Skip to main content

Autor: WeBalkans

Velika EU žurka – Zauvijek mladi

U okviru obilježavanja Dana Evrope, kao poklon građanima Srbije, Delegacija Evropske unije organizuje Veliku EU žurku koja će se održati 12. maja u Hangaru, Luka Beograd, a kao glavni izvođači nastupaće njemački bend Alphaville – koja će prvi put nastupati u Srbiji.

 

Koncept Velike EU žurke je da zadovolji sve muzičke ukuse i generacije, pa će pored Alphaville, nastupati hrvatski misteriozni maskirani duo Nipplepeople, kao i neodoljivi bend iz Niša Stereo Banana. Uz neke od najboljih predstavnika domaće DJ scene, žurka će trajati do jutra, a za nezaboravan provod će biti zaduženi Dejan Milićević, Lea Dobričić, Luton, Cosmic G i Gavra.

 

Ovo je odlična prilika da se zapleše, zapjeva i proslavi ljubav, poštovanje, sloboda i tolerancija – univerzalne vrijednosti Evropske unije, ali i benda Alphaville koji je na svjetskoj muzičkoj sceni već 40 godina, a 12. maja će prvi put nastupati u Srbiji. Njihovi hitovi “Forever Young”, “Big in Japan” i “Sounds Like a Melody”

 

nemaju rok trajanja. Prvi album “Forever Young”, na kome su njihovi najveći hitovi, je u nekoliko anketa proglašen za najbolji elektro-pop album svih vremena. Njemački bend koji pjeva o Japanu osvojio je Evropu osamdesetih godina, a koliki trag su ostavili u muzici govori i činjenica da njihove pjesme obrađuju i remiksuju neki od najpoznatijih svjetskih muzičara i DJ-eva.

MADE OF US: Nevjerovatna avantura je upravo počela!

WeBalkans i Generalni direktorat Evropske komisije  za susjedstvo i pregovore o proširenju (European Commission’s Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations – DG NEAR) sa ponosom najavljuju početak kampanje podizanja svijesti “Made of Us – Putovanje EU – Zapadni Balkan” koja ima za cilj da promoviše pozitivnu sliku EU ljudima na Zapadnom Balkanu i obrnuto. Format kampanje uključuje 12 mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana kao protagoniste kampanje koji će putovati širom regiona u parovima, koji se sastoje od jednog vlogera iz EU i jednog vlogera sa Zapadnog Balkana. Svaki od parova će putovati kroz  jednu od šest zemalja Zapadnog Balkana, te će usput podijeliti svoja iskustva kreiranjem vlastitog online sadržaja.

 

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, gospođa Oana Cristina Popa, ambasadorka Italije gospođa Andreina Marsella i drugi govornici, govorili su na događaju povodom pokretanja kampanje, koji je održan u Evropskoj kući u Podgorici. Na događaju je predstavljena hrana i muzika inspirisana EU i Balkanom, kao i umrežavanje sa ličnostima iz prethodnih WeBalkans kampanja, kao i lokalni crnogorski influenseri na društvenim mrežama.

 

Vlogeri koji pokrivaju crnogorski dio puta, Emir Ciriković iz Crne Gore i Alice Franchi iz Italije, su takođe lično prisustvovali događaju i održali govore zajedno sa ostalim Made of US vlogerima koji su se pridružili online. Nakon događaja pokretanja kampanje, odmah su krenuli na put automobilima.

 

Kampanja će trajati ukupno šest sedmica od 18. aprila do 30. maja, pri čemu će se svake sedmice fokusirati na jednog od partnera WB6. Vlogeri će obići ukupno 18 projekata koje podržava EU, preći 6000 km autom, a na putu susresti mnoge interesantne i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme predstavljajući prirodne krajolike, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera će zabilježiti svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, pretačući putovanje u visokokvalitetne sadržaje za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani na WeBalkans kanalima.

Ne propustite ni sekund ovog uzbudljivog putovanja – počnite pratiti WeBalkans i sve vlogere na Instagramu sada!

Rješavanje izazova sa kojima se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju na Zapadnom Balkanu

Projekat koji finansira EU podržava novi sistem procjene za djecu sa teškoćama u razvoju u Bosni i Hercegovini.

UNICEF je 2018. godine  objavio izvještaj pod nazivom “Svi se računaju” (“Everybody Counts), koji je otkrio značajne izazove sa kojim se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju na Zapadnom Balkanu. Izvještaj, koji je finansirala EU, naglašava da uprkos naporima vlada u regionu, djeca sa teškoćama u razvoju nailaze na razne prepreke, kao što su ograničen pristup programima rane identifikacije i intervencije, ukorijenjena socijalna diskriminacija i stigma, visoki finansijski troškovi za porodice, nedostatak zaštite od nasilja i zlostavljanja i drugo. Najupečatljiviji nalaz izvještaja je bio da je društvo sistematski isključivalo djecu sa teškoćama u razvoju od rođenja. Izvještaj poziva vlade da preuzmu akcije, što su one i učinile u određenoj mjeri.

S druge strane, uz podršku EU-a, UNICEF je pokrenuo projekte za rješavanje ovih pitanja. Jedan takav projekat, implementiran u Bosni i Hercegovini, tačnije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, fokusiran je na evaluaciju i upućivanje djece sa teškoćama u razvoju. Cilj projekta je bio poboljšanje sistema, koji se ranije oslanjao na profesionalce koji su samostalno donosili odluke o potrebama i putanji razvoja djeteta. Novi pristup, koji je uveo projekat, stavlja porodicu i dijete u prvi plan.

“Naš cilj je human pristup i drago mi je što imamo roditelje koji su odabrali ovu metodu. Koncentrisani smo na dijete, porodicu, profesionalce i zajednicu. Nadam se da će naši napori biti od koristi.“

Darko Kobetić, profesor rehabilitacije, konsultant UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i autor rada „Analiza postojećih propisa i praksi kod procjene i upućivanja djece s teškoćama na nivou FBiH“ je bio uključen u razvoj novog sistema procjene od njenog nastanka. Navodi: „Naš cilj je human pristup i drago mi je što imamo roditelje koji su odabrali ovu metodu. Koncentrisani smo na dijete, porodicu, profesionalce i zajednicu. Nadam se da će naši napori biti od koristi.“

Novi sistem procjene je u potpunosti fokusiran na dijete i porodicu, sa svim relevantnim podacima prikupljenim za svako dijete od svih zainteresovanih strana uključenih u njihov rast i razvoj, uključujući roditelje, logopede, obrazovne rehabilitatore i fizioterapeute. Dalje, za razliku od ranije, članovi multi-sektorskih profesionalnih tijela koordinišu implementaciju i rade na kreiranju prilagođenih planova podrške za svako dijete koje učestvuje. Naglasak je na osnaživanju djeteta i porodice, utvrđivanju sposobnosti, potreba i interesovanja djeteta. Prve povratne informacije od roditelja su pozitivna.

Martina, majka četverogodišnjeg Noe, dijeli svoje pozitivno iskustvo sa novim sistemom ocjenjivanja: “Prethodni sistem ocjenjivanja je bio stresan jer moje dijete možda tog dana nije bilo raspoloženo i nije moglo pokazati ništa. Morala sam ga dovoditi na procjenu dva ili tri puta, a to je bilo vrlo uznemirujuće. Ne možete odrediti ništa u deset minuta. Meni je važno da vidim da Noa napreduje, a mi trebamo da izvučemo najbolje iz njega. Napredovao je i to treba priznati. Vjerujem da može postići mnogo i moramo raditi sa njim.“

“U Bosni i Hercegovini, fokus je bio na dijagnozi, a primarni cilj procjene je bio određivanje tipa problema kod djeteta, što je bio i kraj procesa procjene. Pomjeranje fokusa na interese i potrebe djeteta, što je ujedno i pomjeranje sa medicinske na paradigmu ljudskih prava, najuspješniji je element projekta.“

O projektu

Sprovođenje procjene i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji provodi Unicef, a finansira EU preko Generalne direkcije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR). Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Prema Darkovim riječima, primarni cilj novog sistema je da rano identifikuje probleme i pruži bolji plan podrške za porodice i djecu da bi se spriječila institucionalizacija. Oni prave godišnji plan za dijete i porodicu i ažuriraju ga kako se njihove okolnosti mijenjaju. „Pripremamo porodice i djecu za prelazni period kada treba da se upišu u vrtić ili osnovnu školu, a pripremamo i škole za upisivanje djece sa teškoćama u razvoju, tako da kad se dijete upiše, škole imaju bolji pristup,“ objašnjava  Darko.

Darko vjeruje da je je glavni uticaj projekta promjena perspektive i fokusiranje na potrebe djeteta i porodice. “U Bosni i Hercegovini, fokus je bio na dijagnozi, a primarni cilj procjene je bio određivanje tipa problema kod djeteta, što je bio i kraj procesa procjene. Pomjeranje fokusa na interese i potrebe djeteta, što je ujedno i pomjeranje sa medicinske na paradigmu ljudskih prava, najuspješniji je element projekta,“ kaže Darko.

Jačanje saradnje u rješavanju izazova sa kojima se suočavaju ugroženi povratnici u Srbiji

UNDP i EU podržavaju lokalne savjete za migracije vijeću za pomoć reintegraciji povratnika u Srbiji.

Posjedovanje dobro povezanih platformi na kojima efikasno sarađuju lokalni pružaoci usluga (javni i NVO) je suštinski važno za pružanje pravovremenih usluga povratnicima koji se vraćaju u svoje matične zajednice, bilo da se radi o pristupu ličnim dokumentima, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili zapošljavanju. Uprkostome  što Vlada Srbije izdvaja značajna sredstva iz budžeta za podršku ugroženim grupama povratnika,  pristup ovim uslugama i programima ostaje izaozov za najugroženije. Prije nekoliko godina, osnovani su lokalni savjeti za migracije kako bi pomogli povratnicima da se snalaze kroz kompleksne birokratske procese u kako bi pristupili neophodnoj institucionalnoj podršci i uslugama. Međutim, od osnivanja, savjeti nisu bili veoma živi, ostavljajući lokalne mreže usluga prilično fragmentisanim i u potpunosti nefunkcionalnim i neefikasnim za povratnike.

Uz podršku EU i UNDP-a, lokalni savjeti za migracije su obnovljeni i osposobljeni da efikasno pružaju integrisanu i holističku podršku povratnicima. Danas su Lokalni savjeti za migracije žive platforme na kojima se različiti lokalni akteri – gradska uprava, policija, Centar za socijalni rad, lokalni biro za zapošljavanje, lokalni komesar za izbeglice i migracije, Crveni krst i civilna društva – redovno sastaju, koordinišu i efikasno rade zajedno kako bi riješili povratničke izazove. Lokalni savjeti za migracije imaju međusektorski pristup, osiguravajući da su lokalne institucije i pružaoci usluga povezani i dostupni povratnicima, olakšavajući povratnicima pristup mogućnostima zapošljavanja, obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Mapiranjem složenih izazova sa kojima se suočavaju povratnici, identifikacijom sistemskih uskih grla i pronalaženjem (često inovativnih) rješenja za rješavanje povratničkih izazova, savjeti za migracije su sistemska rješenja i poveznice između kreatora nacionalnih politika, lokalnih (javnih i nevladinih) pružalaca usluga

“Prethodnih godina, svi učesnici na lokalnom nivou odvojeno su radili na rješavanju problema povratnika. Kroz Lokalni savjet za migracije, svi ovi različiti učesnici su se povezali u jedinstvenu mrežu.”

Pomoć je pružena u okviru projekta koji finansira EU “Jačanje nacionalnih i lokalnih Sistema za podršku efikasnoj društveno-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu.” U okviru ovog projekta, UNDP pomaže tri lokalne samouprave – Novi Sad, Valjevo i Bujanovac – da aktiviraju, ili u nekim slučajevima ponovo aktiviraju, svoje lokalne savjete za migracije. Projekat takođe pruža podršku u izgradnji kapaciteta pružalaca javnih usluga i lokalnih nevladinih organizacija kako bi se pružila holistička podrška i pojednostavio pristup povratnicima uslugama na lokalnom nivou, kao i uvođenje novih usluga koje se bave specifičnim potrebama povratnika. Ovo je dio zajedničkih napora UNDP-a sa partnerima u eksperimentisanju i implementaciji inovativnih, sistemskih rješenja za društveno-ekonomsku integraciju ugroženih grupa povratnika, naročito Roma.

Postoji niz vitalnih uloga koje lokani savjeti za migracije imaju u efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika. Jedna od tih uloga je skeniranje potreba povratnika i povezivanje aktera za pružanje holističkih rješenja. Za većinu povratnika širom ekonomija Zapadnog Balkana jedan od najvećih izazova je manjak formalnih poslova, većina povratnika zarađuje za život radeći neformalne poslove. Međutim, postoje i drugi kritični izazovi sa kojima se povratnici suočavaju, objašnjava Ljiljana Mihajlović, direktorica Kancelarije za inkluziju Roma Autonomne pokrajine Vojvodina i član Lokalnog savjeta za migracije u Novom Sadu, Srbija.

U Novom Sadu, najveće neformalno naselju Roma u gradu je Veliki Rit, gdje živi većina povratnika. Pored loše infrastrukture i loših uslova života, u Velikom Ritu ne postoji mogućnost prijave kućne adrese. Kao rezultat toga, povratnici nisu u mogućnosti da pribave lična dokumenta, a bez identifikacije, nemaju prava na socijalnu zaštitu. U cilju rješavanja ovog urgentnog pitanja, Lokalni savjet za migracije u Novom Sadu identifikovao je privremeno, kratkoročno rješenje registrovanja povratnika na privremenoj lokalnoj adresi, čime bi im se omogućio brz pristup vitalnim uslugama. U međuvremenu, Lokalni savjet za migracije aktivno radi na dugoročnom rješenju. “Radimo na uspostavljanju procedura i lokalne mreže koja će pomoći povratnicima u dobijanju ličnih dokumenata,” kaže Ljiljana. Iako proces zahtijeva koordinaciju mnogih entiteta i više procedura, Lokalni savjet za migracije preuzima vođstvo u traženju rješenja za povratnike.

Lokalni savjeti za migracije imaju i vodeću ulogu u formulisanju i implementaciji Lokalnih akcionih planova (Local Action Plans) (LAP). Lokalni akcioni planovi su strateški i akcioni dokumenti koje lokalne samouprave usvajaju zajedno sa budžetima kako bi osigurale da se neophodne radnje koje se odnose na potrebe sprovedu u djelo. Projekat je pružio stručnu podršku lokalnom savjetu za migracije u Novom Sadu i još dvije opštine u pripremi njihovih Lokalnih akcionih planova.

“Želim da naglasim da je ovo prvi put da su se ove institucije okupile da rade konkretno i na holistički način  na prioritetima i izazovima povratnika.  Na Zapadnom Balkanu i u našem slučaju u Srbiji, ovo je značajan korak ka tome  da povratnici dobiju podršku koja im je potrebna  da napreduju u svojim matičnim zajednicama.”

O projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih prepreka za društveno-ekonomsku reintegraciju ugroženih povratnika na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretprist upnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope.

U slučaju Novog Sada, osim izazova koji predstavlja odsustvo kućne adrese, identifikovano je nekoliko drugih hitnih prioriteta za rješavanje potreba povratnika. Jedan od identifikovanih prioriteta je i uspostavljanje jedno-šalterskog servisnog centra u blizini naselja Veliki Rit, kako bi se usluge približile povratnicima. Za Rome i povratnike je važno da kroz ovaj centar imaju lak i brz pristup različitim uslugama. Prioriteti koji su identifikovani uključeni su u novosadski Lokalni akcioni plan, zajedno sa prijedlogom budžeta za njihovo sprovođenje. Na primjer, u ovom uslužnom centru pruža se podrška za upis djece povratnika u škole i pomoć u učenju djeci povratnika, što je od vitalnog značaja za sprečavanje napuštanja škole i doprinos poboljšanju rezultata obrazovanja i reintegracije djece povratnika.

Bogdanka Tasev Perinović, projekt menadžer u UNDP u Srbiji, objašnjava da lokalni savjeti za migracije igraju značajnu ulogu u osiguravanju uspješne reintegracije povratnika u svoje matične zajednice i da vode ispunjen život. Pružajući pomoć i podršku povratnicima, promovišući socijalnu inkluziju, te prateći i procjenjujući procese reintegracije, lokalni savjeti za migracije osiguravaju da povratnici imaju neophodnu podršku kako bi napredovali u svojim matičnim zajednicama. “Želim da naglasim da je ovo prvi put da su se ove institucije okupile da rade konkretno i na holistički način na prioritetima i izazovima povratnika.  Na Zapadnom Balkanu i u našem slučaju u Srbiji, ovo je značajan korak ka tome  da povratnici dobiju podršku koja im je potrebna  da napreduju u svojim matičnim zajednicama,” kaže Bogdanka.

BiH potpisala Sporazum o finansiranju iz okvira Paketa energetske podrške EU u vrijednosti 70 miliona eura

Na ceremoniji održanoj u Sarajevu, 4. aprila, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uručila je šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini, ambasadoru Johann Sattler-u, potpisan Sporazum o finansiranju iz okvira Paketa energetske podrške EU. Evropska komisija će prema tome isplatiti prvu tranšu (90%) iz paketa vrijednog 70 miliona eura, koja će pomoći najugroženijim domaćinstvima u Bosni i Hercegovini da se izbore sa rastućim cijenama, te doprinijeti energetskoj tranziciji.

 

Sporazum o finansiranju će biti poslan Evropskoj komisiji sa izvještajem u kojem će biti navedeno kako će se implementirati Akcioni plan za Paket energetske podrške, koji je Savjet ministara usvojio 22. decembra 2022. godine. Izvještaj opisuje metodologije i kriterije po kojima će sredstva biti isplaćena od strane nadležnih organa vlasti BiH, kao i očekivani broj korisnika i vremenski okvir za implementaciju. Od 70 milona eura koji su dodijeljeni za neposrednu pomoć Bosni i Hercegovini, 50 miliona eura je dodijeljeno za podršku ugroženim domaćinstvima, a 20 miliona eura za podršku naporima za energetsku efikasnost.

 

Organi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, radiće na isplati sredstava preko nadležnih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu životne sredine i administrativnih jedinica u Brčko Distriktu.

 

Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu najavila je krajem oktobra prošle godine predsjednica Evropske komisije  Ursula von der Leyen na početku njene posjete regionu. Ukupan paket je vrijedan milijardu eura bespovratnih sredstava, uključujući 500 miliona eura dodijeljenih kao neposredna pomoć za region. Dodatnih 500 miliona eura bespovratnih sredstava je dodijeljeno kao srednjoročna i dugoročna podrška investicijama za podršku energetskoj efikasnosti i energetsku nezavisnost, kroz unaprijeđenje gasne i elektro infrastrukture i interkonekonektora uključujući i LNG.

STALO NAM JE – BOLJI SMO ZAJEDNO!

“Stalo nam je do Evrope, stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, glavna je poruka kampanje u kojoj učestvuju ambasador Evropske unije u Srbiji i ambasadori zemalja članica.

 

Povodom pokretanja kampanje, ambasador Giaufret i njegove kolege su ugostili predstavnike medija u rezidenciji Evropske unije u Beogradu. Događaju je prisustvovala i ministarka za evropske integracije  Tanja Miščević, u duhu partnerstva između Srbije i EU i kao dokaz nastavka puta evropskih integracija Srbije.

 

Ambasador Giaufret je objasnio koja je motivacija za pokretanja kampanje.

 

“Zašto imamo ovu kampanju? Često nas vidite u medijima kako razgovaramo o političkim pitanjima – kao što su dijalog Beograda i Prištine ili usklađivanje sa spoljnom politikom. Ovo su važne teme, ali ponekad ne objašnjavamo zašto ulažemo toliko energije i sredstava. Odgovor je slogan kampanje – Stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, kaže ambasador Giaufret.

 

Ambasadori su izjavili da sa ovom kampanjom žele da istaknu da im je stalo do građana Srbije, kao i do istih stvari kao i njima – do uspješne poljoprivrede, osnaživanja preduzeća, životne sredine, obezbjeđenja boljeg kvaliteta vazduha, putne infrastrukture i povezanosti, energetske efikasnosti i podrške u prevazilaženju energetske krize, kulturnog naslijeđa, vladavine prava, obrazovanja i mnogih drugih tema.

Direktna finansijska pomoć EU Kosovu premašuje 1,3 milijarde eura

Šesnaesti uzastopni godišnji Sporazum o finansiranju između Evropske unije i Kosova u okviru EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) uručio je ambasador EU na Kosovu Tomas Szunyog zamjeniku premijera Besniku Bislimiju 24. marta u Prištini. Sporazum, koji je vrijedan 62 miliona eura i dio je IPA III za period 2021-2027, podiže ukupan iznos direktne finansijske pomoći EU na više od 1,3 milijarde eura i potvrđuje EU i njene države članice kao glavne donatore sredstava za Kosovo.

Ovo je drugi sporazum finansijske pomoći između EU i Kosova ove godine; samo prošlog mjeseca, EU je osigurala za Kosovo 75 miliona eura iz svog Paketa energetske podrške za Zapadni Balkan kako bi pomogla građanima i preduzećima da se izbore sa povećanim cijenama energije, stimuliše uštedu energije i poboljšaju energetsku efikasnost.

 

Sporazum o finansiranju koji je danas potpisao zamjenik premijera  Bislimi pomoći će Kosovu da poboljša društveno-ekonomsku integraciju nevećinskih zajednica i povratnika, razvije infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, uključujući i kanalizacioni sistem u glavnom gradu Prištini, poboljša energetsku efikasnost u javnom sektoru i uskladi kosovske zakone sa pravnom tekovinom EU i podrži pravne stručnjake.

 

EU je počela obezbjeđuje IPA sredstva Kosovu još 2007. godine. Programi IPA I i IPA II pokrivali su  period od 2007-2020, uključujući 14 godišnjih Finansijskih sporazuma u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. IPA III finansiranje za period 2021-2027 i povezani godišnji Finansijski sporazumi su počeli da se implementiraju prošle godine, pri čemu je Sporazum za 2021. godinu u vrijednost od 64 miliona eura, a  za 2022. dostavljen danas, u vrijednosti od 62 miliona eura.

EU i Albanija finalizuju IPA22 i IPA23 sporazume koji obezbjeđuju 162,6 miliona eura EU pomoći Albaniji

Savjet ministara Vlade Albanije je 24.marta odobrio je finansijske sporazume između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjim akcionim planovima (AAP) za 2022. i 2023. u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

 

Program za 2022. godinu (IPA22) uključuje doprinos EU od 82,6 miliona eura i pokriva aktivnosti u oblastima zaštite životne sredine, razvoja perspektiva za mlade, jačanje demokratije, usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, nastavka borbe protiv organizovanog kriminala, jačanje pravosuđa, kao i podrške reformama za ispunjavanje standarda i normi EU. Program za 2023. godinu (IPA23) će osigurati dodatnih 80 miliona eura za podršku Albancima u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize. Sredstva iz oba programa su grantovi koje Albanija ne mora vraćati.

 

Program IPA23 će podržati Albance u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize finansiranjem odgovora Vlade Albanije na energetsku krizu, koji predviđa:

 

– Subvencije računa za energiju za preko milion albanskih domaćinstava;

 

– Podršku za 168.000 malih i srednjih preduzeća u Albaniji kako bi se nadoknadile visoke cijene energije.

 

Ova podrška je dio EU paketa energetske podrške Zapadnom Balkanu od milijardu dolara najavljenog na Samitu Zapadnog Balkana u Tirani 2022.

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu dobija moderno novo krilo

Prevazilaženje izazova i prihvatanje budućnosti sa novim najsavremenijim objektom i akreditovanim kursevima iz IT i Al.

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu je osnovan prije 53 godine, 1969.godine. Fakultet je prvobitno osnovan kako bi omogućio obrazovanje zaposlenima koji su već radili u ekonomskom sektoru u raznim državnim institucijama i preduzećima, koji nisu posjedovali visoko obrazovanje. Vremenom, fakultet je dobio na značaju i postao jedan od najtraženijih fakulteta u Beogradu. Fakultet svake godine upiše oko 900 novih studenata, ali je prošle godine, primio preko 2000 prijava za upis, što je skoro dvostruko više od raspoloživih studentskih kapaciteta. Uprkos uspjehu, fakultet se suočio sa značajnim izazovima tokom godina, a najveći je nedostatak fizičkog prostora. Do 1982. godine, fakultet se nalazio u predgrađu Beograda i potom se preselio na novu lokaciju u centru, koja je prethodno bila zgrada osnovne škole.

”Imali smo na raspolaganju samo 900 kvadratnih metara, što je bilo premalo čak i za osnovnu školu, a kamoli za fakultet. Imali smo samo pet učionica, bez amfiteatra i bez kabineta za stručne studije.“

Profesor Aleksandar Marković sa fakulteta objašnjava da je rad u ovako ograničenom prostoru bio veoma izazovan. „Imali smo na raspolaganju samo 900 kvadratnih metara, što je bilo premalo čak i za osnovnu školu, a kamoli za fakultet. Imali smo samo pet učionica, bez amfiteatra i bez kabineta za stručne studije,“ kaže profesor Marković. Tokom godina, fakultet je proširio svoj radni prostor dodavanjem još jednog sprata na postojeću zgradu, kao i podzemnog amfiteatra i aneksa, čime je ukupan prostor dostigao preko 5000 kvadratnih metara, što je bilo značajno poboljšanje, ali i dalje nedovoljno. Fakultet je morao dodatno proširiti postojeće kapacitete, uvesti ažurirane nastavne planove i programe i ponuditi bolje uslove za svojih 6.000 studenata i 270 zaposlenih.

Situacija se drastično promijenila na bolje u aprilu prošle godine kada je fakultet dobio moderno, novo krilo površine 6,056 kvadratnih metara. Ovo je obilježilo značajan korak u modernizaciji srpskog obrazovanja. Ukupnu investiciju od 9,3 miliona eura finansirali su Vlada i Evropska investiciona banka (EIB), koja je dugogodišnji partner u sektoru obrazovanja, istraživanja i razvoja u Srbiji. Novi objekat se sastoji od dva auditorijuma od 200 mjesta, čitaonice sa bibliotekom, laboratorije, informatičkih soba i  multifunkcionalnih sala, opremljenih računarima i interaktivnim tablama. Zahvaljujući ovim poboljšanjima, fakultet će biti u mogućnosti da poveća godišnji broj studenata za 25-30%.

”Sa preko 11.000 kvadratnih metara prostora, sada imamo više nego dovoljno prostora za obavljanje nastavnih i istraživačkih aktivnosti na najbolji mogući način. Zahvaljujući tome, sada možemo planirati nove časove i dodatno proširiti i inovirati naš nastavni plan i program  uz pomoć novih objekata i opreme.“

O projektu

Evropska investiciona banka (EIB) je kreditni ogranak Evropske unije. Kao najveća multilateralna finansijska institucija na svetu, EIB je u Srbiji aktivna od 1977. godine, obezbeđujući finansijska sredstva za podršku ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim preduzećima, industriji, uslugama i lokalnim vlastima, obezbeđujući do danas ukupno 7,2 milijarde evra investicija.

Profesor Marković objašnjava da je novi objekat omogućio fakultetu da usvoji novu strategiju razvoja i poboljšanu viziju za budućnost. ”Sa preko 11.000 kvadratnih metara prostora, sada imamo više nego dovoljno prostora za obavljanje nastavnih i istraživačkih aktivnosti na najbolji mogući način. Zahvaljujući tome, sada možemo planirati nove časove i dodatno proširiti i inovirati naš nastavni plan i program  uz pomoć novih objekata i opreme,“ kaže profesor Marković.

Fakultet je nedavno dobio akreditaciju ministarstva za nove kurseve, uključujući informatički i softverski inženjering, kao i vještačku inteligenciju. Ovo je značajan razvoj koji će doprinijeti rastu inovacionog i IT sektora u Srbiji. Osim toga, fakultet je postigao veliki uspjeh osvajanjem prve nagrade na prestižnom međunarodnom CBS Global Case Competition 2022,  nadmašivši 300 timova studenata sa univerziteta širom svijeta.

EU4Municipalities: Jačanje Lokalne uprave za bolje pružanje usluga u Albaniji

Grant šema za modernizaciju lokalne javne infrastrukture i izgradnju kapaciteta za poboljšanu lokalnu upravu.

Albanija je zemlja sa oko 2,8 miliona stanovnika, a suočava se sa brojnim izazovima koji se odnose na upravljanje i pružanje usluga. Uprkos značajnom napretku koji je postignut tokom proteklih decenija, albanske javne institucije i dalje se suočavaju sa izazovima koji se odnose na odgovornost, transparentnost i efikasnost. Proces decentralizacije koji je započeo u zemlji 2014. godine je imao za cilj da riješi neke od ovih izazova prenošenjem više  ovlasti i odgovornosti sa centralne vlade na lokalne vlasti. Međutim, proces decentralizacije se suočio sa raznim preprekama, uključujući i nedostatak resursa i kapaciteta na lokalnom nivou.

Kako bi se podržala Albanija u prevazilaženju ovih izazova, između ostalog, 2021. godine je pokrenut projekat EU4Municipalities. Svrha projekta je da podrži razvojni potencijal opština i poboljša socioekonomske i ekološke uslove lokalnih zajednica u Albaniji. Projekat ima za cilj da se pozabavi glavnim problemima koji utiču na kvalitet života i ekonomske izglede zajednice poboljšanjem lokalnih javnih usluga i njihovim usklađivanjem sa evropskim standardima. Projekat je implementiran od strane konzorcijuma partnera koji predvodi NALAS, mreža udruženja lokalnih vlasti jugoistočne Evrope, a uključuje nevladine organizacije Co-Plan  Institute for Habitat Development, Eco Partners for Sustainable Development i NALAS-ove članove u albanskom udruženju za Lokalnu autonomiju i bivše udruženje albanskih opština.

“Nužnost projekta je prepoznata kroz direktnu razmjenu između ambasadora EU-a i predstavnika Delegacije EU sa opštinskim vlastima i lokalnim zajednicama prethodnih godina, što ukazuje na pristup odozdo prema gore.“

Elton Stafa, vođa tima projekta EU4 Municipalities u NALAS-u, ističe značajan doprinos projekta lokalnoj upravi. „Nužnost projekta je prepoznata kroz direktnu razmjenu između ambasadora EU-a i predstavnika Delegacije EU sa opštinskim vlastima i lokalnim zajednicama prethodnih godina, što ukazuje na pristup odozdo prema gore,“ kaže Elton.

Primarni način podrške projekta za lokalne samouprave je grant šema koji ima za cilj unapređenje lokalne javne infrastrukture, poboljšanje kvalitete javnih usluga, sprovođenje opštinskih strateških planova i izgradnju kapaciteta lokalne samouprave za upravljanje EU fondovima. U prvom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata objavljenom 2021. godine, projekat je pružio podršku za šest opština kroz grantove do 200.000 eura. Drugi poziv, objavljen 2022. godine, proširio je podršku na dodatnih 13 opština sa grantovima u iznosu do 50.000 eura. Projekti koji su dobili grantove pokrivali su niz oblasti, uključujući lokalni ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine, poboljšanje lokalne javne infrastrukture i usluga, osnaživanje mladih i zajednica i još mnogo toga. Projekta je do danas potpisao 19 ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava u vrijednosti od 1,7 miliona eura EU doprinosa.

“Opštine imaju veliko interesovanje za projekat i finalizovani grant projekat je pokazao vrlo opipljive rezultate. Sve u svemu, EU4 Municipalites su postale značajan element sveukupnog razvoja opština u Albaniji.“

O projektu

EU za opštine (EU4M) je projekat koji finansira Evropska unija. Ima za cilj podsticanje razvojnog potencijala opština i poboljšanje socioekonomskih i ekoloških uslova u lokalnim zajednicama u Albaniji. Projekat „EU za opštine“ će podržati razvoj lokalne infrastrukture pružanjem boljih javnih usluga i održivim lokalnim ekonomskim razvojem. Projekat će imati direktan uticaj na poboljšanje kvaliteta života i izgleda za albanske građane u njihovim zajednicama, dok će pomoći lokalnim samoupravama da ojačaju svoje kapacitete za upravljanje fondovima EU.

Kao dio podrške jačanju kapaciteta opština, projekat je do sada obezbijedio 15 obuka o pripremi prijedloga projekata i upravljanju grantovima za 200 opštinskih predstavnika. Entela Pinguli, zamjenica vođe tima EU4Municipalities smatra ovaj projekat vrlo uspješnim. “Opštine imaju veliko interesovanje za projekat i finalizovani grant projekat je pokazao vrlo opipljive rezultate. Sve u svemu, EU4 Municipalites su postale značajan element sveukupnog razvoja opština u Albaniji,“ kaže Stafa.

Kao dio napora u jačanju opštinskih sposobnosti, projekat je održao 12 sesija obuka o pripremi prijedloga projekata i upravljanja grantovima, za 490 opštinskih predstavnika. Komponenta izgradnje kapaciteta je integralni dio šeme grantova EU4Municipalities. Entela Pinguli, zamjenica vođe tima  EU4Municipalities smatra da je ova inicijativa vrlo efikasna „Opštine su iskazale veliko interesovanje za projekat, a od realizacije grant projekata se očekuje da imaju veoma opipljive rezultate, koji će poboljšati opštinske usluge i uticati na živote ljudi.

Gledajući unaprijed, očekuje se da projekat EU4Municipalities nastaviti da igra važnu ulogu u jačanju lokalne uprave za bolje pružanje usluga u Albaniji.