Skip to main content

Autor: WeBalkans

Podizanje roditeljstva na viši nivo

EU i Unicef udružuju snage u podršci Crnoj Gori u razvoju efikasnog programa razvoja u ranom djetinjstvu poboljšanjem dobrobiti djece i pružanjem podrške njegovateljima.

Mišo Obradović je otac dvoje djece i poznati glumac u Crnoj Gori. Slobodno vrijeme voli provoditi sa četverogodišnjom ćerkom i jednogodišnjim sinom. Međutim, uprkos ambiciji da bude savršen roditelj, imao je problema u komunikaciji sa ćerkom. “Ćerka je ostajala dugo za stolom za vrijeme ručka, što je problem s kojim se susreću mnogi roditelji, ali nisam znao kako to najbolje riješiti”, kaže Mišo.

 

Priznaje da je ovaj izazov pokušavao sam riješiti na razne načine – od podmićivanja ćerke slatkišima do prijetnji kaznom. Međutim, shvatio je da ovaj pristup ne daje željene rezultate. “Ponekad bih izgubio strpljenje. Drugi put bih imao previše strpljenja i u tim bi slučajevima obroci trajali zauvijek”, kaže.

 

“Odlučio sam se prijaviti za program Caring Families ne samo zbog ovog problema nego i zbog generalne želje da budem bolji roditelj svojoj djeci”, objašnjava. Koristeći principe iz programa, uz stručne savjete i razgovore s drugim očevima koji su učestvovali u programu, Mišo je naučio kako da motiviše ćerku da završi obrok pozitivnim podsticajima. “Ona je mirno prihvatila ovu novu situaciju, a ja sam odlučio da ostanem priseban, tako da više nismo frustrirani zadržavanjem za stolom sat i po poslije ručka.”

“Programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna. Roditelji su model za ponašanje djece, tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama.”

Caring Families je roditeljski program koji pomaže roditeljima da uspostave i održe brižne odnose sa svojom djecom. Program finansira direktno EU u Crnoj Gori u sklopu projekta Razvoja u ranom djetinjstvu koji provodi Unicef. Ida Ferdinandi je službenica Unicef-ove kancelarije za Razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori i objašnjava da su programi roditeljstva prepoznati globalno  kao jedna od ključnih strategija za prevenciju nasilja nad djecom. “Zapravo, programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna, jer roditelji su model za ponašanje djece tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama. ”

Ida objašnjava da širom svijeta postoji nekoliko programa zasnovanih na dokazima kao što je ovaj, ali da je ovim programima generalno teško pristupiti zbog vrlo skupe naknade za licencu. Svjetska zdravstvena organizacija, kao i stručnjaci s raznih univerziteta i Unicefa, se stoga razvili ovaj poseban program (Roditeljstvo za doživotno zdravlje, pod nazivom Caring Families u Crnoj Gori) kao licencirani, na dokazima zasnovan, ali open source program za zemlje sa niskim ili srednjim primanjima kao što je Crna Gora.

U Crnoj Gori program se implementira  više od pet godina. S dva ciklusa godišnje, program je obuhvatio više od 800 roditelja u sedam opština. Program je uspješno završilo 700 roditelja. Studija koja je mjerila uticaj programa među učesnicima pokazuje da je bilo više od 70% smanjenja nasilnog roditeljstva, 30% smanjenja problema u ponašanju djece i 45% smanjenja roditeljske depresije. “Uticaj projekta je fantastičan,” kaže Ida.

Internet verzija Caring Families programa pod nazivom ParentChat pilotirana je tokom COVID-19 u nastojanju da se ublaže uticaji COVID-19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

“Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način. Takođe, radimo s Ministarstvom zdravlja na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pržanje usluga.”

O projektu

Inicijativa za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori trogodišnji je program koji će trajati do jula 2023. Finansira ga Evropska unija sa €1milion, a implementira Unicef, u saradnji s ministarstvima zdravlja, prosvjete te rada i socijalne zaštite. Zahvaljujući inicijativi, EU i Unicef pomoći će crnogorskim vlastima da razviju i sprovedu nacionalnu strategiju razvoja u ranom djetinjstvu, čime će se podići i opšta svijest o važnosti razvoja u ranom djetinjstvu. Povećaće se kapaciteti zdravstvenih, zaštitnih i obrazovnih službi za pružanje odgovarajućih usluga porodicama  i maloj djeci, uključujući djecu s teškoćama u razvoju. Roditelji i njegovatelji takođe će imati priliku da stiču nova znanja i vještine putem programa, što će im olakšati da svojoj djeci pruže pozitivnu, odgovornu i brižnu njegu.

Program Caring Families u Crnoj Gori sprovode domovi zdravlja koji imaju savjetovališta, dječji vrtići i nekoliko organizacija civilnog društva i osnovnih škola. Unicef takođe radi na proširenju programa kako bi obezbijedio njegovu održivost. Program pruža obuku za nove lokalne voditelje s ciljem da se oformi tim nacionalnih trenera, tako da se ne mora oslanjati samo na međunarodne stručnjake za izvođenje programa. “Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način, a takođe radimo s Ministarstvom zdravlja  na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pružanje usluga”, kaže Ida.

Mišo kaže da se model roditeljstva promijenio u odnosu na njegovo djetinjstvo, te da očevi žele više učestvovat u podizanju svoje djece. „Želim biti otac koji je blizak sa svojom djecom u kritičnim periodima njihovog života; biti im podrška i dati im smjernice za odluke koje ih čekaju u životu”, kaže.

Podrška EU 16. Guitar Art Summer Fest-u u Crnoj Gori

Jedan od najboljih akustičnih gitarista na svijetu Tommy Emmanuel i najbolji gitarista na Balkanu Vlatko Stefanovski otvorili su ovog mjeseca 16. Guitar Art Summer Fest na Kanli Kuli u Herceg Novom. Tommy Emmanuel nije krio oduševljenje nastupom na prelijepoj bini Kanli Kule, ističući kako je sretan što će nakon duže pauze zbog pandemije koronavirusa ponovo nastupiti na otvorenom. U međuvremenu, legendarni gitarista Vlatko Stefanovski, koji po drugi put učestvuje na festivalu, rekao je da obožava Herceg Novi, gdje često nastupa.

 

Tokom festivala organizovano je sedam besplatnih koncerata na Muzičkom trgu u Starom gradu, kao i izložba o gitari u vizuelnoj umjetnosti u galeriji Sue Ryder na Belavisti. Petodnevni gitarski spektakl podržala je Evropska unija u Crnoj Gori uz druge sponzore, među kojima su Ministarstvo kulture i medija, Opština Herceg Novi i Škola za osnovno muzičko obrazovanje.

Klara Šovagović i Josip Lukić dobitnici su nagrade Srce Sarajeva za najbolji studentski film

Mladi hrvatski režiseri Klara Šovagović i Josip Lukić osvojili su nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film na 28. Sarajevo Film Festivalu sa svojim filmom It's Not Cold for Mosquitoes (Nije hladno za komarce). Nagrada, čiji je pokrovitelj Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uručena je na svečanom zatvaranju festivala.

 

Program, Srce Sarajeva za najbolji studentski film, koji je pokrenuo RCC, ima za cilj promociju filmova studenata regionalnih filmskih škola, fakulteta i umjetničkih akademija. Sarajevo Film Festival ovim dijelom takmičarskog programa pruža novu platformu za obuku talentovanih budućih profesionalaca u filmskoj industriji, na samom početku njihove karijere. Fokus je na igranim, dokumentarnim i animiranim filmovima do 60 minuta koji su nastali u sklopu nastavnog procesa regionalnih filmskih škola.

 

RCC je sponzorisao nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film od uvođenja Sarajevo Film Festivala 2017. Prethodni dobitnici nagrade su: Alexandru Mironescu (Rumunija) za Summer Planning (Ljetno planiranje),2021; Zeynep Dilan Süren (Turska) za The Great Istanbul Depression (Velika istanbulska depresija) iz 2020; Nikola Stojanović, (Srbija) za Sherbet (Šerbet) 2019; Hajni Kis (Mađarska) za Last call (Posljednji poziv) u 2018; i Neven Samardžić (Bosna i Hercegovina) za Clean (Čistoća) 2017.

Mladi evropski ambasadori prisustvuju Sarajevo Film festivalu

Sarajevo je u avgustu bilo centar regije zbog 28. Sarajevo Film Festivala. Ove godine, po prvi put, ovom događaju su prisustvovali i mladi evropski ambasadori (YEA) u okviru programa Dana ljudskih prava.

 

Programu je prisustvovalo 11 mladih ambasadora uz volontere Instituta za razvoj mladih, KULT, iz Bosne i Hercegovine. Gledali su poseban izbor filmova, prisustvovali predavanjima i radionicama koje su vodili stručnjaci iz oblasti ljudskih prava i angažovane umjetnosti, obišli relevantne institucije, te sudjelovali u panelima o suočavanju s prošlošću sa učesnicima omladinskog programa.

  Tokom ovih pet dana mladi ambasadori su imali priliku da pogledaju filmove uglednih producenata poput Arija Folmana i Josepha Piersona, da poslušaju priče i iskustva najpoznatije bosanske ratne reporterke Aide Čerkez, kao i Ajne Jusić, vođe nevladine organizacije Forgotten Children of War (Zaboravljena djeca rata). Bili su takođe u prilici razgovarati sa ambasadorom EU, Johannom Sattlerom, i ambasadorom Kraljevine Holandije, Janom Waltmansom. Program je kombinacijom umjetnosti – prvenstveno filma – i akademskog i aktivističkog rada postavio pitanje: kome danas pripadaju ljudska prava?

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i kvalitetnije proizvode

Milenko Nedić (47) nekada je bio u vojsci. Godine 2005., u sklopu vladinih reformi, zajedno s još 3000 kolega proglašen je tehnološkim viškom i preko noći je ostao bez posla. Kad je morao odlučiti šta dalje, sjetio se kako su se njegovi roditelji bavili poljoprivredom, što je zapravo bio jedini drugi posao za koji je znao.

On i supruga podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli njihovu malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa na kredite i nedovoljnih kapaciteta sa kojim je par raspolagao. Tada se ukazala prilika da Milenko i njegova supruga prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku EU instrumenta za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD II). “Kroz IPARD programe uspio sam kompletirati našu mehanizaciju i nabaviti sisteme za mužu kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. U zadnjem pozivu dobio sam podršku od oko €48,000 , koji sam dodao svom doprinosom od €32.000”, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i ima jednu od najvećih farmi u svom kraju.

“Prije početka implementacije IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori,”

Sigurnija hrana

Milenko Nedić nije jedina priča o uspjehu IPARD II u Crnoj Gori. Do sada su najmanje 254 poljoprivrednika koristila sredstva IPARD II i imali koristi od poboljšanja uslova rada na farmama. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: “Prije početka implementacije  IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde  za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori”. Prema Gordaninim riječima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i više od 100 novih radnih mjesta i to  uglavnom za mlade ljude.

Crna Gora trenutno koristi sredstva dostupna iz IPARD II programa, koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno usvojila IPARD III program za Crnu Goru za period 2021.-2027. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. ” IPARD III počinjemo s mnogo više iskustva i znanja stečenog kroz implementaciju poziva kroz IPARD II program. Mi smo, kao i korisnici, mnogo iskusniji i vjerujem da će se koristi značajno povećati. Akreditacija novih mjera je također u planu, tako da će otvoriti mogućnosti korisnicima da dobiju veću podršku, a Crna Gora kao država da povuče više sredstava EU koja joj stoje na raspolaganju”, kaže ona.

“Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji je osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU-u, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na poljoprivredno-prehrambeni sektor tih zemalja i ruralna područja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja učinili održivijima, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nema dovoljno radnika koji su spremni da se  bave poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD poziva važan doprinos. “Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste,” kaže Milenko.

Izviđački kamp otvoren za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Projekt koji finansira EU podržava poboljšanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon nalazi se na odličnoj lokaciji: u blizini šume i plaže uz Ohridsko jezero. Takođe je u blizini centra grada Struge. Izviđački kamp otvoren je 1970-ih sa vrlo bazičnom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja u kamp su napravljena tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve betonske zgrade sa osam soba.

“Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Marjan Glavinceski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Objašnjava da uprkos lijepom okruženju u kojem se kamp nalazi, nije bio baš atraktivan posjetiocima. “Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Srećom, mogućnosti za ovaj izviđački kamp su se otvorile prije tri godine kada je uprava kampa odlučila da potraži podršku za poboljšanje uslova. Pronašli su je u fondovima Europske unije, a zajedno su kamp pretvorili u jedno od najatraktivnijih mjesta na zapadnom Balkanu.

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansiran EU podržao je kamp da poboljša svoju fizičku infrastrukturu kao i da pokrene nove atrakcije za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam koliba na stubovima, proširio postojeću zgradu i poboljšao infrastrukturu šatorskih parcela. Kao rezultat toga, kamp sada može primiti do 200 posjetilaca istovremeno, osiguravajući im odgovarajuće toalete i toplu vodu.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i pješačke ture te vožnju kajakom. Projekat je pomogao u nabavci opreme za ove atrakcije i podržao obuku instruktora. “Sada možemo zaokupiti naše posjetioce tokom cijelog boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtrženjia atrakcija među posjetiocima,” kaže Marjan.

“Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške.”

O projektu

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četverogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument pretpristupne pomoći – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom i obezbijediće finansiranje investicija i izgradnju kapaciteta kako bi podržao rast sektora, investicije u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje  kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Marjan objašnajva da je zahvaljujući projektu broj posjetilaca značajno porastao, a prošle godine je broj posjetilaca iz inostranstva bio veći od onih iz Sjeverne Makedonije. “Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške,” kaže Marjan.

Dobit od prošle godine kamp je uložio u dalje unapređenje infrastrukture, a u budućnosti planiraju uvesti nove atrakcije poput paraglidinga. “Želimo se dalje razvijati i postati važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu”, kaže Marjan.

Bebbo aplikacija, online alat za roditelje u Crnoj Gori

Online aplikacija koja pruža pouzdane roditeljske savjete je sada besplatno dostupna svim porodicama u Crnoj Gori.

Maja Miranović majka petogodišnje djevojčice, kao i svi roditelji, zainteresovana je za najbolje pozitivne metode roditeljstva, uključujući zdravlje i bezbjednost, razvoj i učenje svoje ćerke. Međutim, dobijanje pouzdanog savjeta o roditeljstvu nije uvijek lako, jer postoji mnogo izvora zvaničnih i nezvaničnih informacija. Od februara ove godine, Maja koristi mobilnu aplikaciju, Bebbo, da dođe do odgovora na većinu ključnih pitanja koja ima o pozitivnom roditeljstvu.

“Kako živimo u eri internet komunikacije i uspona društvenih mreža, zatrpani smo informacijama i savjetima iz različitih izvora i nismo u mogućnosti da odmah procijenimo pouzdanost neke informacije. Bebbo aplikacija štedi moje vrijeme i energiju jer sve što nađem na aplikaciji je iz kredibilne institucije, pa je preporučujem svim roditeljima koje znam”, kaže Maja.

Bebbo aplikacija je besplatan online alat koji je pokrenut u februaru ove godine, a Maja je bila dio testne grupe roditelja koji su isprobali Bebbo i dali svoje prijedloge za dalji razvoj aplikacije. Od kada  je aplikacija pokrenuta, Maja je aktivno koristi i preporučuje drugim roditeljima. Ona opisuje savjete i članke na Bebbo aplikaciji kao konkretne, sažete, provjerene i pouzdane. “Nekoliko ‘mozgalica’ preporučenih za određeni uzrast ne samo da su nam prekratile vrijeme i dobro je zabavile, već su mi pokazale da je moje dijete sposobno da razmišlja na način, koji do tada nisam ni primjetila”, kaže Maja.

“Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta u Crnoj Gori. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca.”

Profesionalno roditeljstvo okupljeno na aplikaciji

Bebbo aplikaciju je razvila i pokrenula UNICEF-ova regionalna kancelarija za Evropu i Centralnu Aziju, uz doprinos Evropske Unije. Aplikacija je dizajnirana da pomogne roditeljima djece ispod šest godina starosti sa jednostavnim savjetima sa temama kao što su dojenje i odvikavanje bebe od dojenja, zdravlje, ishrana, imunizacija, učenje, igračke i igre za djecu, razvojne prekretnice i pozitivno roditeljstvo. Korisni i interaktivni alati pomažu u njegovanju i pomažu dječje zdravlje i razvoj. Ida Ferdinandi, UNICE-ov službenik za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori, objašnjava da su veoma zadovoljni sa rezultatima i povratnim informacijama od roditelja do sada. “Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca,” kaže Ida.

Ida dalje objašnjava da su sav sadržaj razvili i validirali stručnjaci za razvoj u ranom djetinjstvu  i veliki tim profesionalca uključujući programere, stručnjake za dječju psihologiju i dječje psihologe. Dodatno, UNICEF-ova kancelarija u Crnoj Gori je radila na usvajanju aplikacije prema specifičnim potrebama zemlje.

“Morali smo da prilagodimo sadržaj našem kontekstu pa smo radili partnerski sa Institutom za javno zdravlje koji je provjerio i prilagodio neke članke, ili razvio novi sadržaj. Na primjer, prilagodili smo kalendar vakcinacije, koji se značajno razlikuje od drugih zemalja, pedijatrijski raspored, dostupne zdravstvene usluge, informacije o telefonskim brojevima i dežurne linije. Morali smo da stavimo u kontekst, kako bi ljudi u Crnoj Gori dobili potpunu uslugu od Bebbo aplikacije, “ kaže Ida.

“Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”

O projektu

Aplikaciju za roditeljstvo je razvio UNICEF. Projekt finansiran od strane EU “Ublažavanje uticaja COVID -19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i Turskoj” podržava razvoj nekih dodatnih funkcionalnosti aplikacije i poboljšanja, kao i stalnu tehničku podršku za kancelarije u zemljama Zapadnog Balkana tokom faze adaptacije. Projekt su 2021.pokrenuli UNICEF i Generalni direktorat Evropske Komisije –za susjedstvo i pregovore o proširenju. Sa ciljem da ojača nacionalno zdravlje, obrazovanje, razvoj u ranom djetinjstvu i sistem zaštite djece kako bi osigurao kontinuitet u pružanju osnovnih usluga za ugroženu djecu i njihove porodice na trenutnom i dugoročnom procesu oporavka od COVID-19. U Crnoj Gori adaptacija aplikacije je finansirana kroz projekt “EU i UNICEF za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori” (2020-2023).

Prema Idinim riječima, razvoj aplikacije je bio vrlo zahtjevan u smislu sredstava i stručnosti. “Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”, kaže Ida.

Ona je objasnila da Institut za javno zdravlje Crne Gore razmatra dugoročno preuzimanje upravljanja aplikacijom. U međuvremenu, UNICEF i Institut za javno zdravlje razvijaju novi sadržaj i objavljuju ga na aplikaciji.

Mladi evropski ambasadori (YEA) promovišu svoje aktivnosti na EXIT festivalu

Na ovogodišnjem EXIT festivalu u Novom Sadu, u Srbiji, Mladi evropski ambasadori (YEA) organizovali su niz aktivnosti i učestvovali u njima s ciljem promocije vrijednosti EU, upoznavanja drugih kultura i podsticanja diskusija o važnim aktuelnim temama.

 

Prvi dan festivala bio je posvećen upoznavanju kolega sa cijelog Zapadnog Balkana i iz ostatka Evrope, razmjeni ideja i razmjeni iskustava i stavova. Tog dana su YEA informisali posjetioce organizovanih događaja o tome šta EU nudi i o politikama koje slijedi. Posjetioci s kojima su razgovarali bili su članovi organizacija civilnog društva i drugi aktivisti koji se bave društvenim i ekološkim pitanjima.

 

Prema riječima posjetilaca, ključne teme za koje bi EU trebalo da se zalaže su reciklaža; obezbjeđivanje prilika za zapošljavanje diplomaca; borba protiv globalnog zagrijavanja i korištenja nuklearne energije; prava imigranata; značaj usvajanja djece u homoseksualnim brakovima; i okoliš – posebno ugljikov otisak EU i sponzorstvo izuma koji stvaraju obnovljivu energiju. Opšte mišljenje je da građani mogu i trebaju učiniti više u rješavanju ovih važnih pitanja, da se trebaju više zalagati za uključenost ranjivih grupa u društvo, govoriti o kršenju ljudskih prava i generalno biti društveno aktivniji.

 

Posetioci su dijelili inicijative za očuvanje životne sredine mimo i tokom EXIT festivala. Razgovarali su o aktivnostima poput volonterskog čišćenja parkova i naselja i podučavanja školaraca o načinima kako da recikliraju.

 

Posjetioci su već bili upoznati sa vrijednostima za koje se EU zalaže: demokratska politika, mir, jednakost, pravda, ljudska prava i fondovi EU za umjetnike. Većina ljudi s kojim se razgovaralo učestvovala je u obrazovnim programima EU ili je poznavala nekoga ko jeste. Ti programi su uključivali sjednice Evropskog parlamenta mladih na kojima se raspravljalo o problemima sa kojima se suočavaju mladi u Evropi, Erasmus+ projekte i druge projekte vezane za umjetnost i kulturu koje finansira EU.

 

Na kraju razgovora, učesnici su poslali poruke mladima sa Zapadnog Balkana o budućnosti EU. Tri najznačajnije poruke bile su:

“Budite ljubazni prema prirodi, starijim ljudima i djeci jer svi cijene geste ljubaznosti”

“Evropska unija je stvorena da održi mir u Evropi, posebno između Francuske i Njemačke. Budućnost Unije je da spriječi ratove poput ukrajinskog.”

„EU donira mnogo novca; trebao bi ga iskoristiti.”

 

Tokom četiri dana provedena na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživajući u dobroj muzici i raznolikosti, YEA su još jednom pokazali da su vrijednosti EU ljudske vrijednosti, da je kultura Zapadnog Balkana dio kulture EU i da EU nije samo budućnost regiona već i sadašnjost.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji će imati koristi od novog finansiranja od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i sufinansiranja iz podsticajnih grantova Evropske unije.

 

Banka pruža zajam od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura podsticajnih grantova za podršku investicijama lokalnih preduzeća koje imaju za cilj jačanje konkurentnosti. Više od polovine ukupnog iznosa kredita bit će usmjereno za finansiranje investicija namijenjenih za zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Zajam će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za MSP i podržati preduzeća jer se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da konkurišu za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih kapaciteta, novu opremu i rad. Preduzeća će takođe imati finansije koje će omogućiti rad na postizanju standarda EU u oblastima zaštite životne sredine, bezbijednosti radnika i kvaliteta i sigurnosti proizvoda, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja uživaju podršku ovog programa imaju pravo na podsticaj granta u iznosu od 15% iznosa kredita.

 

Aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu (SME Competitiveness Support Programme in the Western Balkans), koji sufinansira EU. Inicijativa se fokusira na poboljšanje operativnih i proizvodnih standarda malih kompanija kako bi mogle biti konkurentne na lokalnom i na tržištu EU.

Počelo je 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma Dokufest započeo je svoje 21. izdanje projekcijom filma “Fire of Love” koji je režirala Sara Dosa, rediteljka iz SAD. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz cijelog svijeta bit će prikazano tokom sedmice u Prizrenu. Osim projekcija, posjetioci će moći prisustvovati aktivnostima poput radionica, master obuka i diskusija.

 

Svake godine više od 200 ručno odabranih filmova iz cijelog svijeta je prikazano na najvećem filmskom festivalu na Kosovu u bioskopima i improvizovanim prostorima za prikazivanje filmova širom istorijskog centra Prizrena. Dokufest, koji je osnovan sa ciljem revitalizacije kinematografije i kulturnog života u Prizrenu, postao je najvažniji festival dokumentarnog i kratkometražnog filma u jugoistočnoj Evropi, a od 2019. ujedno je i BAFTA kvalifikacioni festival za kratke filmove. Festival je sufinansiran od strane Evropske unije.

 

Ove godine tema festivala je “kako preživjeti?”, a ona će se razmatrati s gledišta klimatskih promjena, fizičkog opstanka i rata u Ukrajini.