Skip to main content

Autor: WeBalkans

Značajno smanjenje cijena rominga između Zapadnog Balkana i EU počinje od 1. oktobra 2023.

Na Samitu EU-Western Balkans koji se održava danas u Tirani, telekom operateri iz Evropske unije (EU) i sa Zapadnog Balkana potpisali su Roaming Declaration koja omogućava smanjivanje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana od 1.oktobra 2023.

 

Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, kaže:

 

Pozdravljam deklaraciju koju su danas potpisali telekom operateri iz EU i Zapadnog Balkana i njihovu posvećenost da počnu sa prvim smanjivanjem u oktobru 2023. Digitalna tranzicija za EU i njene partnere je na čelu naše Connectivity agenda. Učiniti usluge mobilnih telekomunikacija dostupnim je osnova ove tranzicije. Kako smanjujemo cijene rominga  između EU i regiona, približavamo ljude i preduzeća. Naš cilj je da kad nas posjetite ili kad mi vas posjetimo, da se svi osjećamo kao kod kuće. Ovo je prava integracija Zapadnog Balkana na kojoj bi svi trebali da radimo.“

 

Ovo je početak procesa koji ima za cilj da 1.oktobra 2023. dostigne značajno smanjivanje cijena rominga i dalje snižavanje kojim će cijene dostići nivo cijena na domaćem tržištu. Svaki telekom operater iz Zapadnog Balkana i EU,  potpisnik Deklaracije, će razmotriti uvođenje maloprodajnih tarifnih planova i opcija, sa nižim cijenama za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama sa prvim značajnim smanjenjenjem cijena rominga od 1.oktobra 2023.

 

Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju implementaciju reformi politike u sektoru telekoma, koje su usklađene sa zaključcima Western Balkans Digital Summit 2022, sa ciljem stvaranje  Common Regional MarketZapadnog Balkana i povoljnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije Zapadnog Balkana bi trebale implementirati ove reforme politike najdalje do kraja 2023.

 

Nadovezujući se na uspjeh režima Roam Like at Home u EU i na Zapadnom Balkanu, svrha ovog poduhvata je podrška mobilnosti i pojednostavljenje povezivanja građana i preduzeća EU i Zapadnog Balkana.

 

Prednosti su višestruke. To će smanjiti troškove rominga za građane na cijelom Zapadnom Balkanu i EU dok putuju u regiju i EU, kao i smanjiti troškove poslovanja i podstaći poslovanje van svojih granica. Ova inicijativa je izuzetna, pogotovo što je urađena na dobrovoljnoj osnovi između telekomunikacionih operatera.

 

Ova Deklaracija je rezultat snažnog angažmana telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana i podrške European Commission, Regional Cooperation Council, kao i posvećenosti vlasti regiona od stupanja na snagu Sporazuma o regionalnom romingu za Zapadni Balkan. Ostali telekomunikacioni operateri iz EU i sa Zapadnog Balkana su pozvani da se pridruže inicijativi.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani potvrda strateške veze EU sa pristupnim partnerima

U utorak 6.decembra, lideri EU i Zapadnog Balkana će održati Samit u Tirani, na kojem je domaćin premijero Albanije Edi Rama, a predsjedavajući predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel. Evropsku komisiju će predstavljati predsjednica,  Ursula von der Leyen, visoki predstavnik/ potpredsjednik za vanjske poslove i politiku sigurnosti Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi.  
Samit se po prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno u energetskom sektoru. Komisija će izvijestiti o implementaciji Economic and Investment Plan u vrijednosti od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Dalje, Komisija će izvijestiti o  Paketu energetske podrške od 1 milijardu eura za cijeli Zapadni Balkan koji je predsjednica von der Leyen predstavila u novembru  za pomoć ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u ublažavanju visokih cijena energije i ulaganje  u napredne ključne tehnologije za diverzifikaciju izvora energije, podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči samita, lideri će svjedočiti potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga, počevši od oktobra 2023. godine, između regiona i EU.

Migracione rute: Komisija predlaže Akcioni plan za saradnju sa Zapadnim Balkanom za rješavanje zajedničkih izazova

Uoči Samita EU-Zapadni Balkan 6.decembra 2022. i Justice and Home Affairs Council (Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove) 8.decembra, Komisija predstavlja  EU Action Plan on the Western Balkans. Ovaj Akcioni plan je nastavak Extraordinary Justice and Home Affairs Council (Home Affairs) od 25.novembra, na kom su se ministri obavezali da će implementirati Akcioni paln EU o Centralnom Mediteranu, koji je predložila Komisija 21. novembra.

 

Akcioni plan za Zapadni Balkan identifikuje 20 operativnih mjera strukturiranih u 5 stubova: (1) jačanje upravljanja granicama duž ruta; (2) brze procedure za dobijanje azila i podrška kapacitetima za prihvat; (3) borba protiv krijumčarenja migrantima; (4) unaprijeđenje saradnje o readmisiji i povratku, kao i (5) postizanje usklađenosti vizne politike. Mjere su usmjerene na podršku ili akcije partnera sa Zapadnog Balkana i akcije u EU. Imaju za cilj jačanje saradnje na polju migracija i upravljanje granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu  u svjetlu njihovog jedinstvenog statusa sa perspektivom pristupanja EU i njihovom kontinuiranom trudu da se usklade sa pravilima EU.

Trening medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici

U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici organizovala je trening medijske pismenosti za građane starije od 30 godina, u saradnji sa Institutom za medije Crne Gore. Glavni učesnici su bili profesori Cetinjske gimnazije, Gimnazije Slobodan Škerović i OŠ Savo Pejanović iz Podgorice. Tokom četiri sata, učesnici su imali priliku da unaprijede svoju medijsku pismenost i shvate njen značaj, posebno kada je stanje na medijskom tržištu izazovno.

 

Predavači su sa učesnicima podijelili glavne principe rada medija, te kako da bolje analiziraju njihov sadržaj. Na treningu su predstavljeni i oblici manipulacije kao što su lažne vijesti, propaganda ili skriveno reklamiranje, kako bi učesnici mogli naučiti kako da ih razlikuju od profesionalno urađenih novinarskih sadržaja.

Škole u Šidu njeguju različitost i toleranciju

Učenici OŠ Sremski front i OŠ „Branko Radičević“ i Gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida obilježili su 16. novembar, Međunarodni dan tolerancije. Učenici su u svojim školama podijelili flajere o toleranciji, a potom u centru grada razgovarali sa građanima Šida o temama poštovanja i prihvatanja, interkulturalnosti i poštovanja svake osobe. U programu su učestvovali i studenti migranti, a neki od njih osvojili su nagrade u kategorijama literarnih i likovnih radova.  
EU od 2015. godine podržava srpske institucije  kako bi se omogućio nesmetan pristup obrazovanju djeci migrantima kroz pomoć formalnom i neformalnom obrazovanju. Djeca i lokalne škole su imale koristi od pomoći stvaranjem adekvatnog okruženja za učenje i uključivanje djece migranata u lokalni kontekst.

RHP uručio ključeve novoizgrađenih stanova za deset izbjegličkih porodica u Kraljevu, Srbija

Ključevi za deset novoizgrađenih stanova iz Regional Housing Programme (RHP) su uručeni izbjegličkim porodicama u Kraljevu u Srbiji. Do danas, više od 6.700 RHP domova je dodijeljeno korisnicima širom Srbije, jednoj od četiri zemlje partnera RHP-a.  
Svečanosti uručenja ključeva, pored samih korisnika, prisustvovali su i Svetlana Velimirović, zamjenica komesara za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva; Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji; Mirjana Maksimović, predstavnica Delegation of the European Union u Srbiji, i Dušan Kovačević, direktor  Jedinice za upravljanje projektima u javnom sektoru d.o.o.  
Finansijska podrška EU za mir, pomirenje i dobrosusjedske odnose u Srbiji dostigla je više od 300 miliona eura. Pomoć je usmjerena na jačanje regionalne saradnje i stabilnosti i rješavanje neriješenih bilateralnih pitanja i naslijeđa prošlosti. EU je obezbijedila 74 miliona eura za podršku stanovanju i zapošljavanju najugroženijih izbjegličkih porodica i interno raseljenih lica. Cilj regionalnog programa koji se sprovodi u ovom sektoru je poboljšanje života 74.000 ljudi, odnosno oko 27.000 porodica, sa područja bivše Jugoslavije. Ukupan budžet se procjenjuje na približno 584 miliona eura za petogodišnji period.

Inkluzivno obrazovanje za albansku djecu

EU podržava albanske predškolske učitelje sa inovativnom nastavnom praksom.

Viola je vaspitač za uzrast ranog djetinjstva. Dugi niz godina je vodila razrede sa velikim brojem djece različitog porijekla i različitih sposobnosti. Kaže da su izazovi bili ogromni: “Za mene je bilo teško zadovoljiti različite  potrebe sve djece u odjeljenju. Podržavam ideju o predškolskoj inkluziji, i poznati su mi benefiti, ali nedostajalo mi je znanja i vještina za inkluzivnu praksu”. Uprkos poboljšanjima u obrazovnom sistemu Albanije, filozofija inkluzije, posebno u predškolskom obrazovanju, nije bila dovoljno promovisana. Učitelji su bili često ostavljeni da rade u izolaciji sa djecom u velikom rasponu sposobnosti učenja, a ponuđeno im je malo obuke.

“Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama.”

“Inkluzivno obrazovanje je gotovo nova realnost u albanskom obrazovnom sistemu, posebno predškolskom,“ kaže Mirlinda Bushati, specijalista za obrazovanje pri Unicef-u u Albaniji. Ona objašnjava da je Unicef usko sarađivao sa albanskim Ministarstvom obrazovanja na izradi nacionalne strategije obrazovanja koja uključuje važnu komponentu o inkluzivnom obrazovanju kao i o standardima za predškolske vaspitače. Međutim, uprkos dobrom radu na strategiji i standardima, Unicef je identifikovao veliki jaz u implementaciji strategije. „Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama,“ kaže Mirlinda.

Vaspitačima su trebali programi praktične obuke koji njeguju  pozitivne stavove i najbolje prakse za uspješnu predškolsku inkluziju. Bile su potrebne intervencije da se osigura da nastava ima pravi ritam za one koji se suočavaju sa većim poteškoćama u učenju. Uz podršku Evropske unije, Unicef je pomogao Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za osiguranja kvaliteta u pred univerzitetskom obrazovanju (AAQPE) u Albaniji da razviju metodologije inkluzivnog obrazovanja za predškolske ustanove.

Unicef je takođe izradio priručnik za obuku i zajedno sa AAQPE, obezbijedio obuku o praktičnoj primjeni metodologije za 582 učitelja i direktora škola. Viola je bila jedna od učiteljica koja je učestvovala u obuci. „Novi alati koji su uvedeni na obuci pomogli su mi da razvijem inovativne pristupe i poboljšam svoje podučavanje. Postepeno, počela sam da usvajam nove stilove podučavanja koji uključuju različite načine učenja. Ako želimo da djeca budu od pomoći jedni drugima – da prihvate, komuniciraju i budu prijateljski raspoloženi jedni prema drugima – moramo to naučiti“, kaže ona.

 “Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama.”

O projektu

Promovisanje inkluzivnog obrazovanja dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji provodi Unicef, a finansira EU preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva  i pregovore o proširenju (DG NEAR). Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Ove godine metodologiju predškolskog inkluzivnog učenja akreditovalo je albansko Ministarstvo obrazovanja. Prema Mirlindi, ovo je veliki korak naprijed: „To znači da sada svi vaspitači mogu koristiti ovu metodologiju koja osigurava kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, kaže ona.

Činjenica da je projekat podržan od strane Evropske unije značila je mnogo u ovom kontekstu. „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama,” kaže Mirlinda.

Komesar Varhelji u posjeti Srbiji kako bi razgovarao o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike

Komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi putuje u Srbiju 1.i 2. decembara 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa jakim fokusom na energetsku saradnju. U popodnevnim časovima će sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović i ministarkom za evropske integracija Miščević, posjetiti Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacicije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora (Trans Balkan Electricity Corridor) – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će osigurati veću energetsku stabilnost i efikasnost Srbije. Uveče, sastaće se sa potpredsjednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. On će se 2.decembra sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsjednikom Skupštine Vladimirom Orlićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom spoljnih  poslova Dačićem kao i sa ministrom unutrašnjih poslova Gašićem, Takođe će prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim tokovima i graničnim kontrolama.

YEA učestvuju u Blokiraj mržnju. Podijelite inkluziju! događaj u Pljevljima u Crnoj Gori

Davanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje, razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama je od suštinskog značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva, bez diskriminacije. To je istaknuto na radionici za studente koja je održana u Pljevljima 23. novembra u okviru inicijative European Union i Council of Europe „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” i u saradnji sa RYCO – Regional Youth Cooperation Office. Događaj je okupio studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacija iz Pljevalja i mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na događaju su YEA-i i drugi mladi ljudi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, Ombudsman-a, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih. U okviru diskusije, razgovarali su o načinima na koje se mržnja širi kroz sistem i društvo i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokažu važnost poštovanja i jedinstva. Takođe su ukazali na benefite multikulturalnog okruženja i potrebu da ohrabre druge mlade kako ne bi odustali i da nastave sa svojim radom i aktivizmom za dobrobit društva.