Skip to main content

Autor: WeBalkans

Ambasadorka EU u posjeti opštini Kolašin: 9 miliona eura za infrastrukturne probleme Kolašina

Brojni projekti kroz koje Evropska unija podržava opštinu Kolašin i načini na koje se ta podrška može nastaviti bile su tema posjete šefice delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kolašinu.  AmbasadorkaOana Cristina Popa se sastala sa načelinkom opštine, Vladimirom Martinovićem i korisnicima sredstava EU sa područja opštine Kolašin. Razgovaralo se o podršci koju EU kontinuirano pruža lokalnoj zajednici i mogućnostima da se zajedničkim snagama pomogne lokalnom stanovništvu i razvoju Kolašina.

 

Dobra pristupačnost i pouzdana saobraćajna infrastruktura su suštinski važni za rastuću privredu Kolašina, posebno za turizam, rekla je ambasadorka Popa, navodeći da Evropska unija pruža podršku opštini u svakom segmentu razvoja. Evropska unija je investirala preko 9 miliona eura za rekonstrukciju dvije dionice željezničke pruge Beograd-Bar na teritoriji opštine, a isto toliko novca je izdvojeno za infrastrukturne probleme grada. „Što se tiče komunalne infrastrukture, koja je neophodna kako za poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva tako i za usluživanje rastućeg broja posjetilaca, EU je izdvojila blizu 9 miliona eura kako bi pomogla opštini da poboljša sistem vodosnabdijevanja i izgradi  postrojenje  za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionu mrežu,“ objasnila je Popa.

 

Ambasadorka Popa je posjetila i državno skijalište Kolašin 1600 i pozvala sve koji mogu da učine isto i iskoriste  zahuktalu zimsku sezonu za uživanje na ski stazama i gostoprimstvu stanovnika Kolašina. Što se tiče EU, rekla je ambasadorka Popa, nastaviće se podrška nastojanjima lokalne zajednice da Kolašin postane još ljepše mjesto za život i posjetu.

EU podržava izgradnju nove zgrade Prirodno-matematičkog fakulteta na Kosovu

Ambasador EU na Kosovu,  Tomas Szunyog i rektor Univerziteta u Prištini (UP), prof. dr Qerim Qerimi, obilježili su 23. februara početak izgradnje nove zgrade za Prirodno-matematički fakultet (PMF).

 

Izgradnja novie zgrade fakulteta, vrijedne od 8,9 miliona eura, je dio šireg EU Programa za Zapošljavanje i obrazovanje i jedan je od mnogih projekata obrazovne infrastrukture koje finansira EU na Kosovu. Dok će EU finansirati izgradnju zgrade, Univerzitet u Prištini će nabaviti namještaj i laboratorijsku opremu u vrijednosti od 5 miliona eura. „Ovo je još jedna investicija EU u obrazovanje na Kosovu. Od 2007. do 2022. godine, EU je uložila 85 miliona eura u razvoj obrazovnog sistema na Kosovu kako bi pomogla u stvaranju mogućnosti za studente i akademsku zajednicu na Kosovu sličnih onima u EU i doprinijela ekonomskom razvoju zasnovanom na znanju i otvaranju radnih mjesta,“ rekao je ambasador Szunyog.

 

Očekuje se da će građevinski radovi biti završeni do juna 2024. godine.

Paket energetske podrške: EU daje Kosovu 75 miliona eura kako bi pomogla da se izbori sa energetskom krizom

Iznos od 75 miliona je prva tranša novca koje će Kosovo dobiti iz Paketa energetske podrške EU za Zapadni Balkan vrijedan 1 milijardu eura koji su kreirale EU i njene zemlje članice kako bi pomogle regiji da prevaziđe energetsku krizu i veliki porast cijena energije izazvanu ruskom neopravdanom i ničim izazvanom sveobuhvatnom invazijom na Ukrajinu.  
Cijeli paket će biti isporučen u dva dijela, svaki od po 500 miliona eura, pri čemu će se prvi i neposredni fokusirati na pružanje direktne podrške najugroženijim porodicama i preduzećima, a drugi na tranziciju na čistu energiju u regionu i smanjenje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. „Ruska ničim izazvana i neopravdana invazija punog obima na Ukrajinu je uticala na cijeli svijet izazivajući energetsku i prehrambenu krizu. Efekte ovih kriza najviše osjećaju ranjivije ekonomije, a EU je uskočila, da podrži Ukrajinu da se odbrani od invazije i pomogla svojim partnerima da se izbore sa krizom, „rekao je ambasador Szunyog.  
EU ostaje najveći pružalac finansijske pomoći Kosovu, sa 1,2 milijarde eura obezbijeđenih kroz Instrumente za pretpristupnu pomoć (IPA) I i II, od 2007. do 2022. godine. Dalja finansijska pomoć se sada pruža kroz IPA III. EU je takođe najveći trgovinski partner Kosova.

Sarajevo domaćin panel diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom godinu dana od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, European Union External Action Service (EEAS) i kancelarija EU u Bosni i Hercegovini, organizovali su panel diskusiju „Evolucija propagandnih narativa o Ukrajini“, 24. februara 2023. godine u Sarajevu. Diskusija je okupila paneliste sa Zapadnog Balkana, Ukrajine i Bliskog Istoka.  
Ambasador Johann Sattler, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini je rekao: „Ovaj rat se ne vodi samo na bojnom polju. Rat se vodi i na mnogim drugim poljima, uključujući informativni prostor. Mehanizmi za manipulaciju informacijama koji je Rusija kreirala, uključujući i prethodne godine,  postali su moćan instrument rata, koji se koristi globalno. Integritet, profesionalno novinarstvo i snažno civilno društvo su ključni tokom ratnih vremena, kada se vrši manipulacija informacijama i šire dezinformacije.“  
Panel diskusija je dio šire aktivnosti EU „Povezivanje medijskih zajednica u doba dezinformacija“, koja se održava 24. i 25. februara u Sarajevu. Okuplja novinare, stručnjake za provjeru činjenica, medijske profesionalce i akademske radnike sa Zapadnog Balkana, zemalja Istočnog partnerstva, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike i šire. Cilj aktivnosti je povećanje prekogranične sinergije, kao i mapiranje potreba medijskih zajednica i podrška njihovom radu.

EU mijenja živote Albanaca na bolje

Dana 22. februara, 2023. godine Vijeće ministara u načelu je odobrilo potpisivanje Finansijskog sporazuma između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjem akcionom planu (Annual Action Plan – AAP) za 2022. godinu u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA) III. Doprinos EU u iznosu od 82,6 miliona eura podržaće šest akcija u oblastima životne sredine, mladih, demokratije, usklađivanja sa EU acquis, borbe protiv organizovanog kriminala i pravosuđa.

Finansijski sporazum će sada potpisati Evropska komisija, a  zatim će biti dostavljen albanskim vlastima na potpis i dalje usvajanje u Vijeću Ministara. Instrument pretpristupne pomoći podržava zemlje kandidate  za članstvo u EU u usvajanju i implementaciji ključnih političkih, institucionalnih, društvenih i ekonomskih reformi u skladu sa vrijednostima EU i progresivnom usklađivanju sa pravilima, standardima i politikama EU.

EIB Global investicije dostigle 824 miliona eura na Zapadnom Balkanu 2022. godine, dopunjene sa 11,2 miliona eura u grantovima

EU banka, preko svog ogranka koji se bavi aktivnostima izvan Evropske unije – EIGB Global – investirala je 824 miliona eura širom Zapadnog Balkana 2022. godine kako bi ubrzala održivu povezanost, čistu životnu sredinu, zelenu tranziciju, digitalizaciju i rast privatnog sektora. Ovi projekti doprinose pokretanju Ekonomskog i investicionog plana EU za regiju i EU inicijative Global Gateway. Pored toga, banka je mobilisala 11,2 milona eura grantova za pokretanje projekata održivog, urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Ogroman dio novih potpisa dodijeljen je održivijim, sigurnijim i efikasnijim projektima prevoza željeznicom i plovnim putevima, što je iznosilo 75% ukupnih kredita u prošloj godini, praćeno ulaganjima u mala preduzeća, zaštitu životne sredine i digitalizaciju.

 

Kao jedan od glavnih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework -WBIF), EIB Global razvija i implementira ulaganja u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institucijama i privredama Zapadnog Balkana. Ovaj pristup Tima Evropa  maksimizira upotrebu finansija dostupnih za preko potrebna ulaganja. Banka EU takođe je dizajnirala inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinaciju kredita, garancija, savjetovanja i grantova, u okviru European Fund for Sustainable Development Plus (EFSD+), kako bi podržala opštine, proizvođače energije, preduzeća, mala preduzeća i komercijalne banke sa ulaganjima u sektor energetike, povezivanja i digitalni sektor.

Beogradski filmski festival FEST kreće sa izuzetnom listom međunarodnih filmova

Dugo očekivani godišnji filmski festival FEST zvanično je počeo u Beogradu, u Srbiji, prikazujući neke od najboljih i najuzbudljivijih novih  filmova iz cijelog svijeta. Festival, koji se održava od 1971 .godine, postao je jedan od najvažnijih događaja u međunarodnom filmskom kalendaru. Ovogodišnje izdanje, koje traje od 24. februara do 5. marta, uključuje preko 100 filmova iz 50 zemalja, sa fokusom na promovisanje novih talenta i inovativnog pripovijedanja. Četrnaest filmova evropskih autora je dio glavnog takmičarskog programa!

 

Gledaoci će moći da glasaju za najbolji evropski film, prateći projekciju svakog od ovih filmova. Pobjedniku će biti dodijeljena Nagrada publike, koju će proglasiti ambasador Evropske unije u Srbiji, Emanuele Giaufret na zatvaranju festivala, 5. marta. Svih 100+ projekcija filmova počinju sa trejlerom (the trailer video) koji ukratko prikazuje srpski film koji je ranije podržala Kreativna Evropa.

 

EU i dalje s ponosom podržava srpsku kinematografiju. Osim što je kroz Kreativnu Evropu sponzorisala brojna vrhunska filmska i serijska ostvarenja ( Otac, Nečista krv, Leto kada sam naučila da letim, Strahinja, Zlogonje, Mrak, Mraz, Crna svadba, Područje bez signala), Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava nekoliko filmskih festivala u Srbiji, između ostalih i FEST.

 

FEST je poznat po svojoj živoj atmosferi i snažnom duhu zajednice, sa hiljadama filmskih entuzijasta iz cijelog svijeta koji se okupljaju u Beogradu svake godine da slave filmsku umjetnost. Ovogodišnji festival obećava da neće biti izuzetak, sa uzbudljivim programom projekcija, razgovora i događaja koji će prikazati najbolje od savremenog filma.

Prilika za mlade umjetnike: Mentorski i rezidencijalni program u Parizu

Rezidencijalni program razvoja mladih umjetnika je jedinstven program jer ne samo da nudi tromjesečni boravak u Parizu za mlade umjetnike iz regije, već i mentorski program koji implicira da će mladi umjetnici razvijati vještine u saradnji sa iskusnim i renomiranim evropskim umjetnicima, rečeno je na prezentaciji Programa na kojoj su prisustvovali mladi umjetnici iz Srbije.

 

Institut European Investment Bank (EIB) je objavio poziv za prijave u okviru Rezidencijalnog programa za razvoj umjetnika (Artists Development Residency programme (ADP)) za 2023. godinu, u saradnji sa Cite internationale des arts (Pariz), za umjetnike mlađe od 35 godina iz zemalja kandidata za članstvo u EU.

 

Evropska unija godinama podržava i ulaže u razvoj kreativne industrije u Srbiji, a EIB program je odlična prilika za profesionalni razvoj mladih umjetnika.

Nova studija pokazuje otpornost i reakciju susjeda EU tokom pandemijske krize

Nova studija European Training Foundation (ETF) i Eurofound pokazuje otpornost i reakciju sa kojom su se građani EU i deset susjednih zemalja suočili tokom COVID-19 pandemije. Izvještaj, Živjeti, raditi i COVID-19, pokazuje da uprkos izazovima, građani Albanije, Gruzije, Jordana, Kosova*, Libana, Moldavije, Maroka, Sjeverne Makedonije, Palestine* i Tunisa ostaju optimistični.

 

Rezultati naglašavaju značaj ulaganja u obrazovanje i potencijal rada na daljinu kao alata za ravnotežu između poslovnog i privatnog života i fleksibilnost i daju putokaz građanima u  susjedstvu EU za izgradnju bolje budućnosti za sve.

 

Izvještaj potvrđuje ulogu razvoja vještina za građane u susjedstvu EU u stvaranju bolje budućnosti za sebe i svoje zajednice. Uz predstojeću Evropsku godinu vještina, izvještaj je poziv na akciju za razvoj osnovnih vještina. Inicijativa EU će podržati mala i srednja preduzeća u rješavanju problema s nedostatkom vještina i promovisati prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage kako bi se poboljšali socijalni ciljevi EU do 2030., prema kojima bi 60% svih odraslih svake godine trebalo učestvovati u osposobljavanju i 78% u zapošljavanju.

 

Istraživanje ‘Živjeti, raditi i COVID19’, koje je prvi put pokrenuo Eurofound početkom 2020. ima za cilj da obuhvati široki uticaj pandemije na rad i živote građana EU. Peti krug istraživanja, koji je sproveden u proljeće 2022., takođe baca svjetlo na novu neizvjesnu realnost izazvanu ratom u Ukrajini, rekordno visokom inflacijom i naglim porastom troškova života. Eurofound-ETF izvještaj pruža sveobuhvatnu sliku uticaja COVID-19 na živote i sredstva za život ljudi u EU i njihove susjede.

Komesar Várhelyi u Srbiji prisustvuje svečanosti povodom željezničkog projekta Koridor 10 i razgovara o prioritetima u okviru pregovora za pristupanje EU

Komesar za Susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi boraviće danas u Srbiji kako bi najavio finansijski paket od 2,2 milijarde eura koji će omogućiti  suštinsku modernizaciju željezničkih kolosijeka Koridora 10.

 

Željeznički projekt Koridor 10 je jedna od vodećih investicija Ekonomskog i investicionog plana (Economic and Investment Plan flagship investments), koji povezuje regiju sa EU preko Hrvatske, kroz Beograd i dalje do Niša, Skoplja i Grčke. Projekat će doprinijeti modernizaciji željeznica u Srbiji i poboljšati povezanost Srbije sa drugim evropskim željezničkim mrežama. Ovo je dio Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan u iznosu od 30 milijardi eura, koji ima za cilj da mobiliše ulaganja u oblastima transporta, energetike, zelene i digitalne tranzicije, da kreira održivi rast i radna mjesta.

 

Za ovaj projekat predviđen je grant EU u iznosu do 600 miliona eura. Od toga, do sad je već odobreno 265 miliona eura za brzu prugu Beograd – Niš koja će omogućiti putovanje između ova dva grada brzinom do 200 km/h za oko 100 minuta. Ostatak paketa se sastoji od 1,1 milijardu eura kredita EIB-a i 550 miliona eura kredita EBRD.

 

Tokom posjete, komesar Várhelyi će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, ministarkom za evropske integracije Tanjom Miščević i ministrom unutrašnjih poslova BratislavomGašićem, sa kojima će razgovarati  o prioritetima pristupnih pregovora, posebno u oblasti vladavine prava i saradnji u oblastima održive povezanosti, energije i migracija.

 

Komesar će takođe razgovarati o podršci EU Srbiji da se suoči sa trenutnom energetskom krizom nakon nedavnog potpisivanja budžetske podrške vrijedne 165 miliona eura za pomoć u ublažavanju cijena energije među ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima iz Paketa energetske podrške (Energy Support Package) za Zapadni Balkan vrijednog 1 milijardu eura.