Projekat koji finansira EU podržava unapređenje ekološke odgovornosti u albanskom energetskom i ekstraktivnom sektoru.
Albanija je zemlja za bogatom raznolikošću prirodnih resursa, uključujući minerale, naftu i vodene resurse, koje eksploatišu rudarska i hidroenergetska industrija. Međutim, ove industrije, su imale značajan uticaj na životnu sredinu, što je bilo predmet mnogih debata i kontroverzi, posebno u posljednjim decenijama. Industrije ekstrakcije nemaju dovoljno monitoringa i rehabilitacije životne sredine. Nedostatak statistike i/ili nepouzdani podaci. Ovo prije svega dolazi iz slabih kapaciteta i infrastrukture monitoringa životne sredine na lokalnom i centralnom nivou. Zbog toga, slabo je i sprovođenje zakona o rehabilitaciji zagađenja životne sredine.
Princip zagađivač plaća (Polluter-Pays Principle – PPP) i dalje ne funkcioniše, što čini ruralna područja još ranjivijim na zagađenje sa negativnim uticajima na životnu sredinu, uključujući uništavanje šuma, eroziju tla, zagađenje vode i oslobađanje toksičnih materija u vazduh, tlo i vodu. Teret ostaje na lokalnom stanovništvu. Posljednjih godina, posebno je postojala zabrinutost oko uticaja iskopavanja hroma na životnu sredinu i zdravlje, što je povezano sa povećanom stopom raka i drugih oboljenja u lokalnim zajednicama.
Sa druge strane, hidroenergetska industrija u Albaniji takođe je imala značajane uticaje na životnu sredinu, posebno na rijeke i vodene ekosistem u zemlji. Albanija je blagoslovljena hidro resursima, a vlada je provodila ambiciozan program razvoja hidroenergije posljednjih godina, uključujući izgradnju velikih brana i preusmjeravanje rijeka za proizvodnju električne energije. Međutim, ovi projekti su česti bili kritikovani zbog njihovog uticaja na lokalne zajednice i životnu sredinu, uključujući i gubitak vrijednih staništa, ometanje ribljih migracija i raseljavanje ljudi i zajednica. Iz ovih razloga, nevladina organizacija Organisation Eco Partners for Sustainable Development (ECOP) je pokrenula inicijativu za rješavanje ovih problema.
“Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju ECOP-a. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima. Zato smo odlučili da doprinesemo u ovom pogledu.”
U 2018. godini projekat Rural Watch – unapređenje uloge civilnih društava u podršci transparentnosti i odgovornosti javnih vlasti i preduzeća u ruralnim oblastima” koji finansira Evropska unija, pokrenuo je EcoP sa ciljem rješavanja problema životne sredine u Albaniji uzrokovanih energetskim i ekstraktivnim industrijama. Entela Pinguli, izvršna direktorica EcoP-a, objašnjava da je potreba za projektima bila urgentna, navodeći: – “Prekomjerna upotreba prirodnih resursa kao što su nafta, minerali i voda bez bilo kakve kontrole u Albaniji, privukla je pažnju naše organizacije. Radimo više od jedne decenije na upravljanju životnom sredinom, a posebno na aspektima sprovođenja i primjetili smo da albansko zakonodavstvo, koje je u procesu usklađivanja sa tekovinom prava EU, zaostaje u implementaciji zakonodavstva, u administrativnim, institucionalnim i finansijskim kapacitetima za rješavanje zaštite životne sredine i degradacije, posebno u ruralnim područjima.”
Projekat je izabrao pet tačaka za energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) kao pilot regione u kojima posluju preduzeća sa praksama koje nisu u skladu sa nacionalnim zakonskim zahtjevima, uključujući dvije lokacije za ekstrakciju u Patos Marinezu i Bulkizi, kao i tri energetska postrojenja, hidroelektranu rijeke Šušica (u rječnom bazenu Vjosa) i hidroelektranu Karište u Šebeniku i Nacionalnom parku Jablanice i hidroelektranu rijeke Mat. Program izgradnja kapaciteta omogućio je obuku organizacijama civilnog društva, medijima i advokatima na ovih pet EEI lokacija. Projekat je takođe sproveden uz zagovaračke aktivnosti kroz monitoring grupe koje su činili novinari, advokati, tehnički eksperti i predstavnici organizacija civilnog društva ili lokalnih zajednica. Pored direktnih koristi od aktivnosti zagovaranja, cilj je bio uvođenje dobre prakse u lokalne zajednice tako da mogu da nastave da ih sprovode na dug rok.
Projekat je zagovarao ime životne sredine prema lokalnim i centralnim vlastima kao i podizanju svijesti lokalnih organizacija civilnog društva i zajednica o posljedicama zagađenja životne sredine, njihovim pravima i obavezama podižući ovu temu na viši nivo posebno pružanjem komponente pravne pomoći, koja je dodatno osnažila lokalne zajednice da preduzmu akcije u ovom smislu. Projekat je pomogao u izradi zahtjeva za pristup informacijama o životnoj sredini i osporavanju odbijanja da se informacije daju pred povjerenikom za pravo na informacije ili na sudu. Prava pomoć je takođe pružena za pravno savjetovanje organzacija civilnog društva i lokalnih zajednica u procedurama zaštite životne sredine kao što su Procjena uticaja na životnu sredinu (Environmental Impact Assessment – EIA) i u sudskim raspravama o pitanjima u vezi sa poštivanjem zakona o životnoj sredini.
“Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“
O projektu
Projekat Rural Watch Albanija bavio se nekim od najurgentnijih pitanja ruralnog razvoja u Albaniji, posebno onima koji se tiču kvaliteta života i standarda za čisto i sigurno okruženje. Uz sve veći pritisak i ekonomski razvoj u ciljanim projektnim područjima kroz Energetiku i ekstraktivnu industriju (EEI) – posebno u Bulkizi sa svojom industrijom hroma; Bulkiza sa svojom hidroenergijom na rijeci Mat; Prrenjas/Librazhd sa svojom hidroenergijom na rijeci Škumbini u Nacionalnom parku Šebenik Jablanice; Fier/Patos sa ekstrakcijom ulja u Patos Marinezu; i Selenice sa svojom hidroenergijom na pritoci Šušice u rijeku Vjosu – postoji još veća potreba za jakim organizacijama civilnog društva (OCD) na terenu koje mogu pozvati nadležne javne vlasti i kompanije na odgovornost za ekološke, zdravstvene i sigurnosne standarde i propise.
Projekat je takođe uključio najbolje prakse u ruralnom razvoju iz Bugarske, naročito vezane za transparentnost i odgovornost energetskih i ekstraktivnih industrija (EEI) u pogledu povećanja javne svijesti, pristupa informacijama i pravdi, i javnog angažmana putem inovativnih medijskih kanala.
Ovo je postignuto u saradnji sa bugarskom organizacijom Blue Link, koja je pružila podršku za sprovođenje informativne kampanje. Kao dio ove kampanje, pokrenut je portal Rural Watch, koji pruža informacije o raznim slučajevima ruralne održivosti obuhvaćenih projektom, kao i korisne izvore informacija za ciljane ruralne lokacije. Entela ističe doprinos projekta podizanju pitanja uticaja na životnu sredinu na viši nivo, govoreći: “Centralizovano donošenje odluka, posebno za upravljanje strateškim prirodnim resursima kao što su nafta, voda, šuma, obalna linija itd., ne pomaže u održivoj upotrebi prirodnih resursa i primjeni politike na lokalnom nivou.“
