Skip to main content

Autor: WeBalkans

Od male farme do pilićarske korporacije

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Program IPARD koji finansira EU podržava rast crnogorskog pilićarskog preduzeća.

U svojim dvadesetim godinama, Radovan Jovović je završio pravni fakultet u Beogradu s namjerom da postane pravnik i radi za državno preduzeće. Međutim, sve se promijenilo prilikom jednog putovanja po Evropi kada je naišao na farmu s pilićima koja je privukla njegovu pažnju. Radoznao, zaustavio se da razgovara s vlasnikom farme, nesvjestan da će ovaj susret duboko uticati na njegov život. “Dok sam razgovarao s vlasnikom farme s pilićima, počeo sam shvatati da bi ovo mogao biti intrigantan poslovni poduhvat za istraživanje”, razmišlja Radovan.

“Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina.”

Po povratku u Crnu Goru, Radovan je nastavio svoju karijeru kao pravnik u državnoj instituciji. Međutim, opčinjenost za pokretanjem farme s pilićima nije ga napuštala. Imajući podršku svojih roditelja, odlučio se za korak dalje i osnovao malu farmu s oko 70 koka nosilica. Na njegovo oduševljenje, taj poduhvat se pokazao unosnim. Trošak hrane za piliće bio je prihvatljiv, a tržišne cijene jaja su bile povoljne. “Kao porodični posao, uspjeli smo ostvariti poštenu zaradu, posebno uzimajući u obzir ekonomske uslove devedesetih godina”, kaže Radovan.

Sukobi i ratovi koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji negativno su uticali na poslovanje; međutim, preduzeće je opstalo unatoč izazovima. Radovan objašnjava da su ekonomske sankcije koje su nametnute Jugoslaviji i nestabilni uslovi na tržištu činili poslovanje izuzetno teškim za njih. Međutim, oko 2004. godine, situacija je počela da se normalizuje, a tržište se postupno stabilizovalo. U to vrijeme, Radovan je krenuo na još jedno putovanje po Evropi, ovaj put s ciljem nabavke opreme i tehnologije koja bi im omogućila širenje posla kako bi smjestili preko 10.000 koka nosilica.

Godine 2007. uspješno su nabavili najsavremeniju računarsko baziranu tehničku opremu iz Evrope. Istovremeno su proširili fizički prostor farme i sagradili novu, modernu zgradu sa znatno većim kapacitetom od preko 15.000 koka nosilica. “Ova investicija označila je prekretnicu u istoriji našeg preduzeća, pretvarajući ga iz malog porodičnog biznisa u korporaciju”, tvrdi Radovan.

“Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) dizajniran za podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na agro-prehrambeni sektor i ruralna područja tih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja postali održiviji, usklađeni sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Radovan objašnjava da su u posljednjim godinama naišli na dodatne izazove, uključujući poteškoće na tržištu uzrokovane pandemijom COVID-19 i nestašicom hrane za piliće i sirovina zbog ruske agresije na Ukrajinu. “Ipak, uspješno smo se nosili s tim izazovima, što dodatno potvrđuje održivost i stabilnost našeg preduzeća”, tvrdi Radovan.

Kao održivo i stabilno preduzeće, Alkoset je takođe uspio iskoristiti podršku EU kroz IPARD program za Crnu Goru. Preduzeće je imalo koristi od pomoći u izgradnji, rekonstrukciji i nabavci opreme, uključujući agregate, termotehniku, opremu za uzgoj kokoši u kavezima, opremu za koke nosilice i izgradnji novih objekata. “Kao jedan od pionira koji se prijavio za IPARD program u Crnoj Gori, s povjerenjem mogu reći da je podrška koju smo primili bila prekretnica i katalizator ne samo za naše preduzeće, već i za brojna druga preduzeća u našoj zemlji”, dodaje Radovan.

Oživljavanje turizma na sjeveru Crne Gore: Inovativni projekat

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU podržava osnaživanje ruralnog turizma u Crnoj Gori

Sjeverni dio Crne Gore obiluje prirodnim i kulturnim blagom, što ga čini primamljivom destinacijom za posjetioce. U proteklim godinama, ruralni turizam u domaćinstvima doživio je značajan rast u ovom području, s brojem posjetilaca koji se konstantno povećava. Ovo se može pripisati, u velikoj mjeri, dostupnosti visokokvalitetne domaće hrane i pića, kao i mogućnosti doživljaja tradicije. Međutim, uprkos ovim pozitivnim trendovima, broj noćenja među posjetiocima još uvijek nije na nivou na kojem može biti. Razlog za to bio je nedostatak dodatnih atrakcija ili zabavnih opcija koje bi privukle posjetioce da produže svoj boravak. Prepoznajući ovaj izazov, Udruženje za ruralni turizam, nevladina organizacija koja djeluje na sjeveru Crne Gore, započela je projekat s ciljem rješavanja ovog problema i unapređenja turizma ukupno.

“Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce.”

Dalibor Sekularac, predstavnik Udruženja za ruralni turizam, ističe da je pitanje pomanjkanja zabavnih sadržaja za posjetioce redovna tema rasprave unutar udruženja već više od godinu dana. “Iako ruralna domaćinstva na sjeveru Crne Gore nude odličnu hranu i smještaj, nedostajalo im je iskustvo u pružanju zabavnih sadržaja za posjetioce,” objašnjava Dalibor. Da bi riješili ovaj problem, udruženje je osmislilo plan da uspostavi stazu za pješačenje dugu devet kilometara koja će povezivati sela Lubnice i Kurikukuce. Ova staza bi ponudila posjetiocima jednostavnu i ugodnu šetnju, omogućavajući im istraživanje prirodnih atrakcija u regiji. Fokus je bio posebno usmjeren na porodični turizam, budući da je područje već imalo izazovne staze za iskusne planinare, ali je nedostajalo opcija prikladnih za porodice s djecom koje preferiraju rekreativne šetnje.

Da bi ostvarili svoju viziju, Udruženje za ruralni turizam je apliciralo za finansiranje putem Programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji podržava EU i sprovodi UNDP. Njihov projekat se uklopio u kriterije programa, te su dobili neophodnu podršku. Uz pomoć ReLOaD2 programa, identifikovali su i očistili stazu, koristili profesionalno označavanje GPS-om kako bi osigurali preciznost, postavili potrebne oznake, te kreirali mapu i letke s informacijama o stazi. Nadalje, promovisali su stazu na platformama za outdoor turizam poput Vikilock-a i vlastite web stranice. Kako bi povećali vidljivost, napravili su tri promotivna videa – jedan koji prikazuje stazu, drugi koji ističe ruralna domaćinstva, i treći koji daje pregled ruralnog turizma u regiji. Informacije o stazi takođe uključuju geocaching oznake, odražavajući trenutni trend u modernom turizmu.

“Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa podržanih od strane EU – – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i potsticanjem mladih da aktivno sudjeluju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem podržavajućeg pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo.

Staza je sada u funkciji već skoro godinu dana, a nedavno su predstavnici Udruženja ruralnih domaćinstava, UNDP-a i EU-a posjetili sela kako bi ocijenili njen uspjeh. “Staza je dobro prihvaćena od strane posjetilaca, čak su neki vlasnici ruralnih domaćinstava počeli pružati usluge vodiča za stazu,” kaže Dalibor.

Prema Daliboru, projekat nije samo pružio podršku domaćinstvima, već je takođe poslužio kao vrijedna prilika za učenje. “Iako je bio projekat manjeg obima, naučio nas je važnim vještinama u nabavci, izvještavanju i drugim relevantnim područjima”, objašnjava Dalibor. “S obzirom na znanje koje smo stekli, osjećamo se sigurnije u apliciranju za veće projekte i programe finansirane od strane EU i drugih donatora.”

Revolucionarne promjene u poljoprivrednom istraživanju u Srbiji: Pionirski objekat BioSens Instituta

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Uz podršku kredita EIB, Institut BioSens u Srbiji je stekao novu zgradu opremljenu iznimno sofisticiranim alatima i velikim radnim prostorijama.

BioSens, pionirski Institut za istraživanje i razvoj IT-a u biosistemima, stoji na čelu transformacije poljoprivrede putem digitalnih inovacija u Srbiji. Od svog osnivanja 2015. godine, institut je bio u vrhu istraživanja najnovijih naučnih i tehnoloških dostignuća u primjeni IT-a u poljoprivredi. Njegov primarni cilj je pružanje najsavremenijih digitalnih rješenja poljoprivrednom sektoru u Srbiji i globalno, osnažujući poljoprivrednike da postižu veće prinose uz optimizaciju ulaganja. Uticaj naučnih postignuća Instituta BioSens seže daleko izvan granica njegovih laboratorija. Ove inovacije se besprijekorno integrišu u društvo, pružajući korist poljoprivrednicima, službama za proširenje, kompanijama, donosiocima političkih odluka, studentima i učenicima.

EU pruža podršku Institutu BioSens finansirajući ga putem projekta ANTARES, velikodušno dodjeljujući 14 miliona eura iz programa EU-a Horizon 2020 “Širenje izvrsnosti i povećanje učešća”. Vlada Srbije takođe je pružila značajan doprinos od 20 miliona eura, što je osigurano dobijanjem povoljnog kredita od 18 miliona eura od Evropske investicione banke. Ovi fondovi su posvećeni razvoju istraživačke infrastrukture, uključujući novo otvorenu, vrhunsku zgradu Instituta i naprednu naučnu opremu.

“Od našeg osnivanja 2015., sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu.”

Profesor Vladimir Crnojević je direktor Instituta BioSens. Ističe hitnu potrebu za dodatnim radnim prostorom koja se pojavila tokom vremena. “Od našeg osnivanja 2015. godine sa samo 10 zaposlenih, doživjeli smo izuzetan rast, sada zapošljavajući 150 osoba. Obim našeg istraživanja se značajno proširio, što je zahtijevalo izgradnju nove zgrade, unaprijeđenu infrastrukturu i modernizovanu opremu,” objašnjava profesor Crnojević.

Nova zgrada Instituta BioSens ističe se kao jedna od najinovativnijih građevina u Srbiji. Pažljivo je dizajnirana da zadovolji  potrebe istraživača koji rade na projektima koji se odnose na mikro i nanotehnologiju, vještačku inteligenciju, istraživanje biosistema, ćelijsku poljoprivredu, bioarheologiju i različite druge naučne discipline koje istražuje i razvija Institut za informacionu tehnologiju u biosistemima.  Laboratorije i kancelarije čine otprilike 60% ukupne površine zgrade, što obezbijeđuje širok radni prostor za istraživače Instituta. Obuhvatajući oko 6.500 kvadratnih metara, ova zgrada služi kao primjer jedinstvenih arhitektonskih elemenata i složenih inženjerskih rješenja. Posebno je opremljena tehnologijom bazne izolacije, kombinujući seizmičke izolatore i izolacione temelje kako bi je zaštitila od seizmičkih aktivnosti i čak najmanjih vanjskih vibracija. Ova antivibracijska osnova obezbijeđuje da delikatna oprema smještena unutar zgrade ostane zaštićena od vanjskih smetnji.

Laboratoriji u Institutu BioSens zahtijevaju izuzetan nivo čistoće, tu se čak i najmanja čestica prašine smatra prevelikom. Da bi zadovoljili ove stroge zahtjeve, određeni laboratoriji u objektu su dizajnirani kao čistionice. Ovako kontrolisani uslovi zahtijevaju prisustvo čistog i nekontaminiranog zraka, stvarajući prikladan radni prostor za rukovanje najosjetljivijom opremom. Pristup ovim prostorijama je ograničen, te zahtijeva da osobe promijene odjeću prije postupnog ulaska kroz sve čišće prostore. Vizuelna komunikacija između različitih prostorija omogućena je kroz staklene panele, dok posebne transferne kutije olakšavaju razmjenu materijala i opreme. Nadalje, institut se ponosi optičkom laboratorijom, koja je potpuno obložena crnom bojom za specijalizovana optička istraživanja.

“Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu.”

O programu

Evropska investiciona banka, institucija za dugoročno finansiranje Evropske unije, podržava održive kapitalne investicione projekte koji doprinose političkim ciljevima Unije. U zemljama Zapadnog Balkana, finansijske operacije EIB doprinose olakšavanju integracijskog procesa sa Evropskom unijom. Od 2001. godine, EIB je odobrio preko 7 milijardi eura za projekte u Srbiji.

Institut BioSens je doživio izuzetan rast, upošljavajući  50 radnika na početku projekta a danas broji 140 zaposlenih, od kojih više od 50 posjeduje doktorat. Ovu ekspanziju omogućio je EU-finansirani program ANTARES. Projekat je direktno obezbijedio 37 novih radnih mjesta, a očekuje se dodatno popunjavanje još 15 pozicija do završetka projekta. Ovaj veliki podsticaj značajno je unaprijedio naučne kapacitete Instituta, imajući za rezultat uspješno pokretanje 36 Horizon projekata, još 22 međunarodna projekta, 9 industrijskih projekata i 38 nacionalnih projekata, čime je ostvaren ukupan prihod od otprilike 25 miliona eura.

Profesor Vladimir Crnojević priznaje ključnu ulogu koju je odigrao projekat ANTARES i odluka države da obezbijedi finansiranje od Evropske investicione banke. “Zahvaljujući projektu ANTARES i podršci Evropske investicione banke, uspjeli smo nabaviti potrebnu opremu i investirati u našu novu zgradu,” potvrđuje profesor Crnojević.

Izgradnja mostova preko umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU pomaže kulturnim organizacijama iz Kosova i Srbije da se povežu i razviju nova partnerstva.

Ana Pinter, režiserka pozorišta iz Beograda, Srbija, identifikuje se kao eksperimentalna umjetnica. Ona je aktivni član Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS), saradničke platforme koja okuplja preko 80 organizacija iz 21 grada u sektoru kulture i umjetnosti Srbije. Ana je trenutno u posjeti gradu Peja/Peć u Kosovu kao učesnik ANIBAR Međunarodnog festivala animiranog filma. To je njen prvi posjet Kosovu i gradu Peja/Peć. “Oduševljena sam živahnošću ovog grada i divnim festivalom, koji je ove godine odabrao temu ljubavi. Radujem se susretu i razgovorima s kolegama iz ANIBAR-a, i istraživanju temelja potencijalnih saradnji”, kaže Ana.

“Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju.”

Ana i drugi umjetnici iz Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS) posjećuju ANIBAR kao dio projekta finansiranog od strane EU “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije.” Ovaj projekat zajednički provode ANIBAR i ICSS. Luka Knežević Strika, koji predstavlja ICSS, objašnjava da sarađuju s ANIBAR-om posljednje dvije godine u širem regionalnom kontekstu, fokusirajući se na razvoj međunarodne kulturne saradnje i intersektorske saradnje u području kulture u Srbiji i Kosovu. Njihov cilj je uspostaviti nove modele organizacije i partnerstva između civilnog i javnog sektora.

Iako su postojale neke saradničke inicijative između kulturnih organizacija u oba entiteta, i dalje postoji nedostatak održive i struktuisane saradnje između organizacija u Srbiji i Kosovu. Osim toga, nedostaju tehničke i meke vještine u sektoru u obje zemlje, kao i ograničene prilike za mlađe organizacije i pojedince da uđu u sektor. Mnogim mladim ljudima u oba entiteta nedostaju motivacija i vještine potrebne za aktivno učestvovanje u svojim lokalnim zajednicama. “Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju”, objašnjava Luka.

Projekat obuhvata niz aktivnosti namijenjenih jačanju kapaciteta kulturnog sektora i podsticanju saradnje između nezavisnih umjetnika, kulturnih prostora i institucija na Kosovu i u Srbiji. Ove aktivnosti uključuju opremanje kulturnih prostora potrebnom opremom, organizaciju kulturnih javnih programa i događanja te olakšavanje razmjene savremenih kulturnih i umjetničkih programa. Projekat takođe uključuje sazivanje skupština članova mreže, izradu nezavisnog kulturnog časopisa, objavljivanje blog članaka na mreži koji pokrivaju nezavisnu kulturnu scenu, provođenje radionica i obuka za mlade umjetnike te podržavanje 24 zajedničke kulturne razmjene i suprodukcije između Kosova i Srbije.

“Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj.”

O projektu

Projekat “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije” koji podržava EU “Program za građansko društvo i medije EU/Zapadni Balkan i Turska za 2021-2023 (IPA III)”. Projekat je pokrenut 2023. godine i planiran je da traje 48 mjeseci. Njegov glavni cilj je jačati i razvijati održive, inkluzivne i participativne prakse i strukture savremene kulturne saradnje između Srbije i Kosova.

Kroz ove zajedničke napore, partneri imaju za cilj da bolje razumiju razlike i sličnosti između kulturnih i društvenih konteksta Kosova i Srbije. “Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj”, kaže Luka.

Kulturne organizacije i inicijative u regiji kontinuirano prednjače u promociji važnih tema poput ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, demokracije, dobre uprave i održivosti okoliša. ANIBAR i ICSS, posebno, odigrali su ključnu ulogu u zagovaranju inovativnih modela građanskih javnih partnerstava za upravljanje javnom infrastrukturom. Kroz ovaj projekat, izvršna organizacija će imati priliku uspostaviti partnerstva i integrisati ove teme u kulturne i umjetničke programe održavane u kulturnim prostorima.

YEA organizuju panel diskusiju u Skoplju, Sjeverna Makedonija, zagovaranje protiv neplaćenog stažiranja

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Mladi evropski ambasadori Renata Penčova, Damjan Zlatanovski i Staniša Stankovikj organizovali su diskusiju namijenjenu mladim osobama, fokusirajući se na implementaciju zabrane neplaćenog stažiranja. Ovo pitanje je dobilo značajnu pažnju širom Evrope, posebno nakon što je nedavno European Parliament usvojio inicijativu koju vodi European Youth Forum.

 

Na događaju, koji je stručno moderirao mladi evropski ambasador Damjan Zlatanovski, istakla se mlada evropska ambasadorica Renata Penčova kao jedna od glavnih govornika. Renata koja je takođe i ambasadorica kampanje #BanUnpaidInternships, naglasila je važnost usklađivanja makedonskog zakona sa predloženom zabranom, kao i ključnu ulogu mladih u zalaganju za ovu promjenu.

 

Tokom događaja, prisutni su bili počašćeni projekcijom nedavnog intervjua između predsjednika European Youth Forum i evropskog komesara Schmit-a. Ovaj intervju je poslužio kao dokaz komesarove podrške predloženom zakonu, za koji se očekuje da će ga Evropska komisija prihvatiti u bliskoj budućnosti.

 

Događaj je održan u Evropskoj kući u Skoplju.

Pop-Up događaj mladih evropskih ambasadora (YEA) na Univerzitetu u Regensburgu privlači pažnju studenata iz EU

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Pop-Up događaj je održan 13. jula na Univerzitetu u Regensburgu u okviru Sommerfest-a. Jovana Jaćimović, YEA domaćin  i studentica  na univerzitetu, predstavila je mrežu mladih evropskih ambasadora (YEA Network) zajedno sa projektom Webalkans  i kampanjom  Made of Us. Ovo je poslužilo kao prilika da se pokaže region i njegova ponuda. Studenti iz raznih zemalja iz EU su učestvovali na događaju i pokazali veliki entuzijazam za mrežu mladih evropskih ambasadora, izrazivši želju da nauče više o mladim evropskim ambasadorima i regionu Zapadnog Balkana. Događaj je uveličala svojim prisustvom Silvana Farruku, mlada evropska ambasadorica iza Albanije, koja je trenutno na doktoratskim studijama na Univerzitetu u Regensburgu.

Skrining klastera resursa, poljoprivrede i kohezije počinje sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

17. jula održan je prvi informativni sastanak o klasteru resursa, poljoprivrede i kohezije (Klaster 5). Klaster 5 pokriva poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, ribolov, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata kao i finansijske i budžetske odredbe. Prva dva dana sastanaka bila su fokusirana na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribolov, a nakon toga sigurnost hrane i budžetske odredbe. Bilateralni skrining sastanci za Klaster 1, 2, 3 i 4 su završeni.  

Analitičko ispitivanje tijela zakona EU (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima upoznavanje sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni donose. Takođe, omogućava preispitivanje nivoa pripremljenosti zemlje i planove za dalje usklađivanje, te se tako dobiju  preliminarne indikacije o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima. Skrining je prvi korak u procesu pristupnih pregovora. Proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja acquis-a duž širokih tema koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju je počeo već 19. jula 2022. godine, odmah poslije Međuvladinih konferencija, a završio se u septembru za Klaster 1 – Osnove, oktobru za Klaster 2 – Interno tržište, februaru za Klaster 3 – konkurentnost i inkluzivni rast i u junu za Klaster 4 – Zelena agenda i održiva povezanost.

 

Vježba Skrininga se sastoji od dvije faze:

 

-uvodna sesija na kojoj odjeljenja Komisije objašnjavaju poglavlje po poglavlje pravne tekovine (acquis) EU

 

-bilateralna sesija na kojoj je svaka zemlja kandidat pozvana da prezentuje svoj stav, po poglavljima, u svojim pripremama za usvajanje i implementaciju acquis-a

 

Evropska komisija će procijeniti i izvijestiti Savjet o stepenu pripremljenosti zemlje kandidata za dati klaster, o planovima zemlje kandidata za dalje pripreme i o preliminarnim naznakama pitanja koja će najvjerovatnije da se pojave u pregovorima.

 

Savjet će jednoglasno odlučiti da li će definisati početna mjerila za svaki pregovarački klaster, na osnovu preporuke Komisije u izvještaju o skriningu.

Prevazilaženje problema vodosnabdijevanja u Sjevernoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Sjeverna Makedonija transformiše svoju vodoinfrastrukturu uz podršku Evropske unije.

Božin Spasov, dugogodišnji mještanin sela Leski na istoku Sjeverne Makedonije, već gotovo sedam decenija je svjedokom otežanog pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik osnovne škole, uporno je isticao koliko je bitno biti oprezan kada pijemo lokalnu vodu i biti svjestan da nam je ona rijetko dostupna. “Budući da živimo u tako toplom klimatskom području, redovno se suočavamo s problemima snabdijevanja vodom”, objašnjava Spasov. “Naročito tokom ljeta, tad budemo uskraćeni za vodu gotovo svaki dan.”

“Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna.”

Zastarjele i loše ugrađene vodovodne cijevi doprinijele su još gorim nestašicama vode i dovele u pitanje kvalitet pitke vode u selu tokom cijele godine. Voda se često onečišćavala organskim tvarima i predstavljala bi prijetnju za zdravlje. Da bi riješili ovaj problem, lokalna vlast donijela je odluku o povezivanju Leskija s vodovodnim sistemom grada Vinica, većeg grada u blizini, putem cjevovoda dugog 3,5 kilometara. Istovremeno su u Vinici postavljena najsavremenija postrojenja za pročišćavanje pitke vode i pumpna stanica.

U februaru 2023. godine Evropska investicijska banka odobrila je zajam od 50 miliona eura Sjevernoj Makedoniji za rješavanje problema vodosnabdijevanja u zemlji. Ovaj razvoj donio je značajna poboljšanja situacije u Leskiju. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna”, Spasov radosno komentariše.

Odobreni zajam u Sjevernoj Makedoniji pomoće i drugim gradovima i naseljima koja se suočavaju sa sličnim problemima vodosnabdijevanja. Poznat kao “okvirni zajam”, omogućava finansiranje za različite projekte. Uz podršku jamstva Evropskog fonda za održivi razvoj, programa Evropske unije, ovaj okvirni zajam omogućiće izgradnju i obnovu vodosnabdijevajućih, odvodnih i protupoplavnih infrastruktura u 80 gradova ili naselja širom Sjeverne Makedonije. Takođe je Evropska investicijska banka odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.

Uticaj projekta će biti značajan i od njega će imati koristi približno 700.000 ljudi i njime će se podsticati nove ekonomske prilike. Takođe će poboljšati otpornost zemlje na klimatske promjene, a od toga će imati koristi oko 40% stanovništva.

“Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ovaj investicijski projekt pomoće u zatvaranju značajnog jaza u investicijama u sektoru vode i pružiti našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti.”

O inicijativi

Pokrenuta 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u Južnom susjedstvu i Zapadnom Balkanu, poput prisilnih premještaja i migracija, ekonomskih kriza, političkih kriza, suša i poplava. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regiji investirajući u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći u upravljanju migracijskim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih financijskih proizvoda te kombinuje sredstva donatorske zajednice s finansiranjem EIB-a. Inicijativa se provodi u bliskoj saradnji s državama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su dale svoj doprinos ERI-ju.

Alocirana sredstva će omogućiti odabranim općinama modernizaciju i nadogradnju njihove infrastrukture vodosnabdijevanja i odvoda, uključujući distribucijske i kolekcijske mreže. Osim toga, uvešće se hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program investiranja u općinsku vodu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije uz tehničku podršku EIB-a u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa dio je Ekonomske inicijative za otpornost, koja ima za cilj mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava za podršku rastu, ključnoj infrastrukturi i društvenoj koheziji na Zapadnom Balkanu.

Potpredsjednica EIB-a, Lilyana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Team Europe. “Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ova investicija pomoće da se popune značajne finansijske praznine investicijama u sektoru vode i da se našim lokalnim partnerima pruži dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti”, izjavila je Pavlova. Pavlova takođe ističe društvene i ekonomske koristi koje će proizići iz poboljšanja uslova okoliša i života, istovremeno jačajući otpornost vodovodne infrastrukture na klimatske promjene, ključni cilj EIB-a kao EU klimatske banke.

Evropska unija donira specijalizovanu opremu Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH

Written by WeBalkans on . Posted in News.

U okviru kontinuirane podrške razvoju kapaciteta za upravljanje migracionim tokovima u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je danas u Sarajevu donirala opremu u vrijednosti od 170.900 KM Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

 

Karel Lizerot, Šef odjela za pravosuđe i unutrašnje poslove, migraciju i reformu javne uprave, u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini uručio je opremu Enesu Kariću, direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. “Evropska unija investira u izgradnju kapaciteta agencija koje su uključene u odgovore na migracione tokove u BiH, uključujući i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH. Naša podrška će se nastaviti u narednom periodu” kaže Lizerot.

 

Ova oprema obuhvata specijalizovanu zaštitnu odjeću i obuću i dio je sveobuhvatne podrške radu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, što će značajno olakšati rad policijskih službenika na terenu. Naime, Evropska unija je u martu ove godine donirala Direkciji deset  specijalizovanih terenski vozila u vrijednosti od 725.000 KM, što će pomoći policijskim službenicima da povećaju mobilnost i operativnu efikasnost.

 

Evropska unija ostaje posvećena podršci Bosni i Hercegovini u upravljanju migracionim tokovima u zemlji. Zajedničkim naporima i kontinuiranom podrškom, EU ima za cilj da osigura dobrobit i zaštitu migranata uz podržavanje vodeće uloge države u odgovoru na migracione tokove, te održiva rješenja. Projekat implementira IOM u partnerstvu sa UNHCR-om, UNICEF-om i UNFPA.

Podsticanje inkluzije i kreativnosti među djecom Gradiške

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava inicijativu za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u Gradišci, Bosna i Hercegovina.

Nevena Gvozdenac je psihologinja koja radi u Gradišci, malom gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine čija je populacija nešto veća od 14.000 stanovnika. Glavni dio njenog posla je rad s djecom, posebno s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Iako studije koje su provele međunarodne organizacije ukazuju na neka poboljšanja u općem položaju djece s teškoćama u razvoju u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih 20 godina, trenutno stanje je još uvijek daleko od standarda koji su postavljeni međunarodnim pravnim okvirom kao što je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), kao i zakonodavstvo i politika o osobama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini.

 

Gospođa Gvozdenac lično se susrela s ovim izazovima tokom svog rada u Gradišci i odlučila je poduzeti korake povodom toga organizujući besplatne aktivnosti kako bi podržala društvenu integraciju djece s teškoćama u razvoju. Pokrenula je radionice gdje djeca s teškoćama u razvoju mogu imati interakciju s djecom koja se razvijaju bez poteškoća, koje imaju za cilj prihvatanje od strane djeca s poteškoćama i razvoj empatije među djecom bez poteškoća u razvoju.

“Ovo nije segregirana radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Nevena je omogućila njihovu inkluziju, i vidimo da ove zajedničke radionice ne predstavljaju prezahtijevan izazov za njih, što je roditeljima najvažnije”

Njen koncept je dobro prihvaćen od strane omladinskog centra “Petar Kočić,” koji je sarađivao s gospođom Gvozdenac kako bi razvio projekat nazvan “Kreativni drugari” koji se provodi u Gradiškoj od maja 2022. godine kao dio projekta ReLOaD2 (Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu), kog finansira Evropska unija a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Žana Kovačević, koordinator projekta i predsjednica omladinskog centra, podijelila je svoja zapažanja kao majka djeteta s teškoćama u razvoju. Vidjela je Neveninu ideju kao priliku da se pristupi djeci na drugačiji način, da se ona integrišu s djecom koja se razvijaju bez teškoća. “Ovo nije segregirana radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Nevena je omogućila njihovu inkluziju, i vidimo da ove zajedničke radionice ne predstavljaju prezahtijevne izazove za njih, što je ključno za nas kao roditelje,” objasnila je Kovačević.

Tokom 2022. godine, omladinski centar “Petar Kočić” u Gradiškoj organizovao je niz kreativnih i edukativnih radionica za djecu s teškoćama u razvoju i za njihove drugare koji se razvijaju bez teškoća. Pod vodstvom stručnog osoblja, ovi mališani proveli su vrijeme zajedno, doprinoseći značajno njihovom razvoju i društvenoj inkluziji. Tokom ljeta, na ulicama Gradiške često su se mogli vidjeti prizori igre djece u raznim kreativnim aktivnostima. Priča iza njihove maštovite igre nosi važnu poruku koju je prepoznala lokalna zajednica.

Žana Kovačević iz omladinskog centra “Petar Kočić” istaknula je da roditelji obično sami ili uz podršku terapeuta dolaze s idejama za dodatne obrazovne i kreativne aktivnosti. “Ova djeca prije svega trebaju neformalno obrazovanje, poput ovih radionica. Mnogi od njih teško stiču vještine koje se podučavaju u osnovnoj školi. Mogu se boriti s pisanjem ili ispravnim govorom, ali važno je da ih nastavimo podučavati. Najvažnija stvar za njih je provesti vrijeme s drugom djecom i sudjelovati u zajedničkom stvaralaštvu,” naglasila je Kovačević.

“Sve radionice bile su dizajnirane kako bi potaknule timski rad, a trudili smo se da uključimo bilo koje dijete. Naš fokus bio je prvenstveno na kreativnim aktivnostima koje su djeci omogućile da puste maštu i stvaraju razne rukotvorine koristeći prirodne materijale.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koje je finansirala EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU) i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Omladinski centar “Petar Kočić” organizovao je prvu seriju radionica za mlade početkom juna 2022. godine, koje su trajale do septembra iste godine. Nevena Gvozdenac ističe: “Sve su radionice osmišljene kako bi potaknule timski rad, i trudili smo se uključiti da uključimo bilo koje dijete. Naš je fokus bio prvenstveno na kreativnim aktivnostima koje su djeci omogućile da puste maštu i stvaraju razne rukotvorine koristeći prirodne materijale.”

Putem radionica provedenih u sklopu projekta “Kreativni prijatelji,” omladinski centar “Petar Kočić” predstavio je novi model za promociju kulture Gradiške. Uposlenici centra objašnjavaju da su rukotvorine koje su djeca stvorila tokom radionica iskorištene za izradu karte grada i sela, koja je izložena u Kulturnom centru Gradiška. Ta izložba, održana krajem 2022. godine, predstavila je nevjerovatnu kreativnost djece s teškoćama u razvoju.