Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Ulična umjetnost bez granica: EU pomaže u povezivanju umjetnika iz Sarajeva i Prištine

Written on . Posted in Priče.

Q'art i Obojena klapa imaju mnogo zajedničkog, ali ih najsnažnije povezuje ljubav prema uličnoj umjetnosti.

Q'art je jedna od najrespektabilnijih organizacija u Kosovu za promociju ulične umjetnosti i unapređenje urbane sredine na održiv način. Koriste umjetnost kao sredstvo za unapređenje života i javnog prostora, školskih zgrada i igrališta ili, kako sami kažu, „da unaprijede sve što se može unaprijediti posredstvom ulične umjetnosti“.

Obojena klapa (Painted Slate) osnovana je u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) 2016. godine radi promocije i zalaganja za afirmaciju ulične umjetnosti u bh. društvu. Njihova misija je, kako kažu, „obojiti stare, sive i tužne zidove i obnoviti sve oronule fasade u Sarajevu, obogaćujući ih umjetničkim izražajem“.

Nedavno su se ove dvije organizacije, koje povezuje strast prema uličnoj umjetnosti, udružile da rade na ostvarenju jednog drugog konstruktivnog cilja: unapređenje kulturnog krajolika Zapadnog Balkana jačanjem saradnje između regionalnih festivala i lakše kulturne razmjene.

„Za nas u Obojenoj klapi je Balkan Art Fusion prirodni nastavak onoga što radimo već godinama, a to je povezivanje ljudi posredstvom umjetnosti, rad u javnom prostoru i stvaranje prostora za dijalog i učenje. Bilo nam je važno da naši mladi umjetnici imaju priliku da izađu iz svakodnevnog okruženja, da upoznaju vršnjake iz drugih gradova i zajedno naprave nešto što će trajati. A tako je zaista i bilo. Sve se odvijalo prirodnim tokom, bez pritiska, ali uz veliku predanost i uzajamno poštovanje. Projekti kao ovaj daju nam stvarni podsticaj, zato što možete vidjeti da je ono što radite važno, kako za zajednicu tako i za svakog pojedinca koji učestvuje“, kazali su predstavnici Obojene klape govoreći o uticaju projekata kao što je Balkan Art Fusion i načinu na koji se oni uklapaju u širu misiju organizacije.

Balkan Art Fusion: Povezivanje kultura posredstvom urbanog izražaja zajednička je inicijativa koju predvode ove dvije organizacije, a podržava British Council. Balkan Art Fusion je dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) koji finansira Evropska unija. Cilj ovog projekta je da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnog i kreativnog sektora za bolji društvenoekonomski uticaj. Balkan Art Fusion je strukturiran oko četiri ključne aktivnosti koje zajedno doprinose jačanju kreativnosti i kulturnog poduzetništva na lokalnom nivou posredstvom radionica, izložbi i rezidentnog boravka umjetnika.

„Od samog početka sam se osjećao kao dio ekipe. Nismo radili samo da bismo završili posao. Bitna je bila sama atmosfera. Radili smo predano, ali smo se i zezali, razmjenjivali iskustva i učili jedni od drugih. Ideje su samo navirale, bez pritiska, samo pozitivna energija kao odraz naše motiviranosti. Najupečatljiviji su bili naši iskreni razgovori o umjetnosti, ličnim putevima i o tome zašto radimo to što radimo. Ova vrsta iskustva nije samo nešto što se pamti, ovakvo iskustvo mijenja tvoj pristup radu u pozitivnom smislu“, kazao je Rijad iz Sarajeva, jedan od učesnika na radionicama Kreativni mostovi.

Radionice Kreativni mostovi su među najvažnijim aktivnostima projekta, osmišljene s ciljem povezivanja umjetnika i organizacija iz Prištine, Sarajeva i inostranstva. Ove radionice jačaju vršnjačko učenje, stvaranje žive umjetnosti, digitalnu ilustraciju i kulturni dijalog.

Na pitanje o iskustvu rada sa uličnim umjetnicima iz Kosova i Bosne i Hercegovine, Tizer, britansko-američki crtač grafita poznat po kombinovanju grafita i ulične umjetnosti kojom dominiraju likovi, aktivan na londonskoj sceni od kasnih 80-tih godina i jedan od voditelja radionica Kreativnih mostova u Prištini je kazao: „Bilo je izuzetno zadovoljstvo posmatrati talente u usponu među mladim umjetnicima iz Prištine i Sarajeva i njihove ideje i sposobnost da iznjedre tako veliki broj ideja u ograničenom vremenskom periodu. Bilo je divno raditi sa tako talentovanim umjetnicima i porediti razmišljanja u izvršavanju ovog zadatka“.

Boravak i rad u okviru rezidentnog programa Umjetnička transformacija u Prištini osigurava platformu za iskusne umjetnike i početnike da sarađuju na stvaranju novih umjetničkih djela, razvijaju vještine i urbanu kulturu pretvaraju u kreativnu industriju.

Istovremeno, Balkan Urban Canvas je zajednička izložba ulične umjetnosti koja se uporedo odvija u Prištini i Sarajevu. Ova izložba slavi razvoj balkanske ulične umjetnosti i predstavlja umjetnička djela, urbane turističke proizvode i povezane publikacije.

Altin Ibrahimi, vizuelni umjetnik iz Kosova koji je učestvovao u mnogim aktivnostima organizacije Q'art, kaže da mu je štamparska radionica na kojoj je učestvovao pružila priliku da se druži sa umjetnicima iz različitih zemalja, mogućnost za razmjenu iskustava kao i mogućnost da sarađuje na kreiranju ilustracija koje će biti korištene za štampanje.

Mnogi učesnici u projektu isto tako osjećaju da im je učešće u aktivnostima projekta Balkan Art Fusion pomoglo da steknu jasniji uvid o tome šta žele raditi do kraja života. Između ostalog, projekat je učesnicima iz Kosova i Bosne i Hercegovine omogućio da dožive gradove Prištinu i Sarajevo posredstvom zajedničkog jezika, jezika ulične umjetnosti, te time upoznaju kulturološke i društvene sličnosti između dvije zemlje.

Girls Foodball Festival je više od igre

Written on . Posted in Priče.

„Nakon učešća na Festivalu ženskog fudbala imam novi entuzijazam i sasvim drugačije razmišljam o svojoj sportskoj budućnosti. Najviše smo uživali u trenucima kada smo igrali zajedno, bez obzira odakle dolazimo – pokazali smo snagu timskog rada, podrške i ustrajnosti“, priča Dalila Komarica iz Sarajeva, trenerica u Ženskom fudbalskom klubu „Respekt“. Naglašava da „ovaj Festival nije slavlje pobjede, već uživanja na terenu i izvan njega“.

„Respekt“ je jedan od devet klubova koji su od 24. do 26. januara 2025. godine učestvovali na Girls Foodball Festival ili Festivalu ženskog fudbala koji je u Sarajevu organizovala Inicijativa Zaigrajmo zajedno (https://izi.ba/ ), prvi put u BiH nakon nekoliko godina održavanja u Beču u saradnji s FairPlay  Inicijativom koja djeluje pri Institututu za međunarodnu saradnju i razvoj iz Beča.

„Festival nam je dao dragocjene lekcije. Naučile smo da pobjeda nije samo  rezultat, već proces učenja, rada i rasta. Pokazalo se koliko je važno ohrabrujuće okruženje i pozitivna atmosferu. GFF sigurno ima dalekosežan uticaj na razvoj mladih sportista i njihovih trenera –  kroz rad u izmiješanim timovima smo imali priliku upoznati nove prijatelje i naučiti nove vještine, a razmijenjujući metodologije proširiti znanje o treniranju i vođenju timova“, priča Dalila.

Učenica srednje medicinske škole Edita Čavrk iz Sarajeva je članica Ženskog fudbalskog kluba „Respekt“.

„Svaka curica je na Festivalu isprobala nešto novo, opustila se i izašla iz zone komfora. Imali smo radionice koje su nam dale uvid u to koliko je svaka od nas posebna i kako svaka na svoj način doprinosimo zajednici, odnosno društvu, da smo bitne. Ipak je najljepše od svega bilo zablistati na terenu u spoju različitih  igračih stilova i  kreirati nešto posebno. Mislim da je moje samopouzdanje sada veće, mogu realno analizirati i vrednovati svoje sposobnosti i nadam se da ću primijeniti sve što sam naučila i nastaviti da se razvijam i kao osoba i kao sportistkinja“, kaže Edita za WeBalkans. Naglašava da jedva čeka novi Festival.

Članica organizacionog tima, Mirna Hrapović iz  Inicijative zaigrajmo zajedno, priča da su ranijih godina na Festivalu učestvovale ekipe iz cijelog  zapadnog Balkana – BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i da se nadaju da će tako biti i narednih godina. Ove godine je u Sarajevu bilo devet ekipa iz BiH iz Zenice, Orašja, Gornjeg Vakufa, Pala i  iz Crne Gore iz Bijelog Polja, Berana i Podgorice sa 150 učesnika i učesnica među kojima je najviše bilo sportskinja uzrastu od 13 do 15 godina.

„Iskustvo pokazuje da je to uzrast u kom je s njima najbolje raditi jer su na svojim životnim raskršćima kada razmišljaju šta dalje sa sportskim aktivnostima, a dovoljno su zrele da razumiju koncepte koje mi komuniciramo i prateće radionice o ljudskim pravima, diskriminaciji, rodnoj ravnopravnost, mentalnom zdravlju  i slično“, priča Hrapović i naglašava da nastoje da  u IZI  nastoje da sve što rade ima širi značaj i da sport vide kao sredstvo socijalne transformacije.

„Ideja je da se upoznaju, razbiju i prevaziđu predrasude i pitanja da li je fudbal igra za djevojčice. Iz godine u godinu svjedočimo da u početku budu suzdržane, ali već nakon prvih aktivnosti igraju kao da se poznaju cijeli život“, kaže Hrapović i naglašava da su nakon ranijih Festivala neke djevojke zaigrale za reprezentacije svojih zemalja.

Na GFF je gostovala i ekipa Akademija Berane iz Crne Gore u kom ženska ekipa djeluje pola godine. U Sarajevu je igralo 11 djevojčica uzrasta od 12 do 14 godina.

„Atmosfera je bila fenomenalna i nemoguće je reći šta se djevojčicama najviše svidjelo, ali bih izdvojio propozicije po kojima su se svi klubovi izmiješali i napravljeni su novi timovi čime su se sklapala nova prijateljstva. Ovaj festival djevojčicama pomaže da shvate da su bitne, da fudbal može mnogo da pruži, da je budućnost ženskog fudbala u CG i BiH na njima i  mislim s njima nema straha za budućnost našeg fudbala u regiji. GFF pomaže i u socijalizaciji djevojčica jer je, osim igre, ponudio druge važne aktivnosti i urezao nezaboravne uspomene“, priča Aleksandar Raković, trener Akademije Berane. U ovom Klubu se nadaju da će sljedeći Festivala biti u Crnoj Gori i raduju se da uzvrate gostoprimstvo prijateljicama iz BiH.

Iz Evropske unije pojašnjavaju da su posvećeni rodnoj ravnopravnosti u svim aspektima života uključujući sport.

„Ženski fudbal postaje sve popularniji ali još uvijek postoje prepreke za djevojke i žene u fudbalu, posebno u poređenju sa muškim fudbalom.  Ali postoje mnoge inicijative koje finansira EU koje podržavaju povećanje učešća žena u sportu, uključujući #BeInclusive EU sportske nagrade, inicijativu HealthyLifestyle4All inicijativu i Erasmus+ Sport program.  Ponosni smo što smo finansirali prvi Festival ženskog fudbala u Bosni i Hercegovini jer ta inicijativa promoviše jednake mogućnosti, razbija stereotipe i pomaže mladim ženama da imaju isti pristup sportu kao muškarcima. Dajući djevojčicama više mogućnosti da igraju, uče i povezuju se podržavamo inkluzivnost i jednak pristup. Dugoročno ova inicijativa ima cilj povećanje vidljivosti žena u fudbalu i pomoć u izgradnji lokalnih mreža koje podržavaju sportašice“, kaže Ferdinand Koenig iz Delegacije EU u BiH.

Sudeći po Festivalu, ali  i drugim procesima, ženskom sportu se smiješe bolji dani –  Olimpijski komitet BiH je Team Support Grant od 100.000USD dodijelio Ženskoj košarkaškoj reprezentaciji BiH, a  naredni će dobiti ženska ragbi-reprezentacija dok IZI najavljuju da će pratiti i pomagati osnivanje novih ženskih fudbalskih klubova.

Kultura povezuje ljude i inicijative

Written on . Posted in Priče.

Kampanja “Kultura povezuje” WeBalkans predstavljena je na Regionalnoj konferenciji o saradnji mladih u oblasti kulture koja je održana u Kući Evrope u Beogradu u organizaciji Omladinske laboratorije Zapadnog Balkana 2 Vijeća za regionalnu saradnju (RCC). 

Događaj je okupio umjetnike, predstavnike EU, te službenike iz Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) i RCC-a koji su raspravljali o saradnji u regiji. 

Ognjen Marković, voditelj tima Omladinske laboratorije ZB 2 RCC-a otvorio je konferenciju odlučnim pozivom na osiguranje boljih sistema podrške radi potpunijeg iskorištavanja kreativnih i vizionarskih potencijala mladih. “Ulaganjem u naše mlade talente i pružanjem podrške inicijativama, učvršćujemo kulturno tkivo Zapadnog Balkana i postavljamo temelje za inkluzivniju i dinamičniju budućnost,” kazao je. 

Prilikom predstavljanja kampanje “Kultura povezuje” podcrtana je važnost saradnje u oblasti kulture i naglašeno je kako različite kulture Zapadnog Balkana doprinose dinamičnosti i otpornosti regije, isticanjem važne uloge podrške EU kroz programe poput programa Kreativna Evropa, CC4WB koji podstiču inicijative u oblasti kulture u ovoj regiji. 

Ovo je naglasio i Richard Maša, šef operacija, Sekcija II u Delegaciji EU u Srbiji, koji je potvrdio opredijeljenost EU za njegovanje potencijala mladih i osnaživanje. 

“Podrška kulturi i kulturnom dijalogu je ključna za povezivanje ljudi i jačanje jedinstva u našoj različitosti”

Na konferenciji je naglašena ključna uloga sektora kulture kao pokretača ekonomskog rasta i povezanosti zajednice, što predstavlja najvažniji korak u pravcu jedinstvenijeg kulturnog okruženja u kojem mladi umjetnici mogu ići dalje od samog učešća – mogu aktivno oblikovati kulturni narativ regije. 

Marija Bulat, šefica lokalnog ureda organizacije RYCO, govorila je o transformativnoj snazi kulturnog dijaloga. “Dijalog je od ključnog značaja za uklanjanje prepreka, jer podstiče empatiju i jača regionalnu saradnju,” pojasnila je, dodajući da Omladinski fond za kulturu Zapadnog Balkana utire put za izgradnju mira kroz umjetnost i kulturu. 

Pored predstavljanja kampanje “Kultura povezuje”, na konferenciji je bilo riječi o tijesnoj saradnji sa WeBalkans. Mladi evropski ambasador Adi Softić vodio je sesiju “Uspostavljanje održivih mreža kulture”. Naša ambasadorica kulture Mara Prohaska pridružila se stručnjaku kampanje radi predstavljanja segmenta o produkciji dokumentarnog stvaralaštva. Pored toga, uvodničarka je bila mlada umjetnica Hanna Dujmović, koja vrši funkciju ambasadorice kulture kampanje Kultura povezuje. 

Kolektivno djelovanje ruši stereotipe, izbavite nas od siromaštva 

Written on . Posted in Priče.

U centrima kulture širom Srbije, mlade Romkinje i Romi stvaraju promišljeno provokativne umjetničke nastupe pod nazivom: “Kako treba da izgleda Rom/kinja?” Njihovi narativ dovodi u pitanje stereotipe i ruši prepreke integraciji Roma. 

U Beratu u Albaniji, mladi Romi obilaze lokalna naselja u nastojanju da prikupe priče o Romima povratnicima. Njihov cilj je da ove priče prenesu širem auditorijumu i pomognu u prevazilaženju prepreka koje otežavaju reintegraciju. 

U međuvremenu, u mjestu Shuto Orizari u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju u forumima zajednica kako bi izrazili svoje potrebe za boljim uslugama javne uprave. Ova saradnja vodi formiranju prostora gdje će usluge biti pristupačnije ugroženim grupama i gdje se može voditi dijalog između državne uprave, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od oko 40 inicijativa koje su potekle iz zajednica za podršku Romima povratnicima u reintegraciji i izbavljanju od siromaštva, u okviru UNDP-ovog Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU. Projekat obuhvata devet općina u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja osporava predrasude, ruši prepreke uključivanju i doprinosi ekonomskoj dobrobiti Roma kao i povratnika. 

Ova saradnja je prepoznata na Dan borbe protiv siromaštva, naglašavanjem kolektivne snage za podsticanje promjena i unapređenje ekonomske dobrobiti i društvenog priznavanja. 

 

Kreativni izražaj za inkluziju 

U Novom Sadu u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost za osporavanje stigme. Njihovi nastupi, koji  auditorijumu postavljaju pitanje ”Kako treba da izgleda Rom/kinja?” ohrabruju pojedince da se suoče sa vlastitim predrasudama.

Uz podršku EU i UNDP-a, uče se novinarstvu i usvajaju vještine pripovijedanja kako bi pojačali glas Roma i povratnika. 

U Beratu u Albaniji, ovi izvještači provode vrijeme s Romima povratnicima, dokumentirajući njihove borbe i uspjehe u nastojanju da ponovo izgrade svoj život. U jednoj priči je riječ o grupi žena povratnica koje su pokrenule socijalnu djelatnost koja pruža usluge brige od drugima i čišćenja. Uz medijsku pokrivenost, njihov posao raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati uključivanje ugroženih grupa. O njihovom radu možete pronaći informacije u video dokumentarcima i podcastima ako želite saznati više o izazovima s kojim se suočavaju i svemu što su ostvarili Romi povratnici.  

 

Javni prostori i usluge u interesu građana 

U mjestu Shuto Orizari u Skoplju se gradi novi društveni prostor radi jačanja povezanosti između državne uprave i ugroženih grupa, a za potrebe osiguranja boljeg pristupa javnim uslugama. Centar za resurse Shuto Orizari, jedno-šalterska usluga za povratnike i druge ugrožene pojedince, osmišljena je u konsultaciji s lokalnim zajednicama za rješavanje njihovih potreba. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar osim pružanja usluga nudi i prostor za dijalog i saradnju između uprave i zajednice. Vremenom će se razvijati na osnovu iskazanih potreba i primjedbi i komentara pojedinaca koji ga koriste. 

O Projektu 

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na uklanjanje prepreka koje sprečavaju ugrožene povratnike u reintegraciji u društvo. Ovaj projekat, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II EU, osigurava podršku ostvarivanju prava romske zajednice i reintegraciji povratnika, u saradnji sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Vijeće Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Osim toga, omogućava dijalog o unapređenju politika i programa na cijelom Zapadnom Balkanu s ciljem pružanja podrške ugroženim povratnicima.

Saradnja za uključivanje  i smanjenje siromaštva 

Saradnja i djelovanje zajednice su od suštinske važnosti za uključivanje i smanjenje siromaštva. Zajednički rad, kako u samoj romskoj zajednici tako i sa širim krugom sudionika, može dovesti do stvarnih promjena. Ovim naporima se zadovoljavaju neposredne potrebe, kao što je unapređenje javnih usluga, uz istovremeno rješavanje dugoročnih izazova, kao što su predrasude. 

Ujedinjene, zajednice mogu postići stvari koje ne može nijedan pojedinac samostalno. Kolektivnim djelovanjem, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, i svakog drugog dana trebamo prepoznati snagu zajedničkog rada u razbijanju stigme i kreiranju inkluzivnijeg svijeta.

Klik bliže: Osporavanje stereotipa i oslobađanje kreativnosti

Written on . Posted in Priče.

U današnjem digitalnom svijetu, usvajanje digitalnih vještina više nije luksuz. Digitalne vještine mogu premostiti jazove, otvoriti mogućnosti, a i dovesti u pitanje duboko ukorijenjene predrasude. Zamislite mladog Roma koji živi na Zapadnom Balkanu, obično se suočava s preprekama u zapošljavanju i najčešće je nezaposlen, nije u sistemu obrazovanja i osposobljavanja (NEET). Prema podacima iz Ankete o Romima koju je proveo UNDP 2017. godine, stope NEET populacije među Romima kreću se od 73% do 86%, s tim da u nekim sredinama ove stope kod Romkinja dosežu čitavih 93%.     Za rješavanje problema nezaposlenosti mladih Roma potrebna su integralna rješenja, a digitalne vještine su ključne. Uz pristup digitalnom osposobljavanju, mladi Romi mogu usvojiti korisne vještine u oblasti digitalnog marketinga, šifriranja, analize podataka, osloboditi poduzetnički talent u sebi i započeti vlastiti posao. Ova promjena može potpuno preobraziti narativ od isključenosti do uključivanja, od predrasude do mogućnosti.     Regionalni projekat za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP (RRR) in Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji radi sa partnerima i povratnicima na naglašavanju važnosti digitalne inkluzije i ulaže u programe digitalnog osposobljavanja koji su prilagođeni potrebama povratnika i Roma. Ove inicijative su Romima i povratnicima omogućile usvajanje ključnih digitalnih vještina, što je doprinos ravnopravnijem i pravednijem društvu.     Digitalne vještina isto tako jačaju inovativnost i kreativnost, koje su dugo prisutne u romskim zajednicama. S digitalnim vještinama, mladi Romi mogu pokazati svoje talente cijelom svijetu koristeći društvene medije, online poslovanje ili digitalno pripovijedanje.     Ovo je  priča o Doanu Uzeiroski iz Prilepa u Sjevernoj Makedoniji, koji je prije nekoliko mjeseci završio digitalno osposobljavanje u okviru Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU, a provodi UNDP. On je sada jedan od 145 mladih Roma i povratnika u partnerskim općinama u Sjevernoj Makedoniji koji su završili kurs.      Doanove oči svjetlucaju dok govori o svom životnom snu. “Tako sam ponosan što sam završio kurs digitalnog osposobljavanja i sada planiram vještine koje sam usvojio iskoristiti da napravim vlastiti YouTube kanal. Kasnije želim otvoriti vlastitu frizeraj, kreirati vlastiti logotip i internet stranicu, snimati svoje stilističke aktivnosti i na taj način se reklamirati. Digitalni svijet je tako ogroman u pun mogućnosti. Ja sam tek počeo, ali sam uvjeren da mogu naći svoj ‘digitalni kutak’ u njemu!” Doan Uzeiroski, Prilep – Sjeverna Makedonija   Digitalna transformacija također mijenja društva, što često podrazumijeva usvajanje novog načina pružanja javnih usluga online. U Albaniji projekat RRR pomaže u digitalnom osposobljavanju ugroženih povratnika u ruralnim sredinama. Uz podršku EU i UNDP-a, a u partnerstvu sa Državnom agencijom za zapošljavanje i osposobljavanje Albanije (NAES), 195 mladih Roma i Egipćana su završili osposobljavanje u digitalnim vještinama, što doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti i pomaže njihovim zajednicama. 

“Zahvaljujući kursu IT, postala sam vrlo važna ličnost u selu Baltez. Svaki dan pomažem ljudima u pristupu javnim uslugama putem portala E-Albanija!” 

  Digitalnim osposobljavanjem mladih povratnika i Roma, projekat pomaže ne samo u ublažavanju nepoznavanja digitalnih vještina, nego u osporavanju predrasuda, ponovnom kreiranju narativa i stvaranju mogućnosti za bolju budućnost u kojoj svaki pojedinac može napredovati.             Slično tome su u Srbiji 150 mladih Roma i povratnika pohađali program digitalnog osposobljavanja, što im je osiguralo vještine koje mogu ponuditi na tržištu. Nastavni plan i program za osposobljavanje osmišljen je tako da za pristup programu nije potreban određeni nivo obrazovanja ili prethodno znanje.   “Završavanjem kursa digitalnog osposobljavanja WORDPRESS značajno su povećane moje šanse da dobijem posao. Nadam se da ću naći posao uz koji mogu nastaviti s učenjem i razbiti predrasude o romskoj zajednici!”, – Marina Milosavljević, Valjevo – Srbija.  

Oživaljavanje stare tradicije: Tinejdžeri u Velesu uče grnčarstvo

Written on . Posted in Priče.

Mlade zanatlije u Velesu ponovo otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalnog umijeća grnčarstva. Šetnja uskim, strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji ostavlja utisak da se vraćate u prošlost. Gradić, sa kaldrmom popločanim sokacima i tradicionalnim kamenim kućama, podsjeća na vremena kad je ovdje cvjetala umjetnost grnčarstva. Među najpoznatijim mjestima u Velesu je Aleja poezije u kojoj je rođen čuveni pjesnik Kocho Racin. Racin nije bio samo pjesnik; bavio se i grnčarstvom, zanatom koji je  nekada bio žila kucavica grada. Njegovi radovi, kao i radovi nekih drugih zanatlija su tako visoko cijenjeni da su neki izvezeni u Zapadnu  Evropu.   Danas je grnčarstvo umjetnost koja je u Velesu gotovo potpuno iščezla. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća, i to sa novom generacijom mladih zanatlija. Anastasija Davcheva i Antonio Trajkovski, oboje 14-godišnjaci, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su ponovo otkrili strast za grnčarstvo kroz kurseve koje su podržali EU i UNDP. Ove radionice su provedene u okviru inicijative “Etničke kreativne radionice za oživljavanje starih zanata,” koja se finansira u okviru Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).  Antonio je u početka bio nesiguran u pogledu radionica.

“U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano. Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  

Antonio Trajkovski “U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano,” kaže. “Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  Slično je i kod Anastasije. Smatra da je radionica “zabavna”, naročito rad na grnčarskom točku i crtanje  nacrta.   Ove radionice vodi Goce Stanchev, jedan od četvorice posljednjih umjetnika koji rade s keramikom u Velesu. Uprkos prvobitnom skepticizmu, Stanchev uočava sve veći interes među djecom.

“Ako uspijemo da barem dvoje od ukupno 20 djece osposobimo za ovaj zanat, bit će to veliki uspjeh.”

Više informacija možete pronaći na stranici programa ReLOaD, posjetite internet stranicu.                Grnčarstvo u Velesu ima duboke korijene. Početkom 20. vijeka su se mnoge porodice u gradu bavile grnčarstvom, proizvodeći predmete koji su bili poznati i van granica Sjeverne Makedonije. Zbog ove povezanosti s tradicijom, oživljavanje grnčarstva je još značajnije, kako za nasljeđe tako i za budućnost grada.  Stanchev smatra da bi za opstanak grnčarstva i drugih zanata bila nužna njihova integracija u obrazovni sistem. “Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrenje,” kaže. “Moja supruga i ja se bavimo ovim zanatom 15 godina. Potražnja na tržištu postoji, ali nema dovoljno zanatlija da ispune potrebe. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva.”  Ova inicijativa koja se provodi u Velesu je samo jedan od 50 projekata koji su u protekle tri godine dobili podršku od programa ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji. Najvažnije oblasti ovih projekata su osnaživanje mladih, jačanje socijalne kohezije, zaštita okoliša i očuvanje kulturnog nasljeđa.   Za ove mlade učesnike, radionice grnčarstva su više od vanškolske aktivnosti, one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni putokaz za buduću karijeru. Kako Anastasija kaže, “bilo bi lijepo održati grnčarstvo kao zanat, zato što predstavlja dio tradicije naše zemlje.”   Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu naći novi život kroz entuzijazam mladih ljudi, vođen mudrošću onih koji su tradiciju održavali u životu. Moćan je to podsjetnik da čak i u digitalnoj dobi kreativno stvaralaštvo i povezanost s naslijeđem ima vrijednost i ispunjava nas. 

Evropska unija podržava živopisnu kulturnu baštinu Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Priče.

Evropska unija je posvećena očuvanju i promovisanju živopisnog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa Zapadnog Balkana. Kroz hiljade projekata koje finansira EU, bogat kulturni pejzaž regiona se revitalizuje i podstiče jedinstvo i saradnju koja prevazilazi granice.

 

Kulturna saradnja na Zapadnom Balkanu (CC4WB)

 

Kako bi unaprijedila kulturnu saradnju i razvoj na Zapadnom Balkanu, EU je pokrenula program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB). Ova inicijativa, koju finansira EU, a provodi UNESCO u saradnji sa Britanskim vijećem (British Council) i Italijanskom agencijom za razvojnu saradnju, podržava institucije, kulturne i kreativne organizacije, preduzeća, civilno društvo i profesionalce s budžetom od osam miliona eura.

Povezivanje kultura i zajednica

Mirjana, mlada filmska rediteljka iz Sarajeva, učestvovala je u međuregionalnom filmskom projektu CC4VB, gdje je sarađivala sa umjetnicima iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Njen film, koji istražuje teme vezane za mlade i njihove težnje, odjeknuo je širom Balkana i dokazao kako kultura može da poveže ljude i podstakne zajednički osjećaj nade i novih početaka.

Davanje glasa lokalnim izvođačima

CC4WB daje više prostora lokalnim muzičkim umjetnicima tako što približava jedinstvena kulturna dobra Zapadnog Balkana široj evropskoj publici. Muzički festival „Glasovi Balkana“ ujedinio je tradicionalne i savremene muzičare, privukao hiljade posjetilaca i podstakao lokalni turizam uz slavljenje raznovrsnog muzičkog nasljeđa regiona.

Podsticanje ekonomskog i društvenog razvoja

CC4WB također doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju regiona. Ulaganjem u kreativne industrije, program stimuliše zapošljavanje i lokalnu privredu te privlači međunarodne investicije. Osim toga, ovaj program osnažuje nedovoljno zastupljene grupe kroz radionice, obuke i mentorske programe za mlade umjetnike, žene i manjine.

Održivi kulturni uticaj

Održivost je ključni aspekt programa CC4WB. Projekti poput inicijative „Staze baštine“ promovišu kulturni turizam dok istovremeno uključuju lokalne zajednice u očuvanje i tumačenje kulturnog nasljeđa. Ovakvim naporima se nastoje očuvati kulturna blaga Zapadnog Balkana za buduće generacije.

Kreativna Evropa: Šira vizija kulturnog jedinstva

Prenošenjem regionalne saradnje na širi evropski kontekst, Kreativna Evropa igra ključnu ulogu u povezivanju kulturnih i kreativnih sektora širom kontinenta. Sa budžetom od 2,4 milijarde eura za period 2021-2027, Kreativna Evropa podržava kulturne i kreativne sektore, uključujući audiovizuelni sektor širom Evrope, što obuhvata i Zapadni Balkan. Ovaj program podstiče jedinstvo kroz prekograničnu saradnju i može da podrži kulturnu revitalizaciju kroz širok spektar umjetničke i kulturne saradnje.

Podsticanje povezivanja kroz kulturu

Kreativna Evropa ima ulogu katalizatora promjene kroz osnaživanje pojedinaca i njegovanje veza širom regiona. Ana, mlada makedonska rediteljka, iskoristila je mogućnost finansiranja koje nudi Kreativna Evropa kako bi dokumentovala usmenu istoriju svog regiona kroz saradnju sa umjetnicima i istoričarima iz Srbije, Albanije i sa Kosova. Rezultat ovog projekta je niz dokumenata, audio zapisa i digitalnog arhivskog materijala o zajedničkom nasljeđu koje prevazilazi moderne granice.

Emir, bosanski muzičar, stvara muziku koja predstavlja spoj balkanskih instrumenata i modernih džez uticaja. Kroz projekat koji je finansirala Kreativna Evropa, „Balkan Jazz Fusion“, njegov bend je nastupao širom Evrope, povezujući se sa novom publikom i drugim muzičarima i pokazujući snagu kulturne razmjene.

Osnaživanje žena u umjetnosti

Kreativna Evropa osnažuje i žene u umjetnosti. Lina, mlada slikarka iz Crne Gore, izlagala je svoje radove u galerijama širom Italije i Francuske kroz projekat posvećen vizuelnim umjetnostima koji je podržala Kreativna Evropa. Ove izložbe su dale novu perspektivu njenim radovima kao i njenom umjetničkom izrazu.

Planovi za budućnost

I projekat CC4WB i Kreativna Evropa nastavljaju da se prilagođavaju promjenljivim kulturnim i političkim prilikama Zapadnog Balkana. Ovi programi su važni elementi posvećenosti EU kulturnom prosperitetu i jedinstvu u regionu i ilustruju transformacionu moć kulturne diplomatije i saradnje u regionima koji su obilježeni istorijskim podjelama.

Evropska unija podržava živopisno i jedinstveno kulturno nasljeđe Zapadnog Balkana kroz hiljade projekata koje finansira, a čiji je cilj da podstaknu prekograničnu saradnju i obogate kulturni pejzaž regiona. Ovi programi slave bogatu kulturnu raznolikost regiona uz istovremenu promociju zajedničkog nasljeđa i međusobnog poštovanja. I dok se programi šire, priče pojedinaca poput Mirjane, Ane, Emira i Line ističu dubok uticaj kulturne saradnje na stvaranje kohezivnije, živopisnije i ujedinjenije evropske budućnosti.

Otkrijte kako programi Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB) i Kreativna Evropa utiču na živote ljudi i zajednica. Pratite nas i saznajte više o ovim temama putem naloga na društvenim medijima i na web stranici WeBalkans.

 

Očuvanje kulturne baštine u Sarajevu

Written on . Posted in Priče.

Projekti koje finansira EU podržavaju NVO u Sarajevu u promovisanju kulturnog i tradicionalnog nasljeđa

Pandemija COVID-19 ne samo da je imala dubok uticaj na zdravlje ljudi na globalnom nivou, već je takođe ostavila traga na kulturne, društvene i ekonomske prilike širom svijeta. Ovaj negativan uticaj se izrazito osjetio u Bosni i Hercegovini. Na primjer, Vedad Štaljo, predstavnik Kulturno-umjetničkog društva “LOLA” nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu, ističe značajno opadanje u broju njihovih aktivnosti. Ovo opadanje se nastavilo i u periodu poslije pandemije, usljed smanjenog interesovanja mladih za učešće u folklornim i drugim tradicionalnim manifestacijama koje organizuje ova NVO. Vedad se osvrće na ovu situaciju, s riječima: “Tada smo počeli da tražimo načine da oživimo interesovanje mlađe generacije za tradiciju i aktivnosti naše organizacije.”

„Cilj nam je bio da što više mladih ljudi uključimo u ovaj projekat, da bismo omogućili njihov lični razvoj i istovremeno doprinijeli rastu naše lokalne zajednice.“

S fokusom na ove ciljeve, Kulturno-umjetničko društvo „LOLA“ je pokrenulo projekat pod nazivom Through the alleys of traditions (“Kroz sokake tradicije”). Ovaj projekat je dobio podršku kroz Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji finansira EU, a implementuje UNDP. Kroz ovu inicijativu sproveden je niz kulturnih i umjetničkih aktivnosti kako za mlade tako i za odrasle na području opštine Novo Sarajevo. Ove aktivnosti su imale vitalnu ulogu u očuvanju kulturnog nasljeđa i tradicije različitih zajednica i nacionalnosti u Bosni i Hercegovini. Nadalje, poslužili su kao katalizator za implementaciju Strategije za mlade Opštine Novo Sarajevo 2022-2027. Vedad pojašnjava ciljeve projekta, navodeći: „Naš cilj je bio da što više mladih ljudi uključimo u ovaj projekat, da bismo omogućili njihov lični razvoj i istovremeno doprinijeli rastu naše lokalne zajednice.“.

Projekat je strukturno podijeljen u dva različita modula. Prvi modul je obuhvatio aktivnosti kao što su priprema i organizacija izložbe fotografija narodne nošnje. To je uključivalo i pripremanje i organizaciju otvaranja izložbe narodnih nošnji koje predstavljaju različite narode i narodnosti Bosne i Hercegovine. S druge strane, drugi modul je podrazumijevao organizaciju cjelovečernjeg kulturno-umjetničkog koncerta.

“Primarni cilj projekta MOST je da se izgrade veze između različitih generacija i da se mladi ljudi nauče važnosti kulturnih tradicija u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

O projektu

Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno prošireni Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se implementuje na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji , Bosni i Hercegovini (BiH) , Kosovu *, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji .

Nedavno je Kulturno-umjetničko društvo „LOLA“ započelo novi projekat pod nazivom MOST- „Međugeneracijski odnos, saradnja i tradicija“, koji finansira Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ovu inicijativu zajednički sprovode Kulturno-umjetničko društvo “LOLA” i Udruženje Partnerstvo za javno zdravstvo u okviru Opštine Novo Sarajevo. Kroz ovaj projekat, partneri koji ga implementuju imaju za cilj da odgovore na potrebe stanovništva opštine pružanjem poboljšanih kulturnih i umjetničkih iskustava njegovanjem međugeneracijske saradnje. Oni nastoje premostiti generacijski jaz između mlađih pojedinaca i onih u trećoj starosnoj grupi, organizovanjem aktivnosti koje spajaju ova dva demografska segmenta. Vedad artikuliše svrhu projekta, objašnjavajući: “Primarni cilj projekta MOST je da se izgrade veze između različitih generacija i da se mladi ljudi nauče važnosti kulturnih tradicija u oblastima kao što su hrana, muzika i još mnogo toga.”

Određeno je da bi projekat MOST trebalo da traje šest mjeseci, tokom kojih će se održati niz različitih radionica kako bi učesnici bili angažovani tokom cijelog projekta.

Osnaživanje umjetnosti i kreativnosti u Srbiji

Written on . Posted in Priče.

Program Kreativna Evropa finansiran od strane EU podržava umjetnike i kulturne institucije u Srbiji.

Kreativna Evropa je program EU za podršku sektorima kulture i medija. Program se sastoji od dva potprograma: Kulture – za promociju sektora kulture i Medijskog programa – za podršku audio-vizuelnom sektoru. Kreativna Evropa sa budžetom od 1,46 milijardi eura podržava evropske kulturne i kreativne sektore obezbjeđujući sredstva za 2.500 umjetnika i profesionalaca kulturno-umjetničkog domena, 2.000 kina, 800 filmova, 4.500 prevoda knjiga i finansijsku garanciju do 750 miliona eura za mala preduzeća koja su aktivna u sektoru. Za istaknuti je to što je Kreativna Evropa posljednjih godina takođe proširila svoj domet na kulturne institucije i umjetnike na Zapadnom Balkanu, uključujući i one u Srbiji.

“Oba iskustva su bila vrlo vrijedna za moj umjetnički portfolio. Osim profesionalne ispunjenosti, imao sam i priliku da stvorim nova prijateljstva i veze. Sve u svemu, bilo je to nagrađujuće iskustvo koje me je mnogo čemu naučilo”

Damjan Jovičin je talentovani srpski kompozitor i pijanista, čije je sjedište u Beogradu. On je istaknuta ličnost među novom generacijom kreativnih umjetnika i kompozitora na Balkanu. Damjan se može pohvaliti bogatim muzičkim opusom, a njegova djela izveli su cijenjeni ansambli kao što su Orkestar i hor RTS-a, Ansambl Hermes, Kvartet Mivoš, Kvartet Manojlović, Zagrebački ansambl flauta, Gudački orkestar Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, Beogradski Gitarski Duo i brojni drugi.

 

Njegove kompozicije su predstavljene na prestižnim događajima i mjestima, uključujući Ljetnji kurs nove muzike u Darmštatu, Međunarodnu ljetnu akademiju Univerziteta za muziku i izvođačke umjetnosti u Beču, finski festival Time of Music, Walden Creative Music Retreat u Nju Hempširu, SAD, i Beogradski muzički festival (BEMUS).

Damjan je među srpskim umjetnicima koji su požnjeli plodove programa Kreativna Evropa. Njegove umjetničke kreacije našle su se na pozornici u Balkanskom omladinskom džez orkestru koji finansira EU i činile su dio “Opere: Past Present Perfect!” projekta (Opera: Prošlost Sadašnjost Savršenstvo!). Po njegovim vlastitim riječima, “Oba iskustva su bila vrlo vrijedna za moj umjetnički portfolio. Osim profesionalne ispunjenosti, imao sam i priliku da stvorim nova prijateljstva i veze. Sve u svemu, bilo je to nagrađujuće iskustvo koje me je mnogo čemu naučilo”, prisjeća se Damjan.

Međunarodna inicijativa „Opera: Past, Present, Perfect!“ pokrenuta je u okviru projekta Kreativna Evropa-Kultura: Evropski projekti saradnje 2020. godine. Projekat je trajao od septembra 2020. do februara 2023. Uz MOTO – muzičku, opersku i pozorišnu organizaciju, koja je nosilac projekta, saradnici su bili Nieuw Geneco iz Amsterdama (Holandija), Međunarodno udruženje mladih muzičara Gruzije iz Tbilisija (Gruzija), Univerzitet Donja Gorica u Podgorici (Crna Gora), i Malo pozorište “Duško Radović” u Srbiji.

“Omogućili su nam online predavanja o operskoj kompoziciji, koja su uključivala i vrijedne povratne informacije o našim muzičkim kompozicijama. Primanje smjernica od iskusnih kompozitora bilo je izuzetno obogaćujuće i značajno iskustvo.”

O programu

Program Kreativna Evropa 2021-2027 ima budžet od 2,44 milijarde eura, u poređenju sa 1,47 milijardi eura iz prethodnog programa (2014-2020). Kreativna Evropa ulaže u akcije koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove kulturnog i kreativnog sektora. Glavni ciljevi programa su da se čuva, razvija i promoviše evropska kulturna i jezička raznolikost i baština, te da se poveća konkurentnost i ekonomski potencijal kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizuelnog. Novine programa doprinijeće oporavku ovih domena, jačajući njihove napore da postanu inkluzivniji, digitalniji i ekološki održiviji.

Primarni cilj “Opera: Past, Present, Perfect!” projekta je podsticanje povezivanja i pružanje obrazovanja mladim stručnjacima, sa ciljem da se olakša međusektorski, međunacionalni i međugeneracijski dijalog (posebno između mladih stručnjaka i mentora). Projekat nastoji promovisati saradnju i razmjenu stručnosti, u konačnici repozicionirajući operu kao interdisciplinarnu i istinsku evropsku umjetničku formu.

U okviru ovog projekta izvedena je opera Damjana Jovičina “Ulica milosrđa” (Mercy Street) u Beogradu, u pozorištu Duško Radović. Međutim, pored mogućnosti da predstavi svoj rad, Damjan je iskoristio i mogućnosti mentorstva koje mu je pružio Sindikat holandskih kompozitora, zahvaljujući podršci projekta. “Omogućili su nam online predavanja o operskoj kompoziciji, koja su uključivala i vrijedne povratne informacije o našim muzičkim kompozicijama. Primanje smjernica od iskusnih kompozitora bilo je izuzetno obogaćujuće i značajno iskustvo”, priznaje Damjan.

EU4Culture grantovi transformišu žene zanatlije iz Kroje u digitalne preduzetnice

Written on . Posted in Priče.

Program EU4 Culture koji finansira EU podržava žene zanatlije u efikasnom brendiranju, marketingu i prodaji njihovih rukotvorina na internetu

Krojski zanatlije, zajedno sa predstavnicima opštine, mjesnih zajednica, Ministarstva kulture, Delegacije EU i UNOPS-a, učestvovali su na svečanosti povodom zapaženih rezultata postignutih kroz lokalnu inicijativu „Zanatlije između prošlosti i budućnosti“. Ova inicijativa koju realizuje Fondacija Progress i koja je podržana kroz EU4Culture program grantova, uključila je žene zanatlije u 12 obuka usmjerenih na korištenje društvenih medija i kreiranje vizuelno privlačnog sadržaja za efikasno brendiranje, oglašavanje i prodaju njihovih rukotvorina na internetu.

“Naša očekivanja su da će obuka iz brendiranja, digitalnog marketinga i online prodaje dati snagu zanatlijama da premoste digitalni jaz, i omogućiti im glatku tranziciju. Osim ekonomskih aspekata, ove ‘vještine budućnosti’ će doprinijeti očuvanju vijekovnih tradicija, osiguravajući njihov prelazak na sljedeće generacije.”

U sklopu projekta razvijena je i postavljena digitalna informativna tabla na ulazu u Staru čaršiju Kroje, koja služi kao vrijedan resurs za turiste koji traže informacije o zanatlijama i lokalitetima mjesne kulturne baštine. Štaviše, tabla će biti od koristi i opštini za bitna saopštenja zajednici. Vijekovima su reklamiranje i prodaja na pijaci tradicionalnih zanata drevnog planinskog grada Kroje bili muški poslovi. Prihodi su bili ograničeni na kratku turističku sezonu i u velikoj mjeri su ovisili o lijepom vremenu. Nove tehnologije su bile savršeno rješenje za pomoć zanatlijama da poboljšaju svoja sredstva za život i da postanu otporniji na buduće izazove i iznenađenja, kao što su pandemije, loši vremenski uslovi ili ograničenja putovanja.

„Naša očekivanja su da će obuka iz brendiranja, digitalnog marketinga i online prodaje dati snagu zanatlijama da premoste digitalni jaz, i omogućiti im glatku tranziciju. Osim ekonomskih aspekata, ove ‘vještine budućnosti’ će doprinijeti očuvanju vijekovnih tradicija, osiguravajući njihov prelazak na sljedeće generacije,” primijetila je Pamela Lama, viši programski menadžer EU4Culture.

“Nove vještine koje su stekle zanatlije Kroje, zajedno sa uspostavljanjem novog info punkta, ne samo da će unaprijediti ekonomski razvoj regiona, već će imati i ključnu ulogu u promociji turizma. Shodno tome, to će stimulisati lokalnu ekonomiju i generisati nove prihode za zajednice“, dodala je.

 „Učenjem lokalnih zanatlija digitalnim vještinama, premošćujemo prošlost i budućnost, i osiguravamo opstanak tradicionalnih zanata u modernom svijetu. Ova inicijativa ne samo da osnažuje zajednicu talentovanih žena zanatlija u Kroji, već i slavi bezvremensku ljepotu našeg nasljeđa, pretvarajući istoriju u živo remek djelo za generacije koje dolaze.”

O projektu

U novembru 2019. Albaniju je pogodio najsmrtonosniji zemljotres u zemlji u posljednjih 50 godina. Procijenjene jačine 6,3 po Rihterovoj skali, izazvao je veliku štetu u 11 opština. Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU), a sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na renoviranje i revitalizaciju glavnih objekata kulturnog nasljeđa oštećenih u zemljotresu i predstavlja jedan od najvećih programa te vrste koji finansira Evropska unija sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura. Vođen principom „Izgraditi ponovo i bolje“, EU4Culture se koncentriše na renoviranje glavnih lokacija kulturnog nasljeđa u skladu sa Okvirom UN-a za smanjenje rizika od katastrofa. Paralelno, projekat ima za cilj da unaprijedi turistički potencijal Albanije, čime direktno doprinosi lokalnom i regionalnom socio-ekonomskom oporavku. U tom cilju, poseban fokus je na inovativnim tehnologijama, uključujući digitalno pričanje priča i stvaranje multimedijalnih proizvoda dizajniranih da budu dostupni svima. U isto vrijeme, projekat podržava lokalno preduzetništvo, zanatstvo i kulturne inicijative koje se razvijaju oko odabranih lokacija kroz dodjelu grantova, pružajući direktan podsticaj lokalnoj ekonomiji.

EU4Culture je dodijelio grantove pet lokalnih inicijativa usmjerenih na podršku zanatlijama i podsticanje kulturološkog turizma u Kroji, od čega je dobrobit imalo više od 500 pojedinaca. Ove aktivnosti su stvorile 41 novu priliku za zapošljavanje, od kojih je 29 mjesta bilo posebno za žene. Inicijative su takođe doprinijele stvaranju 42 kulturno-turistička proizvoda, uključujući informativnu digitalnu tablu, razne brending pakete, promotivne video zapise, web stranice i drugo.

Juljan Aga, izvršni direktor Fondacije PROGRESS, objašnjava da je za njih „Zanatlije između prošlosti i budućnosti“ više od projekta. To je duboka posvećenost očuvanju kulturne tapiserije. „Učenjem lokalnih zanatlija digitalnim vještinama, premošćujemo prošlost i budućnost, i osiguravamo opstanak tradicionalnih zanata u modernom svijetu. Ova inicijativa ne samo da osnažuje zajednicu talentovanih žena zanatlija u Kroji, već i slavi bezvremensku ljepotu našeg nasljeđa, pretvarajući istoriju u živo remek djelo za generacije koje dolaze“, kaže Aga.