Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Stara receptura za sir pred novim potrošačima

Written on . Posted in Priče.

Proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju svoju proizvodnju i broj radnika uz podršku EU.

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, njegov otac je preminuo, tako da je Tomislav preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa  se specijalizovala za proizvodnju livanjskog sira koji je tvrdi sir od kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ili mješavine ovih vrsta mlijeka. Sir, koji je u obliku kotača, prirodno sazrijeva ispod svoje kore najmanje 60 dana i ima snažan ukus koji može biti blago pikantan. Ovaj recept iz Livanjskog područja je spravljen tako da bi odgovarao ukusu carskog plemstva u vrijeme austrougarske vladavine.

„Moj otac je oduvijek sanjao da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san.”

Od zanatskog sira do velike kompanije

Tomislavovi baka i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka odlučili su komercijalizovati ovaj proizvod i prodavati ga u turističkoj regiji duž jadranske obale. Iako količine sira nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se zarađuje za život porodice. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pri tom pomogao.

„Moj otac je oduvijek sanjao o tome da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san,” – kaže Tomislav.

Mljekara Eko sir Puđa osnovana je 2003. godine i od tada raste. Danas se u mljekari proizvodi desetak različitih vrsta sireva, a ona je dobitnik niza međunarodnih nagrada za kvalitet, među kojima je i zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sireva održanog u Austriji 2014. godine.

U želji da modernizuje proizvodni proces i da obezbijedi mljekari dugoročno mjesto na domaćem i stranom tržištu, Puđasova kompanija se 2019. godine prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Taj poziv je objavljen u okviru projekta EU4Business koji finansira Evropska unija i Njemačka vlada, a implementiraju ga Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarjelu burad za sir sa većim i modernijim, nabavila mašine za rezanje i vaganje i nove police u pogonima za zrenje, te instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi su također doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa u mljekari.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 €, od čega je Evropska unija obezbijedila grant sredstva u iznosu od 150.000 €. Savremena oprema je poboljšala tok i kvalitet rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je svela greške na minimum što nam je važno u smislu kontinuiteta kvaliteta. Odmah smo uočili da nova oprema obezbjeđuje bolje iskorištenje mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. Zahvaljujući tome, naša tržišna konkurentnost je sada poboljšana”, kaže Tomislav. Poboljšanja ostvarena kroz EU4Business projekat otvorila su i nove prilike za proširenje proizvodnje i plasmana sira van granica Bosne i Hercegovine.

“Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Projekat ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U mljekari radi otprilike 40 radnika, uključujući i sedam radnika koji su zaposleni u njoj zahvaljujući investiciji EU4Business. Novi zaposleni su povećali nivo proizvodnje, ali i osigurali bolju kontrolu kvaliteta proizvoda. Da citiramo Tomislava: „Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao”.

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Written on . Posted in Vijesti.

Zajedno sa drugim zapadnobalkanskim partnerima, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridor Trans-Balkan Electricity Corridor dužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, WBIF koordinator za Srbiju, ističe značaj projekta za ekonomiju, povezanost i održivost razvoja obnovljive energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027 je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku tzv. zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahtijeva i razvoj prenosne mreže”, rekao je Gavrilović.

   

Projekat je okarakterisan kao vodeći za tranziciju sa uglja, kao i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno u Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU sektoru – EU je uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor u protekle dvije decenije. Samo u 2022. godini podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjena je na 100 miliona eura.

 

Glavni ciljevi ove EU podrške, koja se realizuje u saradnji sa Vladom Srbije, su diverzifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede i pridržavanje pariškog sporazuma. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju svojih propisa sa pravnim tekovinama EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija dobijaju novu podršku za ruralni razvoj

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska komisija je usvojila (IPARD)  program ruralnog razvoja u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona za Srbiju. Programi predstavljaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Očekuje se da će IPARD programi, zajedno sa državnim javnim i privatnim doprinosima, generisati ukupno preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim područjima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe, zemlje ostvaruju ciljeve vezane za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, aktivnosti u području klimatskih promjena i rad na poboljšanju kvaliteta života u ruralnim područjima.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan, tako što ulažu u opremu, mašine, obnovu objekata, da budu u skladu sa standardima EU. Ovi programi  pomažu razvoju ruralnih područja i rade na poboljšanju životnih uslova i standarda za stanovnike kako bi oni ostali u tim područjima. To se može postići kroz bolju infrastrukturu, različite privredne aktivnosti koje stvaraju prihod i podsticanje zapošljavanja na selu, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

Obnovljiva energija za Kosovo

Written on . Posted in Priče.

EU podržava izgradnju toplane koja će koristiti obnovljive izvore energije u Gjakova/Đakovici

Kada je izgrađena početkom 1980-ih, toplana Ngrohtorja dd bila je ponos grada Đakovice. Ta toplana je Đakovici obezbijedila moderan sistem daljinskog grijanja koji se oslanjao na mazut, a takav sistem je postojao samo još u glavnom gradu Kosova. Međutim, grijanje na naftu je postajalo finansijski manje efikasno, a rasla je svijest o zagađenju koje je uzrokovano tim grijanjem. Stoga je Ngrohtorja, u godinama neposredno nakon rata na Kosovu 1999. godine, skoro potpuno prestala da pruža grijanje građanima Đakovice i kasnije ga je obezbjeđivala samo na nekoliko sati tokom dana.

Tračak nade da bi kompanija mogla ponovo ponuditi održivo grijanje pojavio se početkom protekle decenije, kada je, uz podršku EU, toplana Ngrohtorja pokrenula studiju izvodljivosti o obezbjeđivanju kvalitetne i ekološki prihvatljive energije za grijanje lokalnog stanovništva.

“Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje.”

Albana Skivjani je generalni direktor kompanije. Kada je pokrenuta studija izvodljivosti, Albana nije bila director toplane, ali kao građanin Đakovice i klijent te toplane dobro pamti oduševljenje stanovništva. “Kada je ova informacija došla do javnosti, svi smo bili oduševljeni, ali u isto vrijeme postojala je određena skepsa među građanima, jer već dugi niz godina kompanija nije obezbijedila kvalitetno grijanje,” kaže Albana.

Studija izvodljivosti je pokazala da postoji realna prilika da se sistem centralnog daljinskog grijanja vrati u Đakovicu i da se istovremeno koristi ekološki prihvatljiv izvor energije.

Magična riječ bila je biomasa!

Grijanje na biomasu koristi organsku materiju kao gorivo za elektranu za grijanje ili za proizvodnju električne energije. U slučaju Đakovice, plan je bio da se koristi drvni otpad (drvna sječka) i otpad nastao nakon rezanja vinove loze koje ima dosta u tom području. Unatoč dostupnosti biomase u području koja bi se mogla koristiti kao gorivo, projekat nije bio lak za oživijeti, jer je cijena tehnologije bila vrlo visoka i takođe je zahtijevao visok nivo stručnosti da bi mogao funkcionisati. Evropska unija se uključila i podržala projekat sa oko 15 miliona eura.

Novo postrojenje koje proizvodi i toplinsku i električnu energiju svečano je otvoreno u jesen 2021. godine, postavši jedan od rijetkih najsavremenijih sistema koji rade na biomasu na Zapadnom Balkanu i pionir za budućnost energetike. Ove zime, energija proizvedena u postrojenju omogućila je 24-časovno grijanje većini korisnika toplane Ngrohtorja dd.

“U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbjeđivati ​​grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima.”

O projektu

Kroz Program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2015, Evropska unija je uložila više od 15 miliona eura u pripremne aktivnosti i izgradnju toplane na biomasu u gradu Gjakovo/Đakovici. Projekat će imati značajan ekonomski i ekološki uticaj na grad: očekuje se smanjenje godišnjih operativnih troškova za Ngrohtorja dd za 35 do 50%, dok će se ukupni nivo zagađenja u regiji smanjiti za preko 90%.

Prema Albaninim riječima, jedan od glavnih izazova bio je naučiti kako da se koristi nova tehnologija, jer većina zaposlenih nije imala iskustva s tim. Međutim, ova prepreka je prevaziđena uz podršku projekta finansiranog od strane EU koji je obezbijedio specijalizovanu obuku osoblja za korištenje nove tehnologije. Albana objašnjava da su ove zime prvi put nakon mnogo godina uspjeli da obezbijede 24-časovnu redovnu energiju svojim potrošačima. „Naši potrošači su oduševljeni, kao i svi u gradu, jer osim što imamo grijanje, imamo i manje zagađen grad nego prije“, kaže Albana. Stabilno grijanje koje dolazi za elektranu bilo je posebno važno ove godine, zbog globalne energetske krize kada su cijene energenata porasle i kada je u nekim trenucima bilo i nestašica energije.

„U svoje ime, i u ime stanovnika našeg grada, izražavam duboku zahvalnost EU na ovom ogromnom projektu koji će obezbijeđivati grijanje u narednim decenijama i služiti kao dobar primjer drugim gradovima“, kaže Albana.

Ukusne maline iz Bosne i Hercegovine osvajaju tržište EU

Written on . Posted in Priče.

Jedna bosanskohercegovačka poljoprivredna kompanija povećala je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU.

Nebojša Radović iz Bratunca, u Bosni i Hercegovini, uzgaja maline više od dvije decenije, a odnedavno mu na njegovoj plantaži malina pomažu supruga i troje djece. Nebojša objašnjava kako im maline predstavljaju izvor dodatnih prihoda: „Maline su nam od velikog značaja. Moja supruga nema drugo zaposlenje, a moj redovan posao nije dovoljan da na osnovu njega pokrijemo sve troškove života. Djecu takođe podučavamo uzgoju malina. ”

Nebojša je jedan od brojnih kooperanata porodične firme Herbos Nature koja se od 2006. godine bavi sakupljanjem šumskih plodova. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, gljiva i začinskog bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperante širom zemlje.

“S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante.”

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz Herbos Nature objašnjava da je kompanija godinama stabilno rasla, ali da su se suočili s poteškoćama, baš kao i drugi, kada je 2020. počela pandemija COVID-19. „S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

U tom periodu je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za podršku poljoprivrednim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koji je raspisao EU4AGRI projekat koji finansira EU. Herbos Nature se prijavio za projekat i dobio podršku u vidu opreme za kompaniju i njihove kooperante i drugu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 €.

Kao jedan od kooperanata Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju finansira EU koja čini rad njegovoj porodici lakšim i rezultate rada efikasnijim. „Kako sada imam sopstveni kultivator koji mi je donirao EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa dodatnim kooperantima.”

About the project The EU4AGRI project is a four-year initiative (2020-2024) aimed at modernising the agri-food sector, creating new jobs, as well as retaining existing ones, and supporting recovery from the COVID-19 crisis in Bosnia and Herzegovina. The total value of the project, funded by the European Union, is over €20 million, and it is jointly implemented and co-financed by the United Nations Development Programme in BiH and the Czech Development Agency.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da koristi novu opremu i drugu podršku. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još zaposlenih i počeli raditi s dodatnim podizvođačima”, kaže Maida. Zahvaljujući EU4AGRI opremi kompanija je modernizovala i proizvodne procese.

Zaposleni u kompaniji su uglavnom mladi obučeni profesionalci poput 23-godišnje Maide i oni imaju zadatak da svi radni procesi ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Preko 95% proizvodnje je namijenjeno za izvoz u zemlje poput Francuske, Njemačke, Poljske, Srbije, Slovenije, Švajcarske i Turske. “Nova oprema je poboljšala uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca”, kaže Maida. “Sretni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.”

YEAs i Američko vijeće mladih Albanije pripremaju inicijativu za zabranu plastičnih vrećica

Written on . Posted in Vijesti.

U Tirani je 16. marta održana druga otvorena diskusija između ambasadora EU i SAD u Albaniji i Mladih evropskih ambasadora i Savjeta mladih SAD. Strane su razgovarale o saradnji od prvog sastanka održanog u junu 2021. godine, te mogućoj budućoj saradnji dvije omladinske mreže.

 

U fokusu sastanka bila je Zelena agenda EU za zapadni Balkan – i kako se mladi ljudi mogu uključiti u oblikovanje Zelene agende u praktičnom smislu. U skladu sa ambicijama Evropskog zelenog dogovora, Zelena agenda otvara put za transformaciju prema klimatski neutralnim i otpornim, zelenim i kružnim ekonomijama u regionu.

 

Sve u svemu, dva ambasadora su ih ohrabrila da se angažuju, razmjenjuju ideje i učestvuju u izgradnji bolje i sigurnije budućnosti za svoju zemlju, imajući na umu i značaj svog doprinosa u svijetu i promjena koje mogu napraviti.

 

Dogovoreno je da YEAs i Vijeće mladih SAD-a pripreme nacrt zajedničke inicijative o zabrani plastičnih vrećica u Albaniji. Sljedeći sastanak između mreža bit će razmjena postignutih rezultata.

‘Udhë’ pronalazi način da ponudi grupni prevoz na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Grupa mladih inovatora pokreće aplikaciju za organizovanje dijeljenog prevoza uz podršku EU

Dok je studirao u Prištini, Eroll Gorçi je morao da putuje nekoliko puta nedjeljno iz svog rodnog grada Peći, udaljenog otprilike 80 km. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nedovoljno česti. Kao i mnogi drugi putnici, on je zbog toga pokušao alternativna rješenja, provjeravajući hoće li se neko od njegovih prijatelja ili rođaka voziti do glavnog grada, kako bi mogao da se odveze s njima.

Eroll je bio student informatike i tehnologije i kako je razvijao svoje IT vještine shvatio je da bi popunjavanje praznine u međugradskom transportu platformom za dogovaranje zajedničkog prevoza mogla biti zanimljiva poslovna prilika. I tako je počela Udhë, (riječ znači „put“ ili „putovanje“ na albanskom), prva aplikacija za organizovanje grupnog prevoza u južnom dijelu Balkana koja povezuje vozače sa putnicima.

“Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih mreža prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je.”

Eroll i njegovi prijatelji prvi put su razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvobitno su se dogovorili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj bi ljudi koji su bili zainteresovani za dijeljenje vožnje mogli komunicirati i dogovoriti zajednička putovanja. “Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih medija prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je,” kaže Eroll.

Grupa za dijeljenje prevoza na Facebooku je u kratkom periodu okupila oko 10.000 članova. To je pokazalo da su ljudi zainteresovani, a tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Počeli su da razvijaju aplikaciju za vozače i putnike početkom 2020. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, prijavili su se projektu VentureUP koji finansira EU, za tehničku pomoć sa fokusom na izradu prototipa. Eroll i njegov tim imali su koristi od vebinara, alata za marketing, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su bili od pomoći u izgradnji njihove stručnosti. Osim toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka koji su ponudili mnogo čvršću osnovu za izgradnju povjerenja u njihov poslovni model i pokretanje aplikacije.

“Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje.”

O projektu

VentureUP – Inkubator projekata Univerziteta u Prištini podržan od strane Evropske unije na Kosovu pruža studentima i novim biznisima priliku da razviju preduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zaposlenje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, sedam novih poslovnica sa ukupno 23 člana tima završilo je program. Od toga, četiri nova preduzeća registrovana su kao legalna preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 novoosnovanih biznisa sa 31 članom tima koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet legalnih preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija je na tržištu na Google Playu i Apple trgovini od januara 2021. Online zajednica sada ima preko 30.000 pratilaca putem društvenih mrežama i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Dnevno rješavaju transportne probleme za nekoliko stotina putnika. Tim od četiri osobe sada traži značajniji promet i pomoć u osiguravanju zavidne investicije za proširenje. Oni planiraju pokrenuti uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima gdje je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnje.

Eroll objašnjava da u obrazovnom sistemu Kosova nedostaje podučavanje o preduzetništvu i načinima razvijanja ideje u proizvod, te načinima da se ideje unovče. Za njega su inkubator projekti stoga ključni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i poduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje“, kaže on.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Vijesti.

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.

U Skoplju je otvorena izložba koja promoviše EU Green Deal

Written on . Posted in Vijesti.

Nakon dvije izložbe inspirisane pandemijom, o temama pretvaranja dosade u kreativnost i umjetnosti kao načinu bijega od stvarnosti, Rezidencija ambasadora EU u Sjevernoj Makedoniji ponovo je domaćin još jedne izložbe umjetnosti.

 

Izložba, koju su 10. marta otvorili ambasador EU David Geer i prva dama Elizabeta Gjorgjievska, dio je kampanje Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji za promovisanje ciljeva – i mogućnosti – Evropskog zelenog dogovora. Green Deal se odnosi na život, proizvodnju i zadovoljavanje naših potreba uz minimalne troškove za planetu i njene resurse. Riječ je o suočavanju s posljedicama klimatskih promjena, očuvanju biodiverziteta i održivom razvoju.

 

Umjetnička djela su stvorili umjetnici Ozbek Ayvaz, Maja Kirovska, Zoran Todovikj, Nenad Tonkin, Vana Uroshevikj i Velimir Zhernovski, a odabrana su od strane skopske galerije Acanthus. Uključuju razmišljanja o recikliranju – ne samo kao načinu očuvanja resursa, već i da stimulišemo kreativnost i podignemo svijest o našoj ovisnosti o prirodi i ljekovitoj moći prirode. Izložba će biti otvorena za javnost do 20. maja. Posjetioci mogu rezervisati termin i besplatne karte putem EU za Kultura Facebook page

EIB ponovo potvrđuje opredijeljenost za zelenu tranziciju u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Vijesti.

Tokom posjete Sjevernoj Makedoniji, potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) potvrdio je opredijeljenost EU banke zelenoj tranziciji. Potpredsjednica Lilyana Pavlova iznijela je podršku za dekarbonizaciju od EIB – kreditnog ogranka EU – kroz ključne projekte navedene u Ekonomskom i investicionom planu.

 

Bilateralni sastanci sa premijerom Dimitrom Kovačevskim i ministrima uključujući ministra finansija Fatmira Besimija, sa gradonačelnikom Skoplja i šefom Delegacije EU u Severnoj Makedoniji pomogli su da se identifikuju nove mogućnosti za proširenje saradnje u okviru novog ogranka EIB Global. Globalni ogranak ima za cilj povećanje podrške zemljama izvan Evropske unije.

 

Potpredsjednica Pavlova je istakla podršku razvoju moderne željezničke infrastrukture, energetske mreže i infrastrukture za vodu i otpadne vode kako bi se zemlja prilagodila klimatskim promjenama i zaštitila životnu sredinu. Banka takođe namjerava da razvije nove instrumente garancije i podjele rizika za privatni sektor u saradnji sa Evropskom komisijom.

 

Od početka pandemije COVID-19, EIB je oslobodila sredstva u iznosu 156 miliona eura za Sjevernu Makedoniju kako bi omogućila brži oporavak malim i srednjim preduzećima i olakšala izgradnju nove plinske mreže neophodne za stabilno i sigurno snabdijevanje energijom. . Gledajući unaprijed, banka će takođe pomoći svojim partnerima u Sjevernoj Makedoniji da povećaju kapacitete za pripremu i implementaciju projekata, što će pomoći u realizaciji investicija visokog učinka za dobrobit zemlje i njenih građana.