Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Inspirativna priča o trijumfu nad izazovima

Anes Kujović: Pionir promjena kao prvi UN volonter sa daunovim sindromom

Životna priča Anesa Kujovića, 21-godišnjaka iz Sarajeva iz Bosne i Hercegovine, bila je različita od priča njegovih vršnjaka. Od malih nogu prolazio je kroz svijet koji često nije razumio njegove jedinstvene sposobnosti. Anes je rođen sa daunovim sindromom, stanjem koje je značajno oblikovalo njegovo odrastanje i životna iskustva, utičući na njegovo obrazovanje, adolescenciju i prihvatanje u društvu. Međutim, svaki izazov s kojim se on suočavao postajao je korak prema njegovom ličnom uspjehu. S nepokolebljivom odlučnošću i čvrstom podrškom porodice i prijatelja, borio se za svoje pravo mjesto u zajednici.

Danas Anes obnaša dužnost u Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Centar Sarajevo. Kao UN volonter, obavlja administrativne poslove – postignuće koje predstavlja istorijski trenutak, jer je on prvi UN volonter sa daunovim sindromom na svijetu.

“Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća.”

Anes je izuzetan po tome što je prva osoba sa daunovim sindromom koja obavlja ulogu UN volontera putem Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Ova jedinstvena prilika pružila mu je vrijedno radno iskustvo. “Imam divne kolege. Savjesno obavljamo svoje zadatke, ali dijelimo i opuštene trenutke i smijemo se. Moje odgovornosti uključuju unos podataka u tablice, distribuciju dokumenata različitim odjelima na potpis, sudjelovanje na sastancima s gradonačelnikom, dočekivanje gostiju i povremeno sudjelovanje na sjednicama Općinskog vijeća”, pojašnjava Kujović. Jako je zadovoljan stečenim znanjem tokom svog rada u Općini Centar Sarajevo. Međutim, poput svojih kolega, suočava se i sa određenim zadacima za koje mu možda treba malo više vremena za završetak. “Pisanje izvještaja može mi biti malo izazovno, ali optimističan sam da ću to usavršiti s vremenom”, dodaje.

Anes je započeo svoju praksu kao dio Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), projekta koji finansira Evropska unija, a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). S ciljem promovisanja raznolikosti i inkluzivnosti u svim segmentima društva, ReLOaD2 pruža prilike za praksu mladima koji žive u ovoj općini i još 12 partnera lokalnih vlasti, bez obzira na njihove sposobnosti ili poteškoće.

 

Pored iskustva prakse, Anes je imao priliku unaprijediti svoje vještine kroz niz obrazovnih inicijativa koje nudi projekat ReLOaD2. Osim toga, dobio je dragocjeno vođstvo od Farisa Bečića, mladog entuzijaste koji je angažovan u ReLOaD2. Faris ima ulogu mentora, prati Anesov napredak i radnu etiku. Zajedno se bave administrativnim zadacima poput upravljanja slučajevima, skeniranja i štampanja dokumenata, arhiviranja, održavanja sastanaka s različitim dionicima i organizacijama civilnog društva, te evidentiranja dolaznih projekata putem javnih poziva, između ostalih odgovornosti.

Bečić ističe ključnu ulogu mentorske podrške unutar programa ReLOaD2, posebno u prelaznom periodu do zapošljavanja osobe s invaliditetom. Prema njemu, mentorski proces služi kao sredstvo za pažljivo posmatranje osobe na putovanju u područjima rada, razvoja vještina i opšteg profesionalnog rasta. Takođe obuhvata procjenu njihove radne etike i pristupa rješavanju kako jednostavnih tako i složenih zadataka. Tokom saradnje s Anesom, Bečić ističe njegovanje izvanrednog odnosa obilježenog osjetljivošću i razumijevanjem.

“Praksa je donijela ogromne promjene Anesu. Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koje podržava EU – Local Democracy Strengthening Project (LOD, 2009.-2016.) i naknadno proširen Regional Program for Local Democracy in the Western Balkans (ReLOaD, 2017.-2020.). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Europska unija (EU) i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se provodi na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (AlbaniaBosnia and Herzegovina (BiH)Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia).

Anes redovno prima naknadu za svoj volonterski rad, koju ljubazno naziva svojom “platom”. Ima jasne namjere za ove prihode, jer planira koristiti novac kako bi pokrio troškove vozačkog ispita i konačno kupio automobil. “Praksa je donijela ogromne promjene Anesu”, rekla je Anesova majka Sevdija. “Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i puno je odgovorniji prema poslu nego prema školskim obavezama. Sretan je jer stvarno gradi prijateljski odnos sa svojim kolegama koji su središte njegovih svakodnevnih priča.”

Općina Centar Sarajevo želi postaviti primjer drugim institucijama razvijanjem programa usmjerenih na osnaživanje mladih osoba s invaliditetom. Do danas, ReLOaD2 je omogućio prakse za 22 mlade osobe širom Bosne i Hercegovine, uključujući četiri osobe s invaliditetom.

U Kovačici otvoren festival naivne umjetnosti

Festival slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji otvoren je po drugi put u Galeriji Babka u Kovačici. Izložba „Reformatori slovenske pismenosti i jezika kod slovenskih naroda u Evropi“, autorke Vieroslave Svetlik, otvorena je uz prisustvo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, potpredsjednice Vlade Republike Srbije i ministarke kulture Maje Gojković, ambasadora Republike Slovačke u Srbiji Fedora Roshoa, kao i predstavnika opštine Kovačice i direktorke Foruma slovenskih kultura Andreje Rihter. Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za UNESCO listu kulturne baštine.

 

Tokom ceremonije otvaranja, brojni gosti, među kojima su bili i umjetnici naivnog slikarstva i građani Kovačice, prisustvovali su i predstavljanju „Bukvara slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji“ autora Juraja Hamara. Na otvaranju festivala ambasador Evropske unije u Srbiji istakao je izuzetnu saradnju Evropske unije i Srbije u oblasti očuvanja kulturnog nasljeđa i podsjetio na podršku Evropske unije prilikom rekonstrukcije i očuvanja značajnih kulturnih središta poput Golupca, tvrđave Fetislam, tvrđave u Baču i mnogih drugih.

 

Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine, a ambasador Žiofre je izrazio oduševljenje tim povodom. Evropska unija sa velikim entuzijazmom nastavlja saradnju sa Srbijom u oblasti očuvanja kulturne baštine, a jedan od pokrovitelja ovog festivala je i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič.

Osnaživanje mladih filmskih autora: Uticaj Sarajevo Film Festivala

Uloga Sarajevo Film Festivala u promicanju mladih talenata.

Po završetku četverogodišnje opsade Sarajeva 1995. godine, Obala Art Centar preuzeo je inicijativu za osnivanje Sarajevo Film Festivala s ciljem pomoći obnovi civilnog društva i očuvanju duha kosmopolitskog grada. Danas, nakon gotovo tri decenije, Sarajevo Film Festival izrastao je u vodeći filmski festival u regiji, zaslužujući priznanje kako filmskih profesionalaca tako i raznolike publike. Svake godine u avgustu, festival okuplja predstavnike filmske industrije, filmaše, medijske stručnjake i veliku publiku filmskih entuzijasta iz Bosne i Hercegovine i šire. Poznat po izvanrednom programiranju, snažnom industrijskom segmentu i platformi za mlade filmaše da uče i uspostavljaju kontakte, festival je postao istaknuti događaj u filmskom kalendaru.

Osim toga, festival igra ključnu ulogu u podstcanju ličnog i profesionalnog razvoja mladih pojedinaca kroz prilike za volontersko uključivanje, zapošljavanje i posvećene programe poput Talenti Sarajevo. Ove inicijative nude puteve za mlade ljude da razvijaju svoje vještine i napreduju u svojim karijerama u filmskoj industriji.

“Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih.”

Tarik Bičo, dvadesetpetogodišnji nedavni diplomac Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, već nekoliko godina aktivno sudjeluje na festivalu. Njegovo putovanje započelo je tokom njegove prve godine studija kada se pridružio festivalu, postupno radeći kao asistent koordinatora programa u dokumentarnom takmičarskom programu tokom tri godine. Od prošle godine, Tarik je preuzeo ulogu producenta, kreatora i redatelja, sarađujući s kolegama kako bi kreirali različite festivalske sadržaje.

Za Tarika, Sarajevo Film Festival ima ogromnu vrijednost kao platforma za povezivanje s profesionalcima iz cijelog svijeta. Pruža mu neprocjenjivu priliku da s njima sarađuje, postavlja im pitanja i čak dijeli kavu dok uči iz njihovih iskustava. “Vjerujem da je Sarajevo Film Festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku pristupiti im, postavljati im pitanja, i često imate šansu popiti kavu s njima i učiti od njih”, kaže Tarik.

Iako je festival nesumnjivo mjesto za zabavu i susrete s iskusnim filmašima, Tarik ističe izazovnu prirodu uključenog rada. On vidi festival kao jedinstveno okruženje za testiranje i razvoj vještina jer postavlja pojedince u situacije gdje se moraju prilagoditi i iskoristiti svoj puni potencijal. Tarik prepoznaje festival kao idealno okruženje za lični i profesionalni rast.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.

“Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost.”

O programu

Kreativna Europa je program EU-a koji podržava kulturne i kreativne sektore. Novi program Kreativna Europa 2021-2027, s proračunom od 2,44 milijarde eura, investiraće u aktivnosti koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora. Njegove novosti pridonijeće oporavku tih sektora, jačajući njihove napore da postanu digitalniji, zeleniji, otporniji i inkluzivniji.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj diplomski film, koji je imao premijeru na Sarajevo Film Festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmaše da pokažu svoj rad. Trenutno je Tarik u potpunosti uključen u svoj prvi dugometražni filmski projekt, s ciljem da ga dovrši u naredne tri godine. Dok revnosno radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo Film Festivala. “Ispunjen sam iščekivanjem početka festivala. Uključuje puno rada, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih desetljeća, Sarajevo Film Festival je primio značajnu podršku Evropske unije, prije svega putem programa Kreativna Europa. Ova podrška igra ključnu ulogu u razvoju i uspjehu festivala.

Izgradnja mostova preko umjetnosti

Projekat finansiran od strane EU pomaže kulturnim organizacijama iz Kosova i Srbije da se povežu i razviju nova partnerstva.

Ana Pinter, režiserka pozorišta iz Beograda, Srbija, identifikuje se kao eksperimentalna umjetnica. Ona je aktivni član Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS), saradničke platforme koja okuplja preko 80 organizacija iz 21 grada u sektoru kulture i umjetnosti Srbije. Ana je trenutno u posjeti gradu Peja/Peć u Kosovu kao učesnik ANIBAR Međunarodnog festivala animiranog filma. To je njen prvi posjet Kosovu i gradu Peja/Peć. “Oduševljena sam živahnošću ovog grada i divnim festivalom, koji je ove godine odabrao temu ljubavi. Radujem se susretu i razgovorima s kolegama iz ANIBAR-a, i istraživanju temelja potencijalnih saradnji”, kaže Ana.

“Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju.”

Ana i drugi umjetnici iz Udruženja za nezavisnu kulturnu scenu Srbije (ICSS) posjećuju ANIBAR kao dio projekta finansiranog od strane EU “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije.” Ovaj projekat zajednički provode ANIBAR i ICSS. Luka Knežević Strika, koji predstavlja ICSS, objašnjava da sarađuju s ANIBAR-om posljednje dvije godine u širem regionalnom kontekstu, fokusirajući se na razvoj međunarodne kulturne saradnje i intersektorske saradnje u području kulture u Srbiji i Kosovu. Njihov cilj je uspostaviti nove modele organizacije i partnerstva između civilnog i javnog sektora.

Iako su postojale neke saradničke inicijative između kulturnih organizacija u oba entiteta, i dalje postoji nedostatak održive i struktuisane saradnje između organizacija u Srbiji i Kosovu. Osim toga, nedostaju tehničke i meke vještine u sektoru u obje zemlje, kao i ograničene prilike za mlađe organizacije i pojedince da uđu u sektor. Mnogim mladim ljudima u oba entiteta nedostaju motivacija i vještine potrebne za aktivno učestvovanje u svojim lokalnim zajednicama. “Stoga smo smatrali da je značajno stvoriti priliku za mlade ljude iz Kosova i Srbije da sarađuju i u formalnim i neformalnim okruženjima. Zbog toga smo razvili projekat, podnijeli zahtjev za finansiranje, dobili podršku i sada smo započeli njegovu realizaciju”, objašnjava Luka.

Projekat obuhvata niz aktivnosti namijenjenih jačanju kapaciteta kulturnog sektora i podsticanju saradnje između nezavisnih umjetnika, kulturnih prostora i institucija na Kosovu i u Srbiji. Ove aktivnosti uključuju opremanje kulturnih prostora potrebnom opremom, organizaciju kulturnih javnih programa i događanja te olakšavanje razmjene savremenih kulturnih i umjetničkih programa. Projekat takođe uključuje sazivanje skupština članova mreže, izradu nezavisnog kulturnog časopisa, objavljivanje blog članaka na mreži koji pokrivaju nezavisnu kulturnu scenu, provođenje radionica i obuka za mlade umjetnike te podržavanje 24 zajedničke kulturne razmjene i suprodukcije između Kosova i Srbije.

“Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj.”

O projektu

Projekat “Podsticanje održivih partnerstava i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije” koji podržava EU “Program za građansko društvo i medije EU/Zapadni Balkan i Turska za 2021-2023 (IPA III)”. Projekat je pokrenut 2023. godine i planiran je da traje 48 mjeseci. Njegov glavni cilj je jačati i razvijati održive, inkluzivne i participativne prakse i strukture savremene kulturne saradnje između Srbije i Kosova.

Kroz ove zajedničke napore, partneri imaju za cilj da bolje razumiju razlike i sličnosti između kulturnih i društvenih konteksta Kosova i Srbije. “Takođe smo nastojali istražiti i eksperimentisati s novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali svoje izvođenje i uticaj”, kaže Luka.

Kulturne organizacije i inicijative u regiji kontinuirano prednjače u promociji važnih tema poput ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, demokracije, dobre uprave i održivosti okoliša. ANIBAR i ICSS, posebno, odigrali su ključnu ulogu u zagovaranju inovativnih modela građanskih javnih partnerstava za upravljanje javnom infrastrukturom. Kroz ovaj projekat, izvršna organizacija će imati priliku uspostaviti partnerstva i integrisati ove teme u kulturne i umjetničke programe održavane u kulturnim prostorima.

Pop-Up događaj mladih evropskih ambasadora (YEA) na Univerzitetu u Regensburgu privlači pažnju studenata iz EU

Pop-Up događaj je održan 13. jula na Univerzitetu u Regensburgu u okviru Sommerfest-a. Jovana Jaćimović, YEA domaćin  i studentica  na univerzitetu, predstavila je mrežu mladih evropskih ambasadora (YEA Network) zajedno sa projektom Webalkans  i kampanjom  Made of Us. Ovo je poslužilo kao prilika da se pokaže region i njegova ponuda. Studenti iz raznih zemalja iz EU su učestvovali na događaju i pokazali veliki entuzijazam za mrežu mladih evropskih ambasadora, izrazivši želju da nauče više o mladim evropskim ambasadorima i regionu Zapadnog Balkana. Događaj je uveličala svojim prisustvom Silvana Farruku, mlada evropska ambasadorica iza Albanije, koja je trenutno na doktoratskim studijama na Univerzitetu u Regensburgu.

Spašavanje Kina Lumbardhi

Priča o izdržljivosti i oživljavanju

Kino Lumbardhi osnovano je 1952. godine u Prizrenu, na Kosovu, u doba Socijalističke Jugoslavije. Bilo je dio modernog kulturnog graditeljstva u novoformiranoj državi, s ciljem obrazovanja masa novom ideologijom putem filmskog medija. Prvobitno kino je puštalo projekcije unutar zatvorenog prostora, a 1959. godine pokrenuto je i otvoreno kino za javne projekcije. Međutim, od samog početka rada kino se suočavalo s konstantnim prijetnjama rušenja i kada je bilo staro već 20 godina 1972. godine, vlasti su donijele odluku da ga sruše. Potom, tokom 1980-ih godina, održan je čak arhitektonski konkurs za redizajniranje čitavog susjedstva, uključujući kino, kao značajni kulturni kompleks. Uprkos tim stremljenjima, svi pokušaji rušenja ili preuređenja nisu uspjeli iz različitih razloga. Nakon toga, godine 2007, općinske vlasti ponovno su odlučile srušiti kino, i predstavljale su mu ozbiljniju prijetnju s mehanizmima za rušenje koji su bili spremni za akciju. Srećom, inicijativa građanskog otpora uspjela je zaustaviti rušenje u posljednji čas, spašavajući kino od uništenja.

“Otvaranje ceremonije DokuFesta protumačeno je kao čin protesta koji je kasnije dobio podršku 58 civilnih društava iz cijelog Kosova, javnosti i mnogih institucionalnih dionika. To je bio izvanredan uspjeh i označio je prvi korak prema spašavanju Kina Lumbardhi.”

“Inicijativa za zaštitu kina Lumbardhi,” koju predvode DokuFest i EC Ma Ndryshe, prvo je uspješno prikupila preko 8.000 potpisa i organizovala proteste kako bi izvršila pritisak na vlasti i time uspješno spriječila očekivano rušenje. Međutim, nije poduzeta nikakva daljnja akcija kako bi se aktiviralo kino, koje je zatvoreno nakon rata. Iako je kino neformalno ponovno otvoreno kao SHKA – Shoqeria Kulturo Artistike na privatnu inicijativu u kratkom periodu od 2012. do 2014. godine, s barom i prostorom za događaje koji su se odvijali na tom mjestu, većinu vremena tokom tih sedam godina nije bilo institucionalnih napora ka ponovnom aktiviranju i obnovljanju kina za javnu upotrebu, objašnjava Ares Shporta, direktor Fondacije Lumbardhi. Godine 2014. pokušan je još jedan i posljednji pokušaj rušenja kina, putem privatizacije od strane AKP-a i planova općine za “proširenje puta”, ponovno otvarajući rasprave o izgradnji parkirališta ili tržnog centra, kao što se dogodilo u mnogim gradovima u regiji.

Ares se sjeća da je odluka o rušenju kina objavljena tri sedmice prije međunarodno priznatog filmskog festivala DokuFest, koji se svake godine održava u Prizrenu i koristi kino kao svoju glavnu lokaciju od 2002. godine”, on dodaje.

Neuspjeh prethodnog pokušaja rušenja poslužio je kao dragocjena lekcija, potičući aktiviste u Prizrenu da preduzmu odlučne akcije i osnuju Fondaciju Lumbardhi kao nezavisnu nevladinu organizaciju. Njihova misija bila je povratiti kino kao kulturno naslijeđe koje je dostupno svima i proaktivno zagovarati provođenje 7 ciljeva inicijative. Pod inicijativom fondacije, osim hitnih intervencija na krovu i manjih intervencija koje su kino učinile upotrebljivijim, u periodu od 2019. do 2020. godine obnovljeno je i otvoreno kino, Kino Bahçe, u saradnji s CHwB Kosova i dizajnom Khora Office putem projekta kojim je upravljao UNDP i kog je finansirala Evropska unija. Nakon toga, detaljni dizajn za sveobuhvatan plan obnavljanja kompleksa kina i pješačke staze implementiran je u jesen 2022. godine.

Paralelno s tim, Fondacija Lumbardhi olakšala je saradnički proces koji uključuje više dionika kako bi se razvio upravljački plan za kino Lumbardhi. Plan je imao za cilj sačuvati kulturnu baštinu kina, potaknuti održivi socijalno-ekonomski razvoj, oživjeti ga kao javni kulturni centar i integrisati ga u kulturni milje Prizrena. Kako bi postigli te ciljeve, fondacija je okupila umjetnike, društvene naučnike i istraživače koji su se upustili u razne projekte, generisali novo znanje i povezali se sa širom publikom.

U potrazi za održivim ekonomskim modelom, kino Lumbardhi uspješno je kombinovalo samostalno ostvarene prihode iz kafića, prihode od najma i prodaje ulaznica s vanjskim izvorima finansiranja. Kao rezultat toga, fondacija sada zapošljava više od 12 zaposlenih i sarađuje s otprilike 10 vanjskih saradnika, čime daje pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji.

“Naš slučaj pokazuje da rušenje i izgradnja iz temelja nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem obnove i jačanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom.”

O programu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) sredstvo je kojim EU od 2007. godine podržava reforme u regiji proširenja finansijskom i tehničkom pomoći. IPA fondovi jačaju kapacitete korisnika tokom procesa pristupanja, dajući za rezultat progresivne pozitivne promjene u regiji.

Za period od 2007. do 2013. godine, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) imao je proračun od 11,5 milijardi eura. Njegovom sljedbeniku, IPA II, dodijeljen je proračun od 12,8 milijardi eura za period 2014. – 2020. godine. Za višegodišnji finansijski okvir perioda 2021. – 2027., proračunski okvir IPA III iznosi 14,162 milijarde eura.

Tokom najnovijeg pokušaja rušenja kina 2014. godine, Evropska unija snažno je podržala građansku inicijativu za njegovu zaštitu. Naknadno, 2018. godine, Evropska unija takođe je obećala značajnu podršku, pruživši 1,5 milijuna eura za buduću obnovu kina. Projekt obnove uključuje instalaciju novih sistema grijanja, ventilacije i hlađenja, prilagođenje pozadinskih i radnih prostora, očuvanje značajnih područja poput balkona i projekcijske dvorane te održavanje drugih elemenata koji doprinose jedinstvenom identitetu kina. Osim toga, projekat će omogućiti prostor za kafić i vanjske prepravke u skladu s urbanim planiranjem.

“Podrška Evropske unije ključna je, budući da kino trenutno radi punim kapacitetom samo pet mjeseci godišnje. Završetkom obnove biće moguće koristiti kino tokom zimskih i jesenskih sezona za prikazivanje filmova, za koncerte, predstave i slične aktivnosti”, objašnjava Ares. Takođe ističe da će projekat, finansiran od strane EU-a, poboljšati rentabilnost zgrade, te kao rezultat povećati prihode. Osim toga, s estetskog stajališta, zgrada će postati privlačnija za širu javnost. “Naša akcija pokazuje da rušenje i počinjanje iznova nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem oživljavanja i očuvanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom”, dodaje Ares.

MADE OF US: A Remarkable Adventure Successfully Comes to an End!

Kampanja “Made of Us – Putovanje  EU-Zapadni Balkan“ koju podržava EU, a donosi vam WeBalkans, se završila sa velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju o EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući online sadržaj.

 

Prošle sedmice 12. juna 2023. godine, vlogeri su imali priliku da posjete Berlaymont,  sjedište Evropske komisije i upoznaju se sa članovima kabineta komesara Varhelyi-ja u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da pokažu svoj najbolji sadržaj i govore o najupečatljivijim trenucima putovanja, kao i da članovi tima Made of Us predstave preliminarne rezultate kampanje. Nakon prve prezentacije, vlogeri su se premjestili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno dočekala Sigrid Brettel, vršilac dužnosti šefa jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju DG NEAR-a. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoje lično iskustvo sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i naučene lekcije sa završenih putovanja. Događaj se završio razgledanjem Brisela koje je posebno organizovano da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, fokusirajući se svake sedmice na jednog od WB6 partnera. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, prešli 6000 km autom, na putu sreli zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera su snimili svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, prevodeći svoje putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji je distribuirano na WeBalkans kanalima.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju molimo vas da posjetite stranicu kampanje Made of Us

 

(Made of Us campaign page).

WeBalkans na European Youth Event 2023 u Strasbourgu

European Youth Event (EYE) održava se svake godine u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, kao i online, okupljajući hiljade mladih osoba iz cijele Evropske unije i svijeta. Svrha događaja je razmjena i oblikovanje ideja u vezi budućnosti Evrope. Još jednom, ovaj uzbudljiv i značajan događaj pokrenuo je nove ideje i podstakao nove veze u Strasbourgu, gradu domaćinu evropskih institucija. Ovo je uključivalo učešće Mladih evropskih ambasadora  i EU vlogera uključenih u kampanju „Made of Us“.

 

Izuzetno putovanje započelo je 8. juna na Savjetu Evrope za mlade evropske ambasadore sa Zapadnog Balkana, Istočnog partnerstva, Južnog susjedstva i EU vlogere uključene u kampanju WeBalkan-a „Made of Us“. Interaktivni jednodnevni događaj uključivao je radionice posvećene borbi protiv diskriminacije, zagovaranju slobode izražavanja i unapređenju rodne ravnopravnosti. Učesnici su imali priliku da posjete Savjet i učestvuju u panel diskusiji na visokom nivou na kojoj su učestvovali ambasadorka EU pri Savjetu Evrope Vesna Batistić Kos, direktor za politička pitanja i spoljne odnose Savjeta Evrope Miroslav Papa,  kao i direktori za ljudska prava i demokratiju, Christophe Poirel i Matjaž Gruden, respektivno. Ova platforma je imala za cilj da premosti jaz između rada Savjeta Evrope i mlađe generacije, naglašavajući stalni imperativ promovisanja principa ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Naredna dva dana bila su definisana Evropskim događajem mladih (European Youth Event), značajnim godišnjim skupom mladih koji se održava u Evropskom parlamentu. U okviru ovog događaja, mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana i EU vlogeri vodili su niz važnih panel diskusija. Naime, jedan panel je prikazao impresivno putovanje „Made of Us“ Putovanje EU – Zapadni Balkan, dio regionalnog komunikacionog programa WeBalkan-a EU za Zapadni Balkan.

 

U kampanji “Made of us” učestvovalo je dvanaest mladih vlogera iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su krenuli na putovanje po regionu. Podijelili su svoje iskustvo, promovisali projekte EU i istakli jednistveno kulturne nasljeđe prisutno na Zapadnom Balkanu. Pored toga, mladi evropski ambasadori su sarađivali sa predstavnicima i Istočnog i Južnog partnerstva kako bi organizovali zanimljiv Thinkaton-a za mlade. Ovaj Thinkaton se bavio temama relevantnim za mlade širom svijeta kao što su socijalna pitanja, digitalno područje, zaštita životne sredine i klimatske promjene. Osmislili su različite kvizove da upoznaju učesnike sa tri regiona i održali panel diskusiju pod nazivom ‘The role and impact of youth activism – Perspectives from the East, South, and Western Balkans’ (‘Uloga i uticaj aktivizma mladih – Perspektive Istoka, Juga i Zapadnog Balkana’, koja je privukla veliku publiku. Član evropskog parlamenta Thomas Waitz je učestvovao na jednom od najposjećenijih panela, na kojem se raspravljalo o pristupanju Zapadnog Balkana i Istoka Evropskoj uniji. Konačno, mladi evropski ambasadori i vlogeri su imali priliku da se lično sretnu sa članom Evropskog parlamenta Rookmaker-om i razgovaraju o aktivizmu u stvarnom životu i značaju aktivnog građanstva među mladima.

 

Sve aktivnosti i događaji iz omladinske avanture u Strasbourgu prikazani su na kanalima webalkans.eu. Ovo je mladim pojedincima sa cijelog Zapadnog Balkana i Evrope pružilo priliku da virtuelno učestvuju u ovom izuzetnom događaju.

Mladi evropski ambasadori učestvuju na Omladinskoj skupštini UN-a na Kosovu

Peta Omladinska skupština Ujedinjenih nacija održana je 7. i 8. juna u Prizrenu na Kosovu,  sa temom „Aktivirajte moć mladih: Perspektive učestvovanja mladih na Kosovu i Zapadnom Balkanu.“ Omladinska skupština Ujedinjenih nacija na Kosovu služi kao najveća godišnja multietnička platforma, koja okuplja mlade lidere iz različitih zajednica, zvaničnike UN-a i donosioce odluka na svim nivoima.  Njena svrha je da se pozabavi specifičnim pitanjima mladih, podstakne međuetničku  i međukulturnu saradnju među mladima, omogući sinergiju i procjenjuje napredak postignut u implementaciji Agende za mlade, mir i sigurnost (Youth, Peace, and Security agenda). Ovogodišnji događaj je okupio 150 mladih lidera i donosioca odluka sa Zapadnog Balkana, uključujući i učešće Mladih evropskih ambasadora (YEA).

 

Amina Kaja  je imala privilegiju da bude govornik na radionici pod nazivom ‘Maldi u međunarodnim organizacijama’ (‘Youth in International Organizations’), na kojoj je govorila o mreži  mladih evropskih ambasadora. Takođe je prisustvovala skupštini kao delegat. Pored toga, delegati Aleksandra Grbović Bitić, Arjana Rudari, Olta Shehu, Ardit Gërvalla, Kleidi Memo, Besfort Spahijaj, Filip Milenkoski i Arijel Kurtagić predstavljali su mlade evropske ambasadore. Viola Maksuti i Suhel Ahmeti su bili dio organizacionog tima.

 

Tokom brojnih radionica, mladi evropski ambasadori su imali priliku da podijele svoje iskustvo i učestvuju u diskusijama sa predstavnicima različitih organizacija. Do kraja događaja, razvili su svoj projektni prijedlog, koji je spreman da bude razmatran za finansiranje.

Komisija završava sastanke okruglog stola sa kulturnim i kreativnim sektorima

Okrugli stolovi su inicirani kako bi se identifikovali načini za jačanje ekosistema kulturnih i kreativnih sektora i industrija i kako bi se razgovaralo o izazovima, potrebama i prilikama za ove sektore.

 

Treći i posljednji okrugli sto o kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama je održan 6. juna. Cilj diskusije je bio jačanje ekosistema kulturnih i kreativnih sektora i industrija i poboljšanje komunikacije između Komisije i zainteresovanih strana u ovim sektorima.

 

Tokom diskusija, učesnici su identifikovali instrumente i inicijative za svaki prioritet, na primjer novi online repozitorijum dobrih praksi o održivosti i ozelenjavanju za kulturne i kreativne sektore i industrije.