Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Ostvaren je napredak na najvećem ekološkom projektu u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Vijesti.

Ključni korak u implementaciji projekta, vrijednog 136 miliona eura i finansiranog od strane EU, učinjen je najavom otvaranja tendera za izgradnju najvećeg ekološkog projekta u Sjevernoj Makedoniji – Skopje wastewater plant.

 

The Skopje wastewater treatment plant jedan je od 21 vodećih projekata odabranih u februaru za finansiranje od strane EU 2022. kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Investicioni paket je korak dalje u implementaciji Economic and Investment Plan for the Western Balkans 2021-2027. Postrojenje za otpadne vode u Skoplju je jedan od ekoloških projekata odabranih za finansiranje u okviru Flagship 7 – Waste and Wastewater Management.

 

The EU is financing this project  sa 70 miliona evra investicionog granta, dopunjujući zajam Evropske investicione banke od 35 miliona evra, zajam Evropske banke za obnovu i razvoj od 30 miliona evra i sredstva bilateralnih donatora. Kako se otpadne vode Skoplja trenutno ispuštaju u rijeku Vardar bez filtriranja, očekuje se da će projekat imati značajne koristi za životnu sredinu i zdravlje stanovnika Skoplja. To će takođe doprinijeti usklađenosti zakona Sjeverne Makedonije sa relevantnim zakonima i standardima EU o životnoj sredini i vodama.

Nagrada za šampione zaštite prirode – Green Skills Award 2022

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska fondacija za trening (ETF) objavila je poziv za dostavljanje radova na temu značaja vještina u podupiranju zelene tranzicije. Taj poziv, pod nazivom “Zelena tranzicija: obrazovanje, obuka i vještine”, ima za cilj prikupiti priče o tome kako obrazovanje, obuka i razvoj vještina podržavaju pomak ka održivim, čistim, ugljično neutralnim kružnim ekonomijama i društvima.

 

Cilj je pružiti ideje i inspiraciju za obrazovanje i obuku kreatora politika i praktičara u susjedstvu EU i šire.

 

Uspješni finalisti će dobiti nagradu ETF Skills for Green Transition koja će biti dodijeljena na Evropskoj sedmici praktičnih vještina 2022. koju organizuje Evropska komisija. Najbolje priče će biti prikazane u publikacijama i komunikacijama ETF-a, a ETF će proizvesti kratke filmove bazirane na najzanimljivijim pričama, od kojih će neke biti prikazane na Evropskoj sedmici praktičnih vještina 2022. i promovisane na kanalima društvenih medija ETF-a.

Komesar Várhelyi prisustvuje Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Várhelyija i šefove vlada Albanije (Albania), Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina), Kosova (Kosovo), Crne Gore (Montenegro), Sjeverne Makedonije (North Macedonia)  i Srbije (Serbia) na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022 (Western Balkans Investment Summit 2022) .

 

Događaj je otvorila predsjednica EBRD-a Odile Renaud Basso (EBRD President Odile Renaud Basso), koja je u svom govoru naglasila (stressed in her speech) da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.

 

U svom obraćanju, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi iznio je planove Evropske unije (European Union’s) da pojača finasijsku podršku regionu na 30 milijardi eura u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati bruto domaći proizvod regiona za 3,6%.

 

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Várhelyi. “Zapadni Balkan takođe prirodno pripada ovdje .”

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtijevaju regionalni energetski sistem koji će izbalansirati priliv obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže, a u nekim zemljama, iziskivati i izmjenu zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 

Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a te vrste. U sjedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. održan je inauguracijski samit Zapadnog Balkana (Western Balkans Summit), koji je po prvi put okupio sve premijere regiona.

Srpski vojni ljekari i osoblje pridružili su se Misiji EU za obuku u Somaliji

Written on . Posted in Vijesti.

Šest srpskih vojnih ljekara i osoblja pridružit će se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTMS). Misija je pokrenuta 2010. godine, s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih institucija kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Misiju čini oko 200 zaposlenih iz sedam država članica EU, uključujući Srbiju.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju i poželio im je puno sreće. On je rekao: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbijednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje u ovome ima ključnu ulogu neophodnu za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati ​​se radi širenja globalne sigurnosti i stabilnosti.”

 

Uloga kontingenta medicinskog osoblja Srbije u okviru ove misije podrazumjeva liječenje, evakuaciju, snabdijevanje i druge uloge koje su neophodne za održavanje zdravlja vojnih snaga. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spašavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijet će zdravlju i dobrobiti vojne jedinice kroz smjernice u prevenciji bolesti, ozljeda izvan borbe i stresa prouzročenog pri vojnim operacijama.

Prsten za promjenu

Written on . Posted in Priče.

Kako djeca u Crnoj Gori prstenovanjem ptica pomažu zaštitu bioraznolikosti

Prstenovanje ptica važan je način prikupljanja informacija o migracijskim rutama različitih vrsta ptica, mjestima gdje se zaustavljaju, područjima zimovanja i brzinama migracije. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dugovječnosti, uzroka smrti i vjernosti mjestima rođenja, do mjesta gniježđenja i partnera. Bogatost prikupljenih podataka pomaže u stvaranju slike o svakoj populaciji i o tome bore li se da opstanu ili napreduju – neprocjenjive informacije za zaštitu naše populacije ptica i bioraznolikosti. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, vjeruje da ova naučna praksa može biti i vrlo zabavna, te su odlučili angažovati širu javnost, uključujući i djecu. “Shvatili smo da mnogi građani u Crnoj Gori smatraju nauku nečim što je zaista komplikovano, o čemu ne mogu dobiti nikakve informacije… Pa smo odlučili da ih uključimo i dokažemo im suprotno!” kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže u razumijevanju vrsta koje migriraju

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne od njihovih nogu, a idealno i bilježenje vrste ptice, dobi, spola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste kao i razumijevanje spremnosti ptice za nastavak migracije. Na prstenovima je upisan referentni kod koji omogućuje jedinstvenu identifikaciju pojedinih ptica ako se ponovo ulove.

“Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesta gdje ptice mogu dobiti crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili viza. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, smješka se Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita njihovog staništa. Kada CZIP ima informacije o migraciji, njihovi naučnici mogu identifiikovati i gdje se ptice odmaraju, jedu ili gnijezde te poduzeti potrebne akcije lobiranja ili zagovaranja kako bi zaštitili ta staništa.

“Htjeli smo učiniti nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”  

Približavanje nauke djeci

Do sada je projekat uključio stotine djece i odraslih iz cijele Crne Gore u aktivnosti prstenovanja ptica. „Kroz ovaj projekat pokušavamo da se fokusiramo najviše na mlade i dosta radimo sa školarcima jer školama u Crnoj Gori nedostaju prezentacije o zaštiti okoliša, a djeca se nedovoljno edukuju o ovim predmetima, pa se trudimo da imamo što više radionica.“, kaže Nevena. “Željeli smo da nauku učinimo dostupnom građanima kako bi svi mogli učestvovati, doprinijeti i naučiti nešto novo u isto vrijeme.”

“Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti građana o zaštiti prirode, te podrška praćenju biodiverziteta i promjenama ponašanja građana, uključujući mlade ljude i njihove nastavnike.

Glavne aktivnosti uključuju razvoj i raspodjelu edukativnog i promotivnog materijala; događaji kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja, itd; ali i organizacija radionica u školama, školama u prirodi, omladinskim istraživačkim kampovima, te takmičenja i kvizova o biodiverzitetu. EU je obezbijedila preko 80.000 eura za podršku projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

CZIP-ove aktivnosti prstenovanja ptica koje uključuju javnost provode se u sklopu projekta BIODIversity VALues – BIOVAL, koji financira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, poput pitanja transporta. Nevena objašnjava: “Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli nabaviti potrebnu opremu, angažovati licencirane stručnjake za prstenovanje, obezbijediti prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.”

Još jedna aktivnost u sklopu BIOVAL projekta je Bubo Night kada se prikupljaju podaci o velikim ušarama (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja se sastoji od posjete unaprijed odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje zvukova sova i snimanje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već pozitivno uticao na podizanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica.”

Era sajber-poljoprivrede u Srbiji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji sufinansira EU podržava srpske naučnike koji su pioniri u digitalnoj transformaciji poljoprivrede. Srpski farmeri sada imaju novu najbolju prijateljicu po imenu Lala. Lala ima mogućnost da prikupi podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka tla, a zatim ih arhivira da bi ih kasnije koristili farmeri. Lala je robot ili, kako ga njegovi pronalazači na Institutu BioSense u Srbiji vole da zovu, Agrobot. Profesorica Vesna Bengin sa Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili dijelu parcele da tačna količina nutrienata koja je potrebna. „Polazna tačka za ovo je uočavanje razlika koje postoje u tlu u različitim dijelovima parcele, i tu djeluje naša robotska platforma – Agrobot Lala – koja pruža tačne i precizne informacije“, kaže ona. Prilagođena poljoprivrednim namjenama i opremljena sistemom za uzorkovanje i analizu tla, Lala se kreće duž unaprijed definisane putanje unutar parcele, uzima uzorak tla, analizira ga odmah i bilježi georeferentne rezultate mjerenja. Zahvaljujući tome, Lala isporučuje višeslojnu mapu na osnovu koje farmeri mogu donositi odluke u vezi sa sjetvom, navodnjavanjem i primjenom gnojiva, pesticida i herbicida s ciljem da optimizuju proizvodnju. „Raduje nas što smo dijelom poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, dronove i mlade ljude sa laptopima na srpskim poljima“, kaže profesorica Bengin.

 “Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju.”

Osnovan 2015. godine, BioSense istraživačko-razvojni institut za IT u biosistemima je pionir u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Srbiji. Profesorica Bengin je suosnivač Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta čula da je zemlja u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, toliko plodna da može da prehrani cijelu Evropu. Međutim, ona je vidjela da to i nije baš tako kao što se govori. Kao odrasla osoba iskusila je tome sličnu situaciju, koja govori u prilog razlici između rečenog i primijenjenog. Naime, činilo joj se apsurdnim baviti se vrlo složenim naučnim istraživanjima gdje su rezultati vidljivi samo na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju“, kaže profesorica Bengin. To je dovelo do ideje da se oformi naučni institut kao baza znanja kojoj bi se farmeri, preduzeća i kreatori politika mogli obratiti kako bi riješili probleme na terenu. Profesorica Bengin objašnjava da je na putu da se to postigne bilo administrativnih, finansijskih i međuljudskih izazova – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog vijeka da nije bilo financiranja nauke od strane EU, prvo kroz program FP7, a kasnije kroz Horizont 2020. „Projekat po projekat, kao ciglu po ciglu, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo prepoznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesor Bengin.

„Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost.”

O projektu Sa budžetom od skoro 30 miliona evra, ANTARES je najveći istraživački projekat ikada finansiran od strane Evropske unije u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije koje pruža institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje od 14 miliona evra. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020. Profesor Bengin je koordinator projekta Horizon 2020 ANTARES koji finansira EU i koji podržava Institut BioSense na razvojnom putu do tržišno orijentisanog evropskog centra istraživačke izvrsnosti u radu. „Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost”, kaže profesor Bengin. Danas BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju donose se isključivo na osnovu izvrsnosti u radu i polovina tima su žene. Profesor Bengin objašnjava da su žene neophodne nauci. “One pristupaju rješavanju bilo kojeg naučnog izazova na specifičan način, komplementaran načinima njihovih muških kolega. Kao inženjer elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije”. Ona podstiče djevojke svojim stavom: „Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, slijede svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja pri kojim neće slijediti muške uzore već stvarati svoje autentične priče o uspjehu.

€853 million of EIB investments in the Western Balkans in 2021

Written on . Posted in Vijesti.

In 2021, the European Investment Bank Group (EIB), the European Union’s bank, invested €853 million across the Western Balkans for sustainable development, the green transition, digitalisation and support for small businesses. In 2021, the EIB provided €560 million for small and medium-sized companies in the region to help maintain liquidity, continue with investments, retain jobs and create new employment opportunities. These funds were available under affordable, long-term and flexible conditions as part of the Team Europe financial package for a faster COVID-19 recovery for the region.

 

As the EU climate bank, the EIB also scaled up its technical and financial support to focus on the preparation and implementation of climate and sustainable projects, in line with the EU Economic and Investment Plan for the Western Balkans. In 2021, it unlocked a total of €257 million for environmental protection, more secure and efficient energy networks, sustainable transport and the introduction of climate-friendly projects among small companies.

 

With €200 million invested in digital projects in the region since 2020, the EIB has enabled smart, resilient and inclusive growth. EIB investments address the region’s digital gap and allow upgrades to the existing 4G network and introduction of the 5G network, as well as digitalisation of over 1,500 schools and the development of digital skills.

 

The European Investment Bank is the European Union’s long-term lending institution, owned by its Member States. It makes long-term finance available for sound investment in order to contribute towards EU policy goals.

Posmatranje ptica na bajkovitom jezeru

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste kao dio projekta prekogranične saradnje.

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza koje je prolila crnogorska vila, kojoj je Bog odbio želju da joj njene plave oči postanu crne, i zbog te želje je još i oslijepio. Vila je toliko plakala da su njene suze stvorile jezero. Očaran njenom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ljudi koji znaju Skadarsko jezero složili bi se da je ono jedna od najljepših prirodnih lokacija na Zapadnom Balkanu i pravi raj za ljubitelje avantura na otvorenom kog krasi spektakularni nacionalni park za istraživanje na prostoru od 400 kvadratnih kilometara. Međutim, ova bajkovita zemlja još uvijek nije dobila pažnju koju zaslužuje, kako od domaćih, tako i od stranih turista. Takvog su uvjerenja ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica od Centar za Zaštitu i proučavanje Ptica. Ta organizacija radi više od 20 godina na zaštiti ptica i životne sredine, te promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat “Pannonia-Adria Connection” ili PA.CON uz finansiranje EU za promociju turizma na lokalitetima u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini, i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo.”

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korištenje resursa iz sve tri zemlje u svrhu promocije turizma. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što mi nazivamo masovnim turizmom: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, pa odlazak sa jezera. Željeli smo promijeniti ovu naviku u jedno bolje iskustvo”- govori Zoran.

Zoran kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju na kojoj će se turisti duže zadržavati, ali da bi se to dogodilo turistima je bilo potrebno ponuditi više atrakcija i prilika za nova iskustva. Iz tog razloga osmišljene su aktivnosti poput promatranja ptica, planinarenja, biciklizma, izleta brodom i drugih elemenata eko i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokaliteta za promatranje ptica u sve tri zemlje a to su – turistička informativna kuća u Sopotcu, igralište i kula za promatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u parku prirode na Ilinčici i postavljanje LED rasvjete uz cestu kao i uređenje 16 mikro izletišta u Bosni i Hercegovini. Projekat će obezbijediti i ulaganja u rekonstrukciju starog željezničkog nasipa u Virpazaru, tako što će od njega napraviti pješačku stazu, te ulaganja za nabavku čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punionica, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa niskim uticajem na životnu sredinu.

“Bez ovog nivoa finansijske podrške EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.”

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za Zaštitu i istraživanje Ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta službeno je počela u oktobru 2020. godine i trajat će ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unapređenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovakvog nivoa finansijske podrške od strane EU ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Osim direktnih intervencija za infrastrukturne i promotivne aktivnosti, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta kako bi se osiguralo da se uticaj projekta održi. Putem niza obuka od šest edukativnih kurseva, u sve tri zemlje i studijske posjete, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imat će priliku unaprijediti vlastite kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu postići pravilnim planiranjem i implementacijom“, kaže Zoran.

Toplije zime za prištinske školarce

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava proširenje mreže i energetski efikasno daljinsko grijanje u Prištini, Kosovo

Osnovna i niža srednja škola Naim Frashëri jedna je od najvećih u Prištini, glavnom gradu Kosova. Škola ima preko 1.000 učenika i ima površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Shqipe Vllasalija Mehmedi je direktor koji vodi ovu ogromnu organizaciju. Očekivalo bi se da će glavni izazov za ovu školu biti vezan za obrazovanje, ali se ispostavilo da je nešto sasvim drugo: „Imali smo ogromnih problema tokom zime, a ponekad smo morali obustavljati nastavu zbog problema sa grijanjem. “, kaže Shqipe.

Kada je ona preuzela dužnost direktora škole 2018. godine, taj objekat se grijao na centralno grijanje na lož ulje, koje se isporučivalo jednom mjesečno. Dostavu ulja za ovu i druge škole organizovale su opštinske vlasti. Shqipeobjašnjava da je grijanje na ulje izazvalo nekoliko problema, uključujući nestanak ulja prije njegove sljedeće isporuke, a pri tom su tada temperature bile niske, te ozbiljnu štetu okolišu oko škole. „Sjećam se da su 2018. godine i nastavnici i učenici sjedili u kaputima tokom nastave, jer je grijanje bilo slabo“, kaže Shqipe.

„U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži dobio 3.000 novih korisnika, uključujući javne ustanove poput dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu Kosova i Narodno pozorište Kosova.”

Povećan kvalitet grijanja i bolja zaštita okoliša

Problem grijanja i zagađenja u Prištini nije rezervisan samo za školu Naim Frashëri. Većina stanovnika Prištine grije se na ugalj ili struju iz obližnjih elektrana Kosovo A i B, iako neki koriste mnogo efikasnije grijanje iz daljinskog grijanja Termokos. To efikasnije grijanje nastaje od pare koja dolazi kroz cijevi iz elektrane. Međutim, značajan broj privatnih i javnih zgrada u Prištini, uključujući osnovnu školu Naim Frashëri, nije bio priključen na daljinsko grijanje jer je Termokos imao problema sa svojim starim i nedovoljnim distributivnim sistemom.

Kako bi pomogla u rješavanju ovog pitanja, 2019. godine Kancelarija EU na Kosovu pokrenula je projekat renoviranja mreže daljinskog grijanja u Prištini. Svrha projekta je bila omogućiti priključenje novih privatnih i javnih kupaca na sistem daljinskog grijanja i poboljšati snabdijevanje postojećih potrošača grijanjem. Kao rezultat projekta, tokom dvije godine, renovirano je 120 starih trafostanica, postavljeno 50 novih i preko sedam kilometara podzemnih cijevi zamijenjeno je novim predizolovanim cijevima, što je rezultiralo povećanjem efikasnosti i značajnim smanjenjem gubitaka toplote i vode.

Naim Bytyqi, direktor odjeljenja za distribuciju i menadžer projekta u ime Termokosa, kaže da je ovaj projekat bio ogroman uspjeh. „U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo dobio jer je osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio preko 3.000 novih korisnika, uključujući javne institucije kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralna univerzitetska bolnica Kosova, i Narodno pozorište Kosova.”

Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.”

O projektu

Projekat Rehabilitacija mreže daljinskog grijanja u Prištini je završen u aprilu 2021. godine i finansiran je od strane Evropske unije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć programa.

Prijatan i topao ambijent u školi

Ali ono što je takođe veoma važno prema mišljenu Bytyqiju je činjenica da ovi novi kupci više ne moraju da koriste fosilna goriva za grijanje. “Prije priključenja na mrežu daljinskog grijanja sve javne ustanove su se grijale na naftu. Osim što su se nosile sa ogromnim finansijskim troškovima zbog visokih cijena nafte, ove institucije su bile i izvor zagađenja, posebno problematičnog s obzirom da uglavnom rade u centru grada.„Stambeni objekti kao potrošači, koji su sada priključeni na mrežu Termokosa, takođe više ne koriste struju za grijanje. Ovo ima pozitivan efekat na ekonomiju domaćinstava, smanjuje potražnju za potrošnjom električne energije i poboljšava kvalitet vazduha“, zaključuje Bytyqi.

Sada, nakon završetka projekta, škola Naim Frashëri ima 24-časovno grijanje koje pokriva cijeli školski prostor uključujući učionice, hodnike i toalete. Kako kaže direktorica: „Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer uz njihovu podršku sada imamo visokokvalitetno grijanje, a učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se fokusiraju na obrazovanje u ugodnom i toplom ambijentu.“

Tradicionalna umjetnina spravljena od čepova plastičnih flaša

Written on . Posted in Priče.

Nevladina organizacija iz Sarajeva stvara zanimljive umjetnine koristeći čepove iskorištenih flaša

Prelijep tepih izložen je u sarajevskom predgrađu Ciglane. Ipak, postoji nešto neobično kod ovog tepiha, takozvanog “Čepoćilima”: napravljen je od 25.000 plastičnih čepova za flaše. Njegovo ime u prijevodu znači ‘tepih od čepova’, a dizajniran je i napravljen u sklopu projekta Green Art Association, NVO iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, pojašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da u okviru aktivnosti za Evropsku sedmicu smanjenja otpada u Sarajevu pravi umjetnine pomoću čepova flaša. „Tada je ovo za nas bio prilično ambiciozan projekat, jer nismo znali hoće li ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Početni izazov je bio sakupljanje čepova flaša. Alma je postavila sabirno mjesto za flaše i kontaktirala škole, kompanije i druge institucije kako bi ih pitala da li bi bili spremni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom iskorištenih čepova za flaše. “Na moje iznenađenje, odaziv je bio vrlo pozitivan i za kratko vrijeme uspjeli smo prikupiti priličnu količinu čepova za flaše i tako je krenuo trend Čepoćilima”, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog naslijeđa i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe.”

Izrada jednog tepiha od čepova flaša godišnje

Nakon uspjeha i pohvale za prvi tepih od čepova flaša, Alma i kolege iz Green Art Association odlučili su da to postane aktivnost kojom će se baviti i narednih godina pri čemu će dizajnirati i praviti barem po jedan tepih od plastičnih čepova za flaše tokom godine. Za dizajn su odlučili nastaviti koristiti tradicionalni bosanski ćilim jer bi to bila umjetnička, ali i turistička atrakcija, i time su doprinosili promociji kulturnog naslijeđa.

“Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturne baštine i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe”, kaže Alma.

Pošto su uključili mlade ljude u projekat, Alma vjeruje da su uspjeli podići značajnu svijest među grupama koje mogu doprinijeti budućoj zaštiti okoliša kroz smanjenje i upravljanje otpadom.

Nedavno je Udruženje Green Art dobilo podršku od programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu, dizajniranju i izradi klupa od čepova flaša, sa vizuelnim dizajnom koji podsjeća na tradicionalni bosanski ćilim. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, JU zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece Mjedenica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. U sklopu projekta proveli su 30 eko-umjetničkih radionica o stvaranju eko umjetnosti od otpada. U ovim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i limenke. U svom posljednjem projektu za proizvodnju klupa koristili su oko 15.000 čepova za flaše.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo uključiti više djece i mladih u naše aktivnosti i podići svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU.”

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Ujedinjeni nacionalni razvojni program. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Projektom je stvoreno okruženje u kojem su djeca i mladi bili u mogućnosti da razvijaju kulturološke inicijative koje su i ekološke i da se druže kroz umjetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU“, kaže Alma.

Klupa od čepova za flaše je sada u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to djelo i na svu djecu koja su radila na njemu, i na njihove drugove iz razreda. To djelo mogu vidjeti svaki dan i podsjetiti se na važnost smanjenja i upravljanja otpadom.