Skip to main content

Autor: WeBalkans

Pretvaranje strasti iz djetinjstva u profesiju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finasira EU pomaže mladima na Kosovu da ostvare profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Qoqaj je 21-godišnjak iz Prizrena sa Kosova, jedan je od brojnih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacione tehnologije kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da započne svoje profesionalno putovanje u IKT nije bila tehničke prirode za Detjona: počela je kao strast kad je imao samo 10 godina. Tada se Detjon prvi put susreo sa računarom preko prijatelja koji ga je imao. “To je bilo područje na kojem ste mogli beskonačno istraživati nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled,” kaže on. Prvi susret sa računarom natjerao ga je da moli roditelje da mu kupe računar. Oni su to i učinili, i počelo je uzbudljivo putovanje za Detjona.

“Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kad je došlo vrijeme za studiranje, nije imao dilemu šta će studirati. Krenuo je na studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je tražiti druge opcije i mogućnosti za unaprijeđenje svojih vještina i naišao je na najavu projekta finansiranog od strane EU i koji je nudio besplatne kurseve za IKT vještine za mlade sa Kosova. “Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine,” kaže Detjon.

Projekat EU-a Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora je fokusiran na sprovođenje obuke o IKT-u, digitalnim vještinama i poslovnom upravljanju, uključujući web razvoj, Java programiranje, cyber sigurnost, Python, velike podatke, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i napredne vještine. Dodatno, projekat nudi kurseve poslovnih obuka o upravljanju i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao na dva modula kursa: Java i Android ravoj i web razvoj.

“Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Projekat EU Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendiran kao “ICT for Kosovo’s Growth”, ima za cilj jačanje konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavanjem ekspanzije kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

Osim toga, projekat namjerava da premosti jaz između digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzaća ali i gradi konkurentnost kosovskih IKT i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT.

Projektom upravlja kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementira WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i REA Priština. Trajaće 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023.godine.

Kao rezultat njegovog napornog rada, znanja stečenog na univerzitetskim studijima, a posebno znanja koje je stekao na kursevima finasiranim iz  EU projekta, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom svijeta. “Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu,” kaže.

Detjon ima velike ambicije za svoju budućnost u IKT i digitalnom sektoru. “U budućnosti se vidim kao vlasnika proizvoda i direktora važnog IKT preduzeća koje zapošljava i stvara  pozitivnu perspektivu za druge mlade ljude,” kaže on.

Približavanje mladih kulturi i umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Interaktivni, inovativni alati u programu omladinskog rada koji finansira EU približavaju kulturne institucije mladima u Srbiji i šire

Galerija Matice Srpske u Novom Sadu, osnovana 1847.godine, danas predstavlja jedan od najbogatijih muzeja umjetnosti u Srbiji. U stalnoj zbirci izložena su značajna umjetnička djela iz osamnaestog, devetnaestog i dvadesetog vijeka i ilustruju nastanak i razvoj srpske umjetnosti Novog doba, pokazujući položaj nacionalne srpske kulture u evropskom kontekstu. Pored stalne postavke, Galerija je mjesto na kojem se održavaju međunarodne, monografske, tematske i druge privremene postavke. Posjetilaca galerije nikada ne manjka, međutim, broj mladih ljudi među njima je razočaravajući.

Nedostatak mladih posjetilaca nije nešto specifično za ovu galeriju. Problem je uočen i u drugim zemljama regije i šire. U cilju rješavanja ovog problema u širem kontekstu i uopšte približavanja kulturnih institucija mladim ljudima, udruženje nevladinih organizacija iz Srbije, NAPOR, pokrenulo je projekat Melting Pot uz finansiranje Evropske unije. Projekat je implementiran u tri zemlje Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

“Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija.”

Nedeljka Ivošević je menadžer komunikacija u NAPOR-u. Objašnjava da je ideja ovog projekta bila zasnovana na strateškom planu organizacije, a to je da spoji institucije i omladinske radnike i metodologije rada mladih. “Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija,” kaže Nedeljka.

Inicijalno je projekat sproveo istraživanje u tri zemlje o potrebama različitih grupa mladih vezano za kulturu. Rezultati istraživanja su da je 60% mladih koji su učestvovali u anketi reklo da je kultura važan dio njihovog života, ali 90% njih tvrdi da ih institucije nikada nisu konsultovale kada je riječ o uključivanju u planiranje programa, dodjeljujući im ulogu pasivnih konzumenata kulturnog sadržaja. Kao druge glavne razloge zbog kojih ne učestvuju redovno u kulturnim događajima naveli su manjak informacija, neprivlačan sadržaj i manjak kulturnih aktivnosti u njihovim sredinama.

Kako bi pružio dobre primjere povezivanja mladih sa kulturnim institucijama i testirao ove dobre primjere, projekat je razvio i realizovao šest kulturnih programa: dva po zemlji. Programi su uključili po 20 mladih u svakoj zemlji i svaki je trajao oko četiri mjeseca. Na primjer, u Srbiji galerija Matice Srpske je razvila program pod nazivom “ Zaigrajmo! Umјetnost i sloboda izražavanja” koji povezuje slike u galeriji sa informacijama pored slika kao što su detalji o drugim umjetnicima iz istog vijeka kada je slika nastala. “ Svrha je bila da mladi osjete galerijski prostor kao nešto što nije namijenjeno samo za elitu,” kaže Nedeljka.

 

“Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat.“

O projektu

Projekat Melting pot je započeo u martu 2021. i završio u septembru 2022. Projekat je implementiran u tri zemlje – Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – kroz partnerstvo sa NAPOR-om, Galerija Matice srpske, Mreža mladih Hrvatske, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Sojuz za mladinska rabota Skopje i Opstinska ustanova Muzej na grad Negotino. Projekat je finansirala Fondacija Tempus kroz ERASMUS+ program Evropske unije.

U okviru projekta je razvijen i obrazovni kurikulum za primjenu neformalnih pristupa sa ciljem povećanja kapaciteta mladih radnika i kulturnih radnika za razumijevanje pristupa i principa koji podržavaju lični i društveni razvoj mladih ljudi. Njihova brošura, “ Melting pot inovacija u omladinskom radu i kulturnim institucijama “ sadrži pregled omladinskog rada i kulture u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj i drugim EU zemljama. Brošura daje primjere inovativnog i kreativnog digitalnog rada mladih i spisak više od 50 digitalnih platformi, alata i pristupa. 

Preko 600 mladih bilo je direktno i indirektno uključeno u aktivnosti projekta. Nedeljka smatra da je projekat imao značajan uticaj i da je podrška EU bila neophodna. “Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat”, kaže ona.

ČITANJE (READing) širom Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, te kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koju je zapazila bivša direktorica Goethe instituta za Sjevernu Makedoniju, Tanja Krüger, kada je preuzela dužnost bila je nedostatak čitalačkih navika među mladima u zemlji. Stoga je odlučila da tokom svoje misije ona i njen tim treba da daju prioritet povećanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim područjima zemlje.  Goethe institut je već imao projekte koji se realizuju na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska sa instituta u Skoplju.

Prilika se pružila pozivom za dostavljanje prijedloga kulturnih aktivnosti iz Programa za civilno društvo i medije Evropske unije. Uz njihovu podršku, Goethe institut je – zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu – pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

“Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima.”

Marija Čorbeva Penovska je menadžer projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, a jedan od njih je „ČITAJ (READ) na točkovima“, što je regionalna mobilna biblioteka opskrbljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka putuje po regionu i Turskoj sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Pokretna biblioteka u kombiju sa pratećom ekipom već je obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela u kojima su organizovali pripovijedanje, radionice kreativnog pisanja, predstavljanje novih pisaca, predavanja i debate, iznajmljivanje knjiga i donacije knjiga i slična kulturna dešavanja sa djecom i mladim ljudima. „Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima “, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljnih zemalja, što je ključno sredstvo za promociju međukulturalne saradnje u regionu. Projekat uključuje i rezidencijalni program koji, putem otvorenih poziva, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i da podrže regionalnu difuziju književnog rada iz ciljnih zemalja. Istovremeno, lokalnoj publici je data jedinstvena prilika da budu upoznati sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz šemu pod-grantova koja pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije djela kako bi se povećao pristup i svijest o literaturi izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka za grantove projekta, objašnjava da su do sada kroz dva poziva za podnošenje prijedloga dali grant podršku za 54 organizacije. Očekuje se da će ukupno 90 organizacija biti podržano kroz grantove projekta.

“Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta.”

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat finansiran od strane EU koji sprovodi Goethe institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti I Librit dhe i Promocionit (Albanija), Kulturno udruženje Kalem (Turska), Krokodil (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke pozornice. Projekt ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno sa učinkom pod-grantova. U početku smo bili skeptični u vezi rezultata ovih malih projekata kako je finansijski iznos grantova bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat  se pretvarao u uspješnu priču zahvaljujući trudu ovih manjih organizacija,” kaže Marija.

Ipak, Marija vjeruje da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje kulturnih organizacija i mladih u regionu. “Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta” kaže ona.

Udvostručena radna snaga u Catwalk Sarajevo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržao modno preduzeće iz Bosne i Hercegovine da razvije svoje poslovanje.

Catwalk Sarajevo je modno preduzeće iz Sarajeva, koju je osnovala Ema Burdžović 2011. godine, prvobitno kao trgovinsko-prodajno preduzeće koje je uvozilo robu u Bosnu i Hercegovinu i prodavalo je u svojoj prodavnici u Sarajevu. Međutim, kako Ema objašnjava, posao u to vrijeme nije išao dobro jer je imala cilj da uvozi kvalitetnu robu koja je bila skupa, i promet nije bio dovoljno visok zbog sveukupne kupovne moći u ekonomskoj situaciji Bosne i Hercegovine. Prije šest godina, odlučila je da promijeni strategiju i da se prebaci sa trgovine na proizvodnju, zaposlivši dva iskusna krojača.

Međutim, promjena nije bila laka. Ema je po profesiji ekonomista i u vrijeme promjene znala je vrlo malo o specifičnostima procesa tekstilne proizvodnje. Sjeća se suočavanja sa brojnim izazovima u snabdijevanju sirovinama, adekvatnim mašinama i potrebnom radnom snagom.  “Nažalost, postoji trend odlaska obučenih radnika iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom. Nije bilo lako, ali uspjeli smo pronaći kvalifikovane i ambiciozne radnike koji su kamen temeljac našeg preduzeća,” kaže Ema.

“Projekat koji finansira EU značajno je unaprijedio naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte COVID-19 godina pandemije.”

Kada je preduzeće počelo da se sređuje i gradi viziju za bolju budućnost, počela je COVID-19 pandemija. Tekstilna preduzeća u Bosni i Hercegovini su se suočila sa brojnim izazovima tokom pandemije. Narudžbe i prodaja su značajno opali, lanci snabdijevanja su bili narušeni, što je veoma otežalo kupovinu sirovina od početka februara 2020. Industrija procjenjuje da se svako treće radno mjesto izgubljeno u zemlji u vrijeme pandemije dogodilo u tekstilnom sektoru.

Ema nije morala da otpusti radnike; međutim, preduzeće nije moglo rasti kako je planirano. U to vrijeme, naišla je na najavu za projekat koji je finansirao EU, EU4Business Recovery koji je pružio finansijsku i tehničku pomoć za tekstilnu industriju u Bosni i Hercegovini, ublažavajući uticaj pandemije na prodaju i radna mjesta. Ema se prijavila i dobila podršku koja joj je bila neophodna. “Projekat koji finansira EU značajno je unaprijedio naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte COVID-19 godina pandemije,” kaže ona.

Ključni doprinosi projekta su nabavka nove opreme i pokretanje online prodavnice, kao i nove maloprodajne radnje u Crnoj Gori.

“Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj radnika, sa 12 na 24.”

O projektu

Projekat koji finansira EU “ COVID-19 Investment Response-EU4 Business Recovery”  je implementirala Međunarodna organizacija rada, u partnerstvu sa Njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP). Cilj projekta je da podrži oporavak BiH ekonomije  od posljedica COVID-19 pandemije. Specifični cilj je pružanje hitne podrške mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao kontinuitet njihovog poslovanja, očuvalo preko 1.000 radnih mjesta i otvorilo najmanje 100 novih radnih mjesta, posebno pružajući podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim ranjivim grupama.

Kao rezultat podrške projekta, menadžment je prvobitno planirao otvaranje pet novih radnih mjesta. Ema ponosno ističe da taj cilj nije samo postignut već i premašen. “Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj radnika, sa 12 na 24 ,” kaže ona.

Preduzeća trenutno lansira svoju novu liniju proizvoda – kupaće kostime- te je poboljšala svoje proizvodne procese kupovinom softvera za dizajniranje odjeće. Takođe imaju za cilj da počnu izvoziti u zemlje EU. Njihova vizija je, kaže Ema, da izgrade jaku fabriku srednje veličine koja neće biti prevelika, ali će moći da ostvari dovoljan profit – i, što je još važnije, da isplaćuje dobre plate svojim radnicima.

Održavanje standarda kao crème de la crème

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mljekara u Bosni i Hercegovini unapređuje proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH je jedno od najuspješnijih preduzeća u proizvodnji mliječnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u njihov rad i usklađivanju sa visokim standardima proizvodnje, plava djetelina na bijelim pakovanjima mliječnih proizvoda danas je poznata po kvalitetu u cijeloj Bosni i Hercegovini. Grupa Meggle ima dugu tradiciju u proizvodnji mliječnih proizvoda, a osnovao ju je Josef Anton Meggle iz Bavarske 1887.

“S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.”

Meggle je uveden na bosanskohercegovačko tržište početkom devedesetih. U početku su uvozili i distribuirali Meggle proizvode. Ubrzo je kompanija počela da planira pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupila je fabriku mlijeka u Bihaću i etablirala se kao kompanija za proizvodnju mlijeka. Meggle BH u svom asortimanu nudi više od 150 proizvoda; njihovo domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, vrhnje za kuhanje, kajmak, maslac i drugi proizvodi zauzimaju posebno mjesto u mnogim domaćinstvima.

Jadranka Penava se pridružila Meggle-u na samom početku njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih, a sada je predsjednica uprave Meggle BH. Pojašnjava da ih je bosanskohercegovačko tržište od početka toplo primilo, a od početka poslovanja u Bosni i Hercegovini imaju kontinuiran uspjeh i stalan rast u zemlji. “Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 farmera širom zemlje za koje smatramo da su veoma važan dio našeg poslovanja jer ako nemate kvalitetno mlijeko u susjedstvu onda ne možete biti uspješni u ovom poslu, “, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku EU4AGRI projekta, preduzeće je unaprijedilo svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sireva i kajmaka bili su 1.800 čašica na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 čašica različitih gramaža, u istom vremenskom periodu. Omogućava i pakovanje proizvoda u različite oblike čašica, što je neophodno prilikom stavljanja proizvoda na tržište. “S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI,” objašnjava Jadranka.

“Kao lider na tržištu BiH, od Meggle-a se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od COVID-19 krize. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP u BiH).

EU4AGRI projekat je do sada podržao bosanskohercegovačke poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Kupovina nove mašine je doprinijela povećanju kvaliteta proizvoda i sigurnosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjuje mogućnost ljudske greške. “Kao lider na tržištu BiH, od Megglea se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu,” dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija će sigurno doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ovog preduzeća na domaćem i inostranom tržištu, a posebno dostizanju standarada visokog kvaliteta za proizvodnju proizvoda označenih plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije bilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.

Upravljanje granicom: EU potpisuje sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska unija i Sjeverna Makedonija su 26. oktobra potpisale sporazum o operativnoj saradnji u upravljanju granicom sa European Border and Coast Guard Agency (Frontex). Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski prisustvovali su potpisivanju sporazuma koji su potpisali Komesar za unutrašnje poslove Ylva Johansson češki amabasador u Sjevernoj Makedoniji Jaroslav Ludva koji je predstavljao češko predsjedanje Savjetom, u ime EU i Ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski, u ime Sjeverne Makedonije.
 
Potpredsjednik Evropske komisije za promociju evropskog načina života, Margaritis Schinas je rekao: „ Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije u oblasti migracija je dio njenog puta u EU. Potpisivanje ovog statusnog sporazuma sa Frontex-om je snažan dokaz tome. Migracija je nešto što čim možemo upravljati samo zajedničkim radom. „
 
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson je rekla: “Drago mi je što danas potpisujem ovaj statusni sporazum jer će ojačati našu saradnju na pitanju migracija u upravljanja granicom. Frontex će biti u mogućnosti da rasporedi stalne korpusne timove koji će raditi ruku pod ruku sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući sigurnost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.”
 
Ojačana operativna saradnja između partnera sa Zapadnog Balkana i Frontex-a doprinijeće  rješavanju neregularnih migracija i daljem poboljšanju sigurnosti na vanjskim granicama EU. Frontex već sad raspoređuje oko 300 službenika u regionu, uključujući i zajedničke operacije na vanjskim granicama EU sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom prema sadašnjim statusnim sporazumima. Kako bi se osigurala implementacija statusnog sporazuma, Operational Plan će biti usaglašen direktno između Frontex-a i vlasti Sjeverne Makedonije. To će omogućiti Frontexu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, izvođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu s EU, tako i na granice susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. Ovo će pomoći u rješavanju sve veće neregularne migracije i prekograničnog kriminala.

Bolja komunikacija projekata o umjetnosti, kulturi i javnom prostoru

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekt koji finansira EU podržava NVO sa Kosova da unaprijedi svoje kapacitete na društvenim mrežama.

Fondacija 17 je nevladina organizacija sa Kosova koju su pokrenule aktivistice Nita Zeqiri i Ajete Kerqeli. Njihova saradnja je prvobitno započela kao kolaboracija na kreiranju vizuelnog i intelektualnog umjetničkog djela koje istražuje psihološku i društvenu perspektivu kroz video-eksperimentalnu umjetnost. Imale su ideje i motivaciju, ali iako su ova dva elementa bila važna, nisu bila dovoljna: aktivisticama je bila potrebna podršku u smislu većeg broja saradnika, sredstava i – što je najvažnije – radnog i izložbenog prostora. Kako su bile svjesne da se sa ovim problemom susreće većina umjetnika na Kosovu, odlučile su da pokrenu inicijativu  kojom će pomoći ne samo sebi, već i kosovskoj kulturnoj sceni uopšte.

Kako su bile početnice u ovom poslu i kako je bilo teško doći do donatorskih sredstava, odlučile su da iznajme i preurede prostor sredstvima iz vlastite ušteđevine, te pokrenule projektni prostor koji je otvoren i za druge umjetnike i organizacije.

“Fondacija 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam.”

Liri Hashani se pridružila Fondaciji 17 tri mjeseca nakon pokretanja Projekta Space 17, prvobitno kao projektna prostorna asistentica koja je kasnije promovisana u koordinatoricu za društvene mreže i kontakte. Ona objašnjava da je organizacija izgrađena na ličnom iskustvu osnivača i potrebi da se povrati funkcija alternativnih javnih prostora. Osim toga, vjerovali su da su umjetnost i kultura sredstva koja se mogu koristiti za pokretanje značajnih društvenih promjena. Liri to sumira, “ Fondacija 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam ”.

Od svog osnivanja 2018. godine, organizacija je realizovala niz projekata okupljajući nove ideje ljudi različitog porijekla i zanimanja, ujedinjujući umjetnost, dotičući se različitih društvenih pitanja i pokušavajući da angažuje mlade ljude na različite načine.

Jedan od njihovih programa je Metamorfoza, čiji je cilj dovođenje umjetnosti i kulture u dijalog kako bi se razgovaralo o značaju  korištenja javnog prostora. Oživljavanjem i revitalizacijom napuštenih objekata, makar i na jedan dan, cilj je dokumentovati kolektivno sjećanje na prošlost o kojoj se rijetko govori, te pozabaviti korištenjem javnog prostora za dobrobit zajednice. Do sada su intervenisali u četiri napuštena prostora gdje su imali direktne umjetničke intervencije, ali i objavili publikacije koje predstavljaju i analiziraju vezu između objekata, spomenika i javne svijesti.

Drugi program je Galerija 17 gdje su iznajmili i revitalizovali staru automehaničarsku radionicu, pretvarajući je u stalni izložbeni prostor kroz crowdfunding kampanju uz podršku umjetničke zajednice. Sa posebnim fokusom na društvena pitanja, umjetnici i kustosi u Galeriji 17 eksperimentišu sa konceptima, idejama i prostorom.

“Podrška EU je bila od velike pomoći, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je omogućila da vidim još jednu perspektivu o tome kako koordinisati sa društvenim mrežama.”

O projektu

EU TACSO je regionalni projekat, finansiran od strane Evropske unije, koji unapređuje kapacitete i ulogu organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže OCD da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu i stimuliše okruženje za razvoj civilnog društva i pluralističkih medija.

Projekat radi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. EU TACSO projekat je dio mehanizma Civil Society Facility EU koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu dio EU. OCD igraju važnu ulogu za EU kao ključni akteri u podršci procesu pridruživanja svojih zemalja

Međutim, organizacija je takođe imala podršku međunarodnih donatora u implementaciji njihovih programa i unapređenju njihovih upravljačkih i administrativnih kapaciteta. Jedan od projekata koji ih je podržao bio je EU Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO). Liri objašnjava da su imali redovne aktivnosti komuniciranja, međutim, i dalje su radili da poboljšaju svoju strategiju društvenih mreža, a ovo je bio njen prvi posao koordinatora društvenih mreža. EU TACSO je podržao Liri kroz obuku nakon koje je uslijedila individualna obuka. “Podrška EU je bila od velike pomoći, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je omogućila da vidim još jednu perspektivu o tome kako koordinisati sa društvenim mrežama,” kaže Liri.

Počinje skrining klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta kao dio pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

European Commission (Evropska komisija) je 17. oktobra dodatno unaprijedila proces skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovara za pristupanje, a proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna acquis poglavlja pristupanja u širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti iz Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije započeli su ispitivanje zakona i politika EU u okviru Klastera 3 o Competitiveness and Inclusive Growth. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitičko ispitivanje tijela EU zakona (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa EU zakonima, standardima i obavezama koje nose. Takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti zemalja i planove za dalje usklađivanje, te na taj način nudi preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima.

Prijateljski razgovor u trenucima potrebe

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomaže centru za online savjetovanje u Srbiji.

Nacionalna dječja linija (NADEL) je centar za pomoć i integralni dio Centra za zaštitu odojčadi, djece i mladih iz Beograda, i osnovan je kao jedan od mehanizama za prevenciju nasilja nad djecom. Pozivi na broj 116-111 su besplatni i dostupni 24 sata na dan, sedam dana u sedmici. NADEL podržava djecu i njihove roditelje od 2005.godine i u prethodnoj  deceniji, NADEL-ovi savjetnici su razgovarali sa više od milion sagovornika, nudeći pomoć, savjete ili praktične smjernice, pomažući im da pronađu odgovore i rješenja za svoje probleme. Možda više od svega, linija je pomagala tako što je ponudila nekoga ko može da sluša.

Međutim, pandemija je donijela nove izazove i krize. Istraživanje tokom pandemije je pokazalo da mladi ljudi osjećaju strah. Neki su se povukli u izolaciju, dok je mnogima nedostajalo druženje sa prijateljima u školi. Uprkos ovim izazovima, broj poziva upućenih NADEL-u je u toku pandemije opao.

“Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lockdown-a cijela porodica bila na okupu 24/7. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu imali priliku da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, uključujući i na liniji NADEL.”

Ova paradoksalna situacija je privukla pažnju Unicef-a u Srbiji koji je dugogodišnji partner i pobornik NADEL-a. Vesna Dejanović je specijalista za zaštitu djece pri Unicef-u. Podijelila je svoju analizu: “Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lockdown-a cijela porodica bila na okupu 24/7. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu imali priliku da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, uključujući i na liniji NADEL.”

Imajući ovo na umu, Unicef je u februaru 2021.godine, uz podršku EU, započeo projekat koji će pomoći mladim ljudima da budu u kontaktu sa NADEL-om čak i u situacijama kad nema privatnosti, zahvaljujući inovativnoj funkciji podrške na online chatbox-u koji bi radio paralelno sa tradicionalnom telefonskom linijom. Podržali su NADEL u razvoju softvera za chat liniju, kupovinu dodatne opreme i obezbjeđivanje sredstava za plate dodatnih savjetnika za upravljanje chat linijom.

Vesna objašnjava da su ih podržali i u izgradnji kapaciteta, što je uključilo obuku za sve savjetnike, uključujući i starije i nove, te druge pružaoce usluga kao što su socijalni radnici iz malih nevladinih organizacija – svi pružaoci usluga koji bi mogli biti u poziciji ili već imaju potencijal da se angažuju u online savjetovanju kako bi podijelili to znanje: “U smislu izgradnje kapaciteta, osigurali smo im logističku podršku i skroman finansijski doprinos za izradu priručnika za obuku. Obuku su održali zaposleni NADEL-a obzirom da imaju veliko iskustvo i vrlo kompetentno osoblje za obuku,” kaže Vesna.

“Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj sesija chat savjetovanja je bio tri puta veći u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj posjeta NADEL web stranici je bio veći od ukupnog broja kontakata u period od januara do maja.”

O projektu

 Ova inicijativa je bila moguća zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva i  pregovore o proširenju (DG NEAR), a u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Centrom za zaštitu odojčadi, djece i mladih Beograd.

Inovativna online chat podrška za NADEL je pokrenuta uz podršku Programa za ublažavanje uticaja COVID-19 pandemije na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Program je dvogodišnja inicijativa pokrenuta 2021. godine od strane regionalne kancelarije Unicef-a i Evropske komisije.

Svrha inicijative je jačanje nacionalnog zdravstva, obrazovanja, razvoja u ranom djetinjstvu i sistema zaštite djece kako bi se osigurale osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na oporavak od COVID-19. Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom oblasti koju obuhvata program imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu razvoj u ranom djetinjstvu, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Pored ove podrške, Unicef je, preko projekta koji je finansirala EU, takođe podržao NADEL da povećaju svoju vidljivost podizanjem svijesti o postojanju ove usluge. Tokom godina NADEL je organizovao akcije podizanja svijesti obilazeći škole i dijeleći postere. Međutim, prema Vesninim riječima, ova strategija u posljednje vrijeme nije funkcionisala, jer do djece sada treba doći putem društvenih mreža koje redovno koriste.

Kampanja na društvenim mrežama pokrenuta je u junu ove godine, a kao rezultat kampanje broj poziva i drugih vidova komunikacije povećan je tri puta.

Marina Bogdanović, konsultant za prevenciju nasilja nad djecom i prevenciju dječjih brakova pri Unicef-u, objašnjava da je pored povećanja kontakata sa NADEL-om, za njih i njihovog partnera kampanja bila i iskustvo u učenju kako unaprijediti i inovirati program. “Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj sesija chat savjetovanja je bio tri puta veći u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj posjeta NADEL web stranici je bio veći od ukupnog broja kontakata u period od januara do maja,” kaže ona.