Skip to main content

Autor: WeBalkans

Zatvoren Poziv za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023.

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Novinari sa Zapadnog Balkana i Turske podnijeli su više od 260 prijava na poziv za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. Ukupno 267 prijava je podnesno za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. uključujući nacionalne i regionalne kategorije. Ove prijave pristigle su iz sedam različitih zemalja. Prestižna nagrada nagrađuje izuzetne istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini. Iz grupe pristiglih prijava, ocjenjivački žiri će izabrati tri najbolje priče iz svake od sedam zemalja, što će rezultirati s 21 odabranom pričom. Ovaj proces izbora osigurava da su najistaknutiji radovi iz svake zemlje prepoznati i priznati. Ove godine Nagrada EU uvela je uzbudljiv dodatak u obliku regionalne nagrade. Ova kategorija nastoji prepoznati najbolje priče koje prevazilaze nacionalne granice i bave se pitanjima od značaja za cijelu regiju. Stvaranjem ove nove kategorije, nagrada ima za cilj podstaći novinare da prošire svoju perspektivu i pozabave se pitanjima koja imaju širi uticaj.

 

Poseban ocjenjivački žiri će biti osnovan za procjenu prijava za regionalnu nagradu. Ovaj namjenski panel će pregledati sve prijave i izabrati tri priče koje imaju najveći regionalni uticaj. Ova inicijativa će podstaći osjećaj saradnje između novinara i ohrabriti ih da se udube u regionalna pitanja koja imaju uticaj na širu publiku. U protekle četiri godine, nagrađene su 84 istraživačke priče sa Zapadnog Balkana i Turske koje su uradila 124 novinara. Ove priče su dale doprinos u rješavanju slučajeva zloupotrebe moći, korupcije, organizovanog kriminala, zagađenja ekosistema i drugih nedjela. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“ (“Strengthening Quality Journalism in Western Balkans and Türkiye II”). Ovim se želi prepoznati i promovisati izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

3,6 miliona eura za saradnju Srbije i Sjeverne Makedonije

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Podrška zdravstvu i socijalnoj i kulturnoj inkluziji, kao i promocija turizma, dio su novog programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije, koji finansira Evropska unija. Trilateralni sporazum o finansiranju su potpisali danas u Nišu, u okviru EU Sedmice mogućnosti, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, potpredsjednik Sjeverne Makedonije Bojan Maričić i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Giaufret.

 

Ovo je drugi program prekogranične saradnje između ove dvije zemlje. Ukupan budžet programa koji je Evropska komisija usvojila 3. juna 2022. iznosi 9,7 miliona eura, od čega 8,4 miliona eura sufinansira EU. Ovo je dvostruko više sredstava u odnosu na prethodnu sedmogodišnju finansijsku perspektivu. Trilateralni sporazum odgovara dvogodišnjim alokacijma u ukupnoj vrijednosti od 3,6 miliona eura, koje će se dopuniti u kasnijoj fazi Programa kako bi se mogla iskoristiti ukupna sredstva EU namijenjena cijelom programu.

 

Očekuje se da će, zahvaljujući Programu, usluge socijalne i zdravstvene zaštite za ranjive grupe biti  dostupnije građanima, kao i da će biti više kulturnih sadržaja za sve stanovnike područja na kojima se Program implementira. Razvoj prekograničnog turizma i zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa na obe strane granice će značajno povećati broj turističkih posjeta i dužinu boravka turista u pograničnom području.

 

Područje ovog programa prekogranične saradnje uključuje Jablanički i Pčinjski okrug u Srbiji te Sjeveroistočni region i dio Skopskog regiona u Sjevernoj Makedoniji, sa oko 850.000 stanovnika u obe zemlje.

Sjeverna Makedonija se pridružuje programu LIFE za zaštitu životne sredine i klimatske akcije

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Komesar za zaštitu životne sredine, okeane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius i ministrica za životnu sredinu i prostorno planiranje Sjeverne Makedonije, Kaja Sukova, potpisali su juče poslijepodne u  Briselu sporazum o pridruživanju Sjeverne Makedonije programu LIFE za zaštitu životne sredine i klimatske akcije (LIFE programme for environment and climate action). Sjeverna Makedonija je četvrta zemlja izvan EU koja se pridružila programu poslije Islanda, Ukrajine i Moldavije. Pridruživanjem LIFE programu, Sjeverna Makedonija će imati priliku da iskoristi podršku LIFE-a za mobilizaciju javnih i privatnih resursa za klimatske akcije, zaštitu biodivirziteta, cirkularnu ekonomiju i tranziciju na čistu energiju.

 

Komesar Sinkevičius  je rekao: „Udruživanje Sjeverne Makedonije sa LIFE-om je prilika da ojačamo našu zajedničku akciju u borbi protiv klimatskih promjena, rješavanju zagađenja, podsticanju tranzicije ka čistoj energiji, dostizanju cirkularne ekonomije i zaštiti i obnavljanju biodivirziteta. Uska saradnja će koristiti građanima, preduzećima i civilnim društvima u Sjevernoj Makedoniji  i doprinijeti zelenijem, održivijem kontinentu u  skladu sa ciljevima evropskog Green Deal-a.“

 

Javne i privatne organizacije iz Sjeverne Makedonije moći će da dobiju finansijsku podršku za projekte zaštite životne sredine i klimatske akcije, kao što su na primjer povećanje energetske efikasnosti, čišćenje zagađenih područja, poboljšanje upravljanja vodenim resursima i podrška razvoju, praćenju i jačanju zakona sličnih onima u EU.

 

Kandidati iz Sjeverne Makedonije mogu poslati prijedloge u okviru LIFE poziva za dostavljanje prijedloga objavljenih 2023. godine (LIFE calls for proposals launched in 2023).

Obučavanje mladih za tržište rada

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Otključavanje potencijala: EU finansira povećanje zapošljavanja mladih iz Gjakove putem praktične obuke

Kosovo se suočava s velikom potražnjom za stručnim radnicima koji su spremni raditi lično ili na daljinu za ostatak svijeta. Uviđanje novih prilika koje su omogućene zelenom i digitalnom tranzicijom leži u cjeloživotnom učenju i razvoju vještina. Slični jazovi među radnom snagom prisutni su i na području EU, zbog toga je Evropska komisija (EK) proglasila 2023. Evropskom godinom vještina (European Year of Skills). Cilj je obezbijediti građanima relevantne vještine za prilagođenje promjenama na tržištu rada.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije.”

Postignuće je u većem uticaju u manjim gradovima

Tržište rada Kosova suočava se s mnogim izazovima, ali u manjim gradovima postoji još manje prilika za poslodavce i radnike. Na vrhu liste problema je jaz u vještinama: preduzeća ne pronalaze radnike koje trebaju, dok oni koji traže posao nemaju dovoljno kvalifikacija za zaposlenje. U zapadnom gradu Gjakova, Centar za inovacije Jakova (JIC) (Jakova Innovation Centre) prepoznao je veliki potencijal za rješavanje nesrazmjera između potreba tržišta rada i obrazovnih vještina. Ovo je vjerovatno razlog nezaposlenosti više od polovice mladih u Kosovu.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije”, kaže Fatos Axhemi, voditelj projekta sufinansiranog od strane Europske unije i općine Gjakova, a koji se bavi zapošljavanjem mladih, žena i ranjivih skupina.

Da bi se uhvatio u koštac s problemom, JIC je primijenio dvosmjerni pristup: saradnja s poslodavcima i osobama koje traže posao. Nakon što su popisali potencijalne prilike u privatnom i javnom sektoru, identifikovali su osam traženih vještina putem analize tržišta rada i procjene potreba – rezultat: 31 zaposlen i preko stotinu završenih stažiranja.

“Naše metode za uključivanje mladih na tržište rada pokazale su se uspješnima, za što smo imali vrlo pozitivne kritike”, kaže Axhemi. “Završili su stažiranje na kojem su samostalno radili poslove, obavljali stručne dužnosti na temelju onoga u čemu su vješti.”

Osim obuke, praktikanti su se razvijali kroz svoje iskustvo s programom mentorstva tokom dvogodišnjeg projekta.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu.”

O projektu

Kao vodeći partner, Centar za inovacije Jakova i Općina Gjakova provodili su projekat “Zajedno prema osnaživanju mladih, žena i ranjivih skupina” koji je trajao dvije godine i kog je finansirala Kancelarija Evropske unije na Kosovu. Glavni cilj projekta bio je analizirati trenutno tržište rada i stvarati nove prilike za mlade, žene i ranjive skupine. Osim toga, projekat je imao za cilj pružiti ciljanim skupinama neophodne vještine koje su potrebne za tržište rada, povezivanje poslodavaca i zaposlenika za obuku na poslu, stažiranje i redovno zapošljavanje te finansiranje novih inovativnih ideja za stvaranje novih start-upova.

Pokretanje start-upova i prevladavanje prvih prepreka

JIC je takođe podržao start-up firme koje su trebale pomoć kako bi počele sa radom, posebno one koje djeluju u malim sredinama poput Gjakove i susjednih općina Junik i Deçan. Među 16 korisnika sredstava, projekat je podržao preduzetnice i vlasnike start-upova s invaliditetom u različitim industrijama, kao što su prerada hrane, IT, savjetovanje o prehrani, poslovni rast i mnoge druge.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu”, kaže Axhemi.

Kontinuirano prepoznavanje i rješavanje nedostatka vještina nužno je za sve učesnike, kao i potreba za cjeloživotnim učenjem i sticanjem vještina koje odgovaraju promjenama koje povećavaju šanse za zapošljavanje svih. Više od tri četvrtine firmi u EU ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a samo trećina odraslih provodi obuku, iznosi EK.

Spašavanje Kina Lumbardhi

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Priča o izdržljivosti i oživljavanju

Kino Lumbardhi osnovano je 1952. godine u Prizrenu, na Kosovu, u doba Socijalističke Jugoslavije. Bilo je dio modernog kulturnog graditeljstva u novoformiranoj državi, s ciljem obrazovanja masa novom ideologijom putem filmskog medija. Prvobitno kino je puštalo projekcije unutar zatvorenog prostora, a 1959. godine pokrenuto je i otvoreno kino za javne projekcije. Međutim, od samog početka rada kino se suočavalo s konstantnim prijetnjama rušenja i kada je bilo staro već 20 godina 1972. godine, vlasti su donijele odluku da ga sruše. Potom, tokom 1980-ih godina, održan je čak arhitektonski konkurs za redizajniranje čitavog susjedstva, uključujući kino, kao značajni kulturni kompleks. Uprkos tim stremljenjima, svi pokušaji rušenja ili preuređenja nisu uspjeli iz različitih razloga. Nakon toga, godine 2007, općinske vlasti ponovno su odlučile srušiti kino, i predstavljale su mu ozbiljniju prijetnju s mehanizmima za rušenje koji su bili spremni za akciju. Srećom, inicijativa građanskog otpora uspjela je zaustaviti rušenje u posljednji čas, spašavajući kino od uništenja.

“Otvaranje ceremonije DokuFesta protumačeno je kao čin protesta koji je kasnije dobio podršku 58 civilnih društava iz cijelog Kosova, javnosti i mnogih institucionalnih dionika. To je bio izvanredan uspjeh i označio je prvi korak prema spašavanju Kina Lumbardhi.”

“Inicijativa za zaštitu kina Lumbardhi,” koju predvode DokuFest i EC Ma Ndryshe, prvo je uspješno prikupila preko 8.000 potpisa i organizovala proteste kako bi izvršila pritisak na vlasti i time uspješno spriječila očekivano rušenje. Međutim, nije poduzeta nikakva daljnja akcija kako bi se aktiviralo kino, koje je zatvoreno nakon rata. Iako je kino neformalno ponovno otvoreno kao SHKA – Shoqeria Kulturo Artistike na privatnu inicijativu u kratkom periodu od 2012. do 2014. godine, s barom i prostorom za događaje koji su se odvijali na tom mjestu, većinu vremena tokom tih sedam godina nije bilo institucionalnih napora ka ponovnom aktiviranju i obnovljanju kina za javnu upotrebu, objašnjava Ares Shporta, direktor Fondacije Lumbardhi. Godine 2014. pokušan je još jedan i posljednji pokušaj rušenja kina, putem privatizacije od strane AKP-a i planova općine za “proširenje puta”, ponovno otvarajući rasprave o izgradnji parkirališta ili tržnog centra, kao što se dogodilo u mnogim gradovima u regiji.

Ares se sjeća da je odluka o rušenju kina objavljena tri sedmice prije međunarodno priznatog filmskog festivala DokuFest, koji se svake godine održava u Prizrenu i koristi kino kao svoju glavnu lokaciju od 2002. godine”, on dodaje.

Neuspjeh prethodnog pokušaja rušenja poslužio je kao dragocjena lekcija, potičući aktiviste u Prizrenu da preduzmu odlučne akcije i osnuju Fondaciju Lumbardhi kao nezavisnu nevladinu organizaciju. Njihova misija bila je povratiti kino kao kulturno naslijeđe koje je dostupno svima i proaktivno zagovarati provođenje 7 ciljeva inicijative. Pod inicijativom fondacije, osim hitnih intervencija na krovu i manjih intervencija koje su kino učinile upotrebljivijim, u periodu od 2019. do 2020. godine obnovljeno je i otvoreno kino, Kino Bahçe, u saradnji s CHwB Kosova i dizajnom Khora Office putem projekta kojim je upravljao UNDP i kog je finansirala Evropska unija. Nakon toga, detaljni dizajn za sveobuhvatan plan obnavljanja kompleksa kina i pješačke staze implementiran je u jesen 2022. godine.

Paralelno s tim, Fondacija Lumbardhi olakšala je saradnički proces koji uključuje više dionika kako bi se razvio upravljački plan za kino Lumbardhi. Plan je imao za cilj sačuvati kulturnu baštinu kina, potaknuti održivi socijalno-ekonomski razvoj, oživjeti ga kao javni kulturni centar i integrisati ga u kulturni milje Prizrena. Kako bi postigli te ciljeve, fondacija je okupila umjetnike, društvene naučnike i istraživače koji su se upustili u razne projekte, generisali novo znanje i povezali se sa širom publikom.

U potrazi za održivim ekonomskim modelom, kino Lumbardhi uspješno je kombinovalo samostalno ostvarene prihode iz kafića, prihode od najma i prodaje ulaznica s vanjskim izvorima finansiranja. Kao rezultat toga, fondacija sada zapošljava više od 12 zaposlenih i sarađuje s otprilike 10 vanjskih saradnika, čime daje pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji.

“Naš slučaj pokazuje da rušenje i izgradnja iz temelja nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem obnove i jačanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom.”

O programu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) sredstvo je kojim EU od 2007. godine podržava reforme u regiji proširenja finansijskom i tehničkom pomoći. IPA fondovi jačaju kapacitete korisnika tokom procesa pristupanja, dajući za rezultat progresivne pozitivne promjene u regiji.

Za period od 2007. do 2013. godine, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) imao je proračun od 11,5 milijardi eura. Njegovom sljedbeniku, IPA II, dodijeljen je proračun od 12,8 milijardi eura za period 2014. – 2020. godine. Za višegodišnji finansijski okvir perioda 2021. – 2027., proračunski okvir IPA III iznosi 14,162 milijarde eura.

Tokom najnovijeg pokušaja rušenja kina 2014. godine, Evropska unija snažno je podržala građansku inicijativu za njegovu zaštitu. Naknadno, 2018. godine, Evropska unija takođe je obećala značajnu podršku, pruživši 1,5 milijuna eura za buduću obnovu kina. Projekt obnove uključuje instalaciju novih sistema grijanja, ventilacije i hlađenja, prilagođenje pozadinskih i radnih prostora, očuvanje značajnih područja poput balkona i projekcijske dvorane te održavanje drugih elemenata koji doprinose jedinstvenom identitetu kina. Osim toga, projekat će omogućiti prostor za kafić i vanjske prepravke u skladu s urbanim planiranjem.

“Podrška Evropske unije ključna je, budući da kino trenutno radi punim kapacitetom samo pet mjeseci godišnje. Završetkom obnove biće moguće koristiti kino tokom zimskih i jesenskih sezona za prikazivanje filmova, za koncerte, predstave i slične aktivnosti”, objašnjava Ares. Takođe ističe da će projekat, finansiran od strane EU-a, poboljšati rentabilnost zgrade, te kao rezultat povećati prihode. Osim toga, s estetskog stajališta, zgrada će postati privlačnija za širu javnost. “Naša akcija pokazuje da rušenje i počinjanje iznova nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem oživljavanja i očuvanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom”, dodaje Ares.

„IMAŠ PRAVO!“ – KAMPANJA PROMOCIJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Promotivna kampanja besplatne pravne pomoći u Srbiji, pod nazivom „Imaš pravo!“, predstavljena je lokalnim medijima i javnosti u Nišu. Ova kampanja je dio projektnih aktivnosti „Podrške jačanju vladavine prava u Srbiji“, sufinansirana od strane EU i njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i implementirana od strane GIZ-a. Zajednički je pokrenuta i razvijena u saradnji sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije. Kampanja ima za cilj podizanje svijesti o mehanizmu besplatne pravne pomoći.

 

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći donesen je 2019. godine sa ciljem da se omogući pristupu pravdi i pravnoj zaštiti za svakog pojedinca, pogotovo za najugroženije građane. I pored uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći krajem 2019. godine, još uvijek postoji nedostatak svijesti građana o njihovom pravu na besplatnu pravnu pomoć, kao i nekoliko nedostataka u primjeni zakona.

 

Kampanja „Imaš pravo!“ će biti implementirana u nekoliko faza tokom dužeg perioda. Primarno će se fokusirati na jedinice lokalne samouprave u kojima je zakonski moguće ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Dodatno, biće uloženi napori da se povećaju kapaciteti kroz terenske obuke službenika odgovornih za budžetiranje i odobravanje aplikacija.

MADE OF US: A Remarkable Adventure Successfully Comes to an End!

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Kampanja “Made of Us – Putovanje  EU-Zapadni Balkan“ koju podržava EU, a donosi vam WeBalkans, se završila sa velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju o EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući online sadržaj.

 

Prošle sedmice 12. juna 2023. godine, vlogeri su imali priliku da posjete Berlaymont,  sjedište Evropske komisije i upoznaju se sa članovima kabineta komesara Varhelyi-ja u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da pokažu svoj najbolji sadržaj i govore o najupečatljivijim trenucima putovanja, kao i da članovi tima Made of Us predstave preliminarne rezultate kampanje. Nakon prve prezentacije, vlogeri su se premjestili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno dočekala Sigrid Brettel, vršilac dužnosti šefa jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju DG NEAR-a. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoje lično iskustvo sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i naučene lekcije sa završenih putovanja. Događaj se završio razgledanjem Brisela koje je posebno organizovano da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, fokusirajući se svake sedmice na jednog od WB6 partnera. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, prešli 6000 km autom, na putu sreli zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera su snimili svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, prevodeći svoje putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji je distribuirano na WeBalkans kanalima.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju molimo vas da posjetite stranicu kampanje Made of Us

 

(Made of Us campaign page).

Promovisanje zdravog odrastanja u predškolskim ustanovama u Sarajevu

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane Evropske unije osnažuje vaspitače i roditelje za optimalni razvoj djece u općini Centar Sarajevo u Bosni i Hercegovini.

Godine 2019., Institut za Stanovništvo i Razvoj (IPD), nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, proveo je istraživanje koje je uključivalo 127 vaspitača u Sarajevskom kantonu. Cilj je bio identifikovati njihove potrebe za dodatnom stručnom podrškom u provođenju programa za zdrav rast i razvoj, koji dobija podršku od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Sarajevskog kantona. Tokom ovog procesa, IPD je prepoznao potrebu za kontinuiranim radom s predškolskom djecom. Koristeći rezultate istraživanja iz 2019. godine i uz stručno vodstvo, razvili su obrazovni paket za poboljšanje emocionalnih i socijalnih vještina djece.

Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

“Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”,

Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.

Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.

“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,

O projektu

Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Ukupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”

Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam  šta uraditi u određenoj situaciji.  Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.

Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.

Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.

On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

Lokalno jačanje za integraciju Albanije u EU

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Inicijativa koju finansira EU-a osnažuje albanske općine da imaju značajniju ulogu u procesu evropske integracije. 2014 godine Albanija je poduzela značajne korake sa inicijativom za reformu svog sistema lokalne samouprave, gdje teži prema pravoj decentralizaciji, nadograđujući prethodne, ali nedovoljne napore. Ova inicijativa ima za cilj osnažiti lokalnu samoupravu značajnim finansijskim i ekonomskim ovlastima, pravima i odgovornostima. S namjerom da poboljša administrativne, investicijske, regulatorne i uslužne sposobnosti u osnovnim funkcijama te obuhvati prijenos dodatnih odgovornosti. Istovremeno, reforma teritorijalne administracije ima za cilj uskladiti administrativne granice zemlje reorganizacijom fragmentiranih jedinica lokalne samouprave. Ova reorganizacija ima za cilj rješavanje problema nezadovoljavajućih javnih usluga koje se pružaju lokalnim zajednicama i nedostatka ekonomije obima, što ima za rezultat prekomjerne administrativne troškove. Cilj je stvoriti kohezivniji i učinkovitiji teritorijalni sistem koji bi bolje služio potrebama stanovništva.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.”

Voditeljica tima, Jolanda Trebicka izdvaja drugi ključni aspekt koji se ticao uloge općina u procesu evropske integracije u okviru reforme lokalne samouprave u Albaniji. U to vrijeme izvršna direktorica Organizacije za razvoj Evropskih partnera u Albaniji (EPD), bila je među stručnjacima aktivno uključenima u proces reforme. Ona naglašava da je postojalo rasprostranjeno mišljenje među vlastima da se evropska integracija uglavnom fokusira na usklađivanje zakonodavstva na središnjoj razini, zanemarujući značaj lokalne samouprave.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.  Naposljetku, prepoznato je da je evropska integracija sveobuhvatna praksa i da općine igraju ključnu ulogu u tom procesu”, ističe Trebicka. Stoga je početna strategija decentralizacije imala za cilj uspostaviti EU kutke u 30 albanskih općina do 2020. godine.

2017 godine EU u Albaniji pokreće projekat “Općine za Evropu”. Cilj ovog projekta je davanje većeg značaja ulozi općina u procesu evropske integracije. Počevši gotovo iz početka, projekat je pružio sveobuhvatnu podršku u različitim područjima, tako što je pomogao 61 općini u uspostavljanju EU jedinica i omogućio im da učinkovito obavljaju dužnosti. Projekat je organizovao nekoliko obuka kako bi unaprijedio kapacitete općina za pristupanje EU fondovima i podržao EU jedinice u organizaciji lokalnih događanja za širenje informacija o EU.

 

“Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije.”

O projektu

Opšti cilj projekta “Općine za Evropu” bio je jačanje kapaciteta upravljanja općinama i pružanje informacija albanskim građanima i lokalnim administracijama o EU, njenim politikama, programima i fondovima. Sve aktivnosti projekta organizovane su oko sljedećih komponenata: integracija u EU i koordinacija donatora, izgradnja institucija i obuka, umrežavanje i online komunikacija, vidljivost i događaji, te sveprisutni problemi. Tehnička pomoć projektu pružila je podršku za uspostavljanje i učinkovito funkcionisanje Odjela za EU poslove u svakoj općini. Odjeli za EU poslove od ključnog su značaja za upravljanje internim (unutar općina) procesima koordinacije u vezi s pitanjima EU-a i služe kao glavna struktura za koordinaciju i provođenje aktivnosti usmjerenih prema zajednici. Ukupna finansijska vrijednost projekta (oba dijela) iznosi 3,6 milijuna eura.

Osim toga, projekat je pružio podršku Delegaciji EU u provođenju informacijskih i komunikacijskih aktivnosti na razini općina. To uključuje učešće u kampanjama protiv ilegalne migracije, promovisanje programa ERASMUS+ među mladima u općinama i podizanje svijesti o programima podrške ruralnom razvoju EU na lokalnoj razini. Takođe je pokrenuta značajna kampanja ‘Evropa je ovdje’, koja se sastojala od informisanja lokalnog stanovništva o doprinosu EU-a socijalnom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica.

Uopšteno, projekat je značajno i bitno doprinio povećanju kapaciteta upravljanja općina u vezi s pitanjima povezanima s EU, donoseći pozitivne rezultate. Projekat se smatra najboljom praksom u zemljama Zapadnog Balkana tokom događanja organizovanog u okviru Dana proširenja od strane Odbora regija 6. jula 2022. Ipak, gospođa Trebicka priznaje da i dalje postoji prostor za poboljšanje. “Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Potrebno je učiniti više kako bismo informisali i povećali kapacitete cijele lokalne uprave te podržali gradska vijeća da igraju aktivniju ulogu u važnim procesima evropske integracije na terenu. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije”, izjavljuje Trebicka.

WeBalkans na European Youth Event 2023 u Strasbourgu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

European Youth Event (EYE) održava se svake godine u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, kao i online, okupljajući hiljade mladih osoba iz cijele Evropske unije i svijeta. Svrha događaja je razmjena i oblikovanje ideja u vezi budućnosti Evrope. Još jednom, ovaj uzbudljiv i značajan događaj pokrenuo je nove ideje i podstakao nove veze u Strasbourgu, gradu domaćinu evropskih institucija. Ovo je uključivalo učešće Mladih evropskih ambasadora  i EU vlogera uključenih u kampanju „Made of Us“.

 

Izuzetno putovanje započelo je 8. juna na Savjetu Evrope za mlade evropske ambasadore sa Zapadnog Balkana, Istočnog partnerstva, Južnog susjedstva i EU vlogere uključene u kampanju WeBalkan-a „Made of Us“. Interaktivni jednodnevni događaj uključivao je radionice posvećene borbi protiv diskriminacije, zagovaranju slobode izražavanja i unapređenju rodne ravnopravnosti. Učesnici su imali priliku da posjete Savjet i učestvuju u panel diskusiji na visokom nivou na kojoj su učestvovali ambasadorka EU pri Savjetu Evrope Vesna Batistić Kos, direktor za politička pitanja i spoljne odnose Savjeta Evrope Miroslav Papa,  kao i direktori za ljudska prava i demokratiju, Christophe Poirel i Matjaž Gruden, respektivno. Ova platforma je imala za cilj da premosti jaz između rada Savjeta Evrope i mlađe generacije, naglašavajući stalni imperativ promovisanja principa ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Naredna dva dana bila su definisana Evropskim događajem mladih (European Youth Event), značajnim godišnjim skupom mladih koji se održava u Evropskom parlamentu. U okviru ovog događaja, mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana i EU vlogeri vodili su niz važnih panel diskusija. Naime, jedan panel je prikazao impresivno putovanje „Made of Us“ Putovanje EU – Zapadni Balkan, dio regionalnog komunikacionog programa WeBalkan-a EU za Zapadni Balkan.

 

U kampanji “Made of us” učestvovalo je dvanaest mladih vlogera iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su krenuli na putovanje po regionu. Podijelili su svoje iskustvo, promovisali projekte EU i istakli jednistveno kulturne nasljeđe prisutno na Zapadnom Balkanu. Pored toga, mladi evropski ambasadori su sarađivali sa predstavnicima i Istočnog i Južnog partnerstva kako bi organizovali zanimljiv Thinkaton-a za mlade. Ovaj Thinkaton se bavio temama relevantnim za mlade širom svijeta kao što su socijalna pitanja, digitalno područje, zaštita životne sredine i klimatske promjene. Osmislili su različite kvizove da upoznaju učesnike sa tri regiona i održali panel diskusiju pod nazivom ‘The role and impact of youth activism – Perspectives from the East, South, and Western Balkans’ (‘Uloga i uticaj aktivizma mladih – Perspektive Istoka, Juga i Zapadnog Balkana’, koja je privukla veliku publiku. Član evropskog parlamenta Thomas Waitz je učestvovao na jednom od najposjećenijih panela, na kojem se raspravljalo o pristupanju Zapadnog Balkana i Istoka Evropskoj uniji. Konačno, mladi evropski ambasadori i vlogeri su imali priliku da se lično sretnu sa članom Evropskog parlamenta Rookmaker-om i razgovaraju o aktivizmu u stvarnom životu i značaju aktivnog građanstva među mladima.

 

Sve aktivnosti i događaji iz omladinske avanture u Strasbourgu prikazani su na kanalima webalkans.eu. Ovo je mladim pojedincima sa cijelog Zapadnog Balkana i Evrope pružilo priliku da virtuelno učestvuju u ovom izuzetnom događaju.