže i druge hidrotehničke infrastrukture.

Za ukupni investicioni projekat, EU je obezbijedila 22,9 miliona eura, a bilateralni donatori dodatnih 9,9 miliona eura grantova kroz WBIF. Ovo je dopunjeno kreditom KfW razvojne banke od više od 35 miliona evra i doprinosom korisnika od oko 7,5 miliona evra.

Završna konferencija projekta Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana (“Western Balkans Youth Lab” – WBYL)

Događaj pod nazivom “NEKA SE ČUJE: Region po mjeri za vas mlade” („UNMUTE: A region fit for YOU(th)“) u organizaciji Omladinskog projekta Vijeća za regionalnu saradnju Zapadnog Balkana okupio je više od 40 mladih ljudi i kreatora politike iz cijelog regiona. Oni su predstavili svoje aktivnosti i rješenja za probleme sa kojima se susreću mladi ljudi pri zapošljavanju i mladi koji nisu u radnom odnosu, niti se školuju. Tim događajem je takođe obilježen uspješan završetak prvog projekta o nezaposlenosti Omladinske laboratorije u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

 

„Naše putovanje bilo je više od naučnog projekta – ono je stvarno i donijelo je rezultate koji će potpuno promijeniti način na koji stvari funkcionišu: projekat Omladinska laboratorija iznio je 11 preporuka, izgradio kapacitete kroz obuku i razvio rješenja. Generacija 2020 – 2022 – svaka vam čast! Probili ste led! Pokazali ste da funkcioniše jedan proces koji je isprva bio eksperimentalan – sa ciljem da mladi ljudi razgovaraju sa kreatorima politika kako bi kreirali bolje politike usmjerene na mlade. Ne samo da ste dokazali da se to može učiniti, već ste i utrli put za grupu eksperata koji će raditi na drugoj Omladinskoj laboratoriji o mentalnom zdravlju mladih“, zaključio je Ognjen Marković, vođa tima Omladinske laboratorije sa Zapadnog Balkana, koja se izvodi u sklopu RCC.

Istraživanje javnog mnjenja pokazuje da građani Crne Gore daju snažnu podršku pristupu EU

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dalje podržava velika većina građana, koja ima pozitivan stav prema zajednici i koja bi na potencijalnom referendumu glasala da Crna Gora postane sljedeća država članica EU. Ovo je još jednom potvrdilo istraživanje javnog mnjenja, koje je u maju sprovela agencija “DeFacto Consultancy” za Evropsku uniju i Vladu Crne Gore. Oni su ispitivali građane o njihovim stavovima prema EU integracijama i procesu pridruživanja EU, anketirajući reprezentativni uzorak od 1.008 ispitanika širom zemlje.

 

Snažna podrška evropskoj ideji, pretočena u brojke, pokazuje da 76% građana ima pozitivan stav prema Evropskoj uniji, a skoro jednak broj (74,6%) podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ukoliko bi referendum bio održan sutra, na izbore bi izašlo skoro 90 odsto birača, od čega bi preko četiri petine, odnosno 83,5 odsto glasalo za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

 

43 odsto građana smatra EU najvećim stranim donatorom u Crnoj Gori, a 39 odsto kaže da je EU pokazala najveću solidarnost sa Crnom Gorom u borbi protiv COVID-19.

Mladi evropski ambasadori (YEA) se sastaju sa predsjednikom Evropskog savjeta na Kosovu

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova sastali su se i razgovarali sa predsjednikom Evropskog savjeta, Šarl Mišelom, tokom njegove posjete Kosovu. YEA su tom prilikom predstavili svoju mrežu i objasnili svrhu njenog djelovanja, a potom su govorili o razlozima koji su ih motivisali da postanu Mladi evropski ambasadori.

 

Nakon uvodnog izlaganja, razgovaralo se o  regionalnim i globalim pitanja kao što su nedavni sukob u Ukrajini i značaj mira. U završnom dijelu razgovora s predsjednikom Mišelom, YEA su pokrenuli temu slobode kretanja mladih sa Zapadnog Balkana. U tom razgovoru došli su do zajedničkog zaključka da su programi ERAZMUS+, kao i druge inicijative i programi koje finansira EU, izuzetno značajni za daljnji lični i profesionalni razvoj mladih na Zapadnom Balkanu.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Otpočela je druga sedmica YEA otvorenih dana širom Zapadnog Balkana

Nastavlja se niz Otvorenih dana, koji promovišu novi konkurs za Mlade evropske ambasadore (YEA), tokom kojih YEA predstavljaju svoju mrežu na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine su 9. juna bili domaćini YEA otvorenih dana u Evropskoj kući u Sarajevu. Uspješno sarađujući sa Delegacijom EU u BIH, ovaj događaj je uspio da organizuje prezentaciju YEA, potom manifestaciju u čast 35 godina Erazmus programa, ali i neformalan razgovor sa ambasadorom Johanom Satlerom. Pored toga, oko 50 mladih osvojilo je nagrade na YEA kvizu, a svi su se odlično zabavili i stekli nova poznanstva.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova su 10.juna bili domaćini YEA otvorenih dana u Evropskoj kući u Prištini. Ovom prilikom, YEA i Delegacija EU organizovali su otvoreni razgovor između ambasadora EU na Kosovu, Tomaša Szunyoga, YEA i okupljenih mladih. Nedelja je završena YEA otvorenim danima u opštinama Strumice i Niš na kojima su se YEA sastali sa svojim vršnjacima i pozvali ih da se pridruže mreži 3. generacije YEA 2022.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Zaštita prava ljudi u pokretu

Uz podršku Evropske unije, jedna crnogorska nevladina organizacija podržala je migrante besplatnim pravnim uslugama.

Irfan* je tridesetogodišnjak porijeklom iz Maroka, ali za svoju domovinu kaže: „Ljudska prava se nisu poštovala, nije bilo poslova: ekonomija je bila slaba. Sve je bilo loše!”. Iz Maroka je pobjegao 2011. godine, prvo u Tursku, redovnim letom. Ubrzo je morao da napusti tu zemlju i tada je imao prvi kontakt sa krijumčarima. Prebacili su ga u Grčku, pa u Albaniju, sve dok nije stigao u Crnu Goru. “Moj život je bio u rukama krijumčara. Mogli su sa mnom da urade sve što su htjeli; Ne bih bio u stanju ništa da učinim. U Crnu Goru sam stigao umoran od bježanja i nisam imao snage da nastavim dalje”, dodaje Irfan.

Irfan već više od 10 godina živi u Crnoj Gori. Ubrzo po dolasku zaposlio se u hotelu, gdje se zaljubio u Crnogorku Jovanu*. Sada su u braku i imaju dvoje prelijepe dece. U međuvremenu, Irfan je naučio i crnogorski jezik i na mnogo načina osjećao se potpuno integrisanim u društvo svog novog doma. Međutim, sa pravne tačke gledišta to nije bilo isto. Imao je pravo da podnese zahtjev za crnogorsko državljanstvo, ali zbog pravnih komplikacija i činjenice da su pojedini zakoni međusobno konfliktni, to pravo još uvijek ne može ostvariti. Kako bi riješio ovaj problem, pokucao je na vrata crnogorske nevladine organizacije, Pravni centar, koja pruža pravnu pomoć strancima u potrazi za azilom u Crnoj Gori kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ u saradnji sa Caritasom. Sada od njih dobija pravnu pomoć po tom pitanju.

„Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja.”

Besplatne pravne usluge za one kojima je potrebna pomoć

Luka Kovačević je direktor nevladine organizacije Pravni centar koja je osnovana 2007. godine sa ciljem pružanja podrške raseljenim licima i izbjeglicama iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tada Crna Gora nije imala ni osnovnu zakonsku infrastrukturu koja se odnosila na izbjeglice, kao ni plan vlade za pružanje podrške ljudima u potrazi za azilom ili raseljenim licima. Luka i njegov tim su u početku radili na podršci Vladi u prevazilaženju ovih prepreka, a Vlada je uvela pravnu infrastrukturu koja postoji od tada.

Međutim, u međuvremenu su u Crnu Goru počeli pristizati migranti iz drugih dijelova svijeta, kojima je bila potrebna podrška. Prema statistici NVO-a Pravni centar, preko 95% izbjeglica u zemlji koristi Crnu Goru kao tranzitnu rutu, a samo mali broj njih odlučuje da ostane, jer većina teži ka zemljama sa boljim ekonomskim izgledima. Ali onima koji ostanu potrebna je podrška. Luka pojašnjava da im Vlada nema mnogo za ponuditi. „Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja“, kaže on.

Pružanje podrške ovim migrantima i drugima koji Crnu Goru vide samo kao tranzitnu rutu razlog je zašto je Lukasova NVO u saradnji sa Caritasom pokrenula projekat koji finansira EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“.

„Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire.”

O projektu

Projekat finansiran od strane EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ pokrenut je početkom 2020. godine, a završen je u julu 2021. godine. Ukupna finansijska vrijednost projekta bila je preko 130.000 eura. Projekat je imao za cilj da zaštiti prava različitih kategorija migranata kroz pružanje pravne pomoći, informisanja i savjetovanja, humanitarne pomoći i psihosocijalne podrške, kao i rad na jačanju kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i relevantnih institucija za sprovođenje politika koje se odnose na upravljanje migracijama, integraciju stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i reintegraciju povratnika nakon readmisije.

*Ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti

Kroz ovaj projekat podršku je dobilo 677 osoba, od ilegalnih migranata i lica koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, do povratnika koji se vraćaju na osnovu sporazuma o readmisiji. Osim besplatne pravne pomoći, migrantima je podijeljeno 350 paketa humanitarne pomoći. „Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire”, kaže Luka.

Pokrenuta kampanja “Evropljani koji čine razliku”

10.jun – Evropska služba za vanjske poslove pokrenula je u Italijanskom institutu za kulturu u Parizu četvrto izdanje kampanje „Evropljani koji čine razliku“. Ovogodišnja kampanja „Evropljani koji čine razliku“ se odvija tokom Evropske godine mladih i predstavlja mlade talentovane ljude sa Zapadnog Balkana koji značajano doprinose društvu u regionu i mnogo šire od njega.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borelj rekao je: „Ova kampanja je pozornica za promovisanje ljudi koji pomiču granice; inspirišu druge i otvaraju im sva vrata za put ka uspjehu. U svom radu nailazimo na Evropljane koji svaki dan čine veliki doprinos društvu. Mi želimo da ovom kampanjom promovišemo njihove životne priče jer su to stvarne ljudske priče, vrijedne pohvale i pomena, koje nisu poznate u našim državama članicama EU, a ni dovoljno popraćene na Zapadnom Balkanu.”

 

Na početku događaja organizovani su razgovori sa kreativnim mladim ljudima sa Zapadnog Balkana, nakon čega je uslijedilo šest video zapisa koji prikazuju njihov rad koji inspiriše.

Evropska saradnja na jačanju kulture eksperimenta i inovacija u medijima

Od poslovnih konsultanata i inkubatora do hakatona i akceleratora, svi nezavisni mediji širom Evrope mogu imati koristi od niza mogućnosti koje nudi ova nova, odvažna inicijativa, koja je osmišljena da stimuliše inovacije, održive poslovne modele i saradnju. Ta inicijativa, pod nazivom, “Media Innovation Europe: Energetizacija evropskog medijskog ekosistema” je dvogodišnji program koji je pokrenut 1.juna a predvodi ga Međunarodni institut za štampu, globalna mreža urednika, medijskih rukovodilaca i novinara, zajedno s tri neprofitne organizacije koje pomažu novinskim organizacijama da svojoj publici obezbijede slobodne medije.

 

Uz podršku Evropske unije, inicijativa će objediniti snage partnera iz konzorcijuma u mobilizaciji mreža, vođenju programa grantova i mentorstva i podržavanju medijskih inovacija. “Media Innovation Europe” ima za cilj da pomogne novinskim kućama da prevladaju izazove u vidu loših poslovnih modela, naglog pada prihoda, gubljenja povjerenja javnosti, „state capture“, zarobljavanja nezavisnih medija od strane države i drugih političkih pritisaka.