Skip to main content

Area of Cooperation: Environmental protection

Promjene u letu

Written on . Posted in Priče.

Kako crnogorska djeca prstenovanjem ptica pomažu u zaštiti biodiverziteta

Prstenovanje ptica je važan način prikupljanja informacija o selidbenim putevima ptičijih vrsta, njihovim mjestima zaustavljanja, zimovalištima i brzinama selidbe. To pomaže u praćenju kretanja ptica i njihovog životnog toka, od dužine života, uzroka smrti i vjernosti mjestu rođenja do mjesta gniježđenja i parenja. Prikupljeni podaci pomažu da se stvori slika o svakoj vrsti, da li joj se broj smanjuje ili se uspješno razmnožava, što predstavlja neprocjenjive informacije za zaštitu naših ptica i biodiverziteta. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), crnogorska nevladina organizacija, smatra da ova naučna aktivnost takođe može biti veoma zabavna, tako da su se odlučili da u svoj rad uključe i širu javnost, a pogotovo djecu. „Shvatili smo da mnogo građana u Crnoj Gori misli da je nauka nešto mnogo komplikovano, nešto o čemu ne mogu da dobiju nikakve informacije… Zato smo odlučili da ih uključimo i dokažemo suprotno“, kaže Nevena Petković iz CZIP-a.

Prstenovanje ptica nam pomaže da razumijemo selice

Prstenovanje ptica podrazumijeva hvatanje ptica uz pomoć posebne mreže, pričvršćivanje malog metalnog prstena oko jedne noge i po mogućstvu bilježenje vrste, starosti, pola, dužine krila, težine i stanja – što je važno za određivanje vrste, kao i za razumijevanje njene spremnosti za nastavak selidbe. Prstenovi imaju šifru utisnutu na njima i ona omogućava da se ta ptica identifikuje ako se ponovo uhvati.

„Uvijek kažemo da su naše stanice za prstenovanje ptica mjesto gdje ptice mogu da dobiju crnogorski pasoš bez ikakvih troškova, stresa ili vize. Želimo da se osjećaju sigurno i da im pružimo odgovarajuću zaštitu”, uz osmijeh kaže Nevena. Ona objašnjava da je najvažnija svrha prstenovanja ptica zaštita staništa ptica. Kada CZIP ima informacije o selidbi ptica, njihovi naučnici takođe mogu da identifikuju gdje se ptice odmaraju, hrane ili gnijezde, i preduzmu neophodne lobističke ili zagovaračke akcije da zaštite ta staništa.

„Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

Približavanje nauke djeci

Do sada je u aktivnostima prstenovanja ptica projekat uključio više stotina školaraca i odraslih osoba iz čitave Crne Gore. „Putem ovog projkta nastojimo da se fokusiramo najviše na mlade i mnogo radimo sa djecom školskog uzrasta jer školama u Crnoj Gori nedostaju predavanja o životnoj sredini i djeca nemaju dovoljno obrazovanja o ovim temama, pa se trudimo da imamo što više radionica“, kaže Nevena. „Željeli smo da učinimo nauku dostupnom građanima kako bi svi mogli da učestvuju, doprinesu i nauče nešto novo u isto vrijeme.“

„Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbiijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju ptica.“

O projektu

Ciljevi projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU su podizanje svijesti o zaštiti prirode među građanima, podrška monitoringu biodiverziteta i promjena ponašanja građana, uključivanje mladih i njihovih nastavnika.

Glavne aktivnosti obuhvataju razvoj i distribuciju edukativnog i promotivnog materijala; događaje kao što su izložbe, izleti, čišćenje, sadnja i sl.; organizaciju radionica u školama, škole u prirodi, istraživačke kampove za mlade i takmičenja i kvizove o biološkoj raznovrsnosti. EU je obezbijedila preko 80.000 eura podrške projektu. Ukupno trajanje projekta je 18 mjeseci.

Aktivnosti CZIP-a u vezi sa prstenovanjem ptica koje uključuje javnost realizuju se u okviru projekta BIOdiversity VALues – BIOVAL koji finansira EU. Uključivanje građana u prstenovanje ptica podrazumijeva dodatne troškove, kao što su, na primjer, troškovi prevoza. Nevena objašnjava: „Podrška EU je ključna za ovaj projekat jer bez tih sredstava ne bismo mogli da nabavimo potrebnu opremu, angažujemo ovlašćene prstenovače i obezbijedimo prevoz i smještaj za stotine djece i drugih građana koji su učestvovali u prstenovanju.“

Još jedna BIOVAL-ova projektna aktivnost je Bubo night kada se prikupljaju podaci o buljini (Bubo bubo) koristeći metodologiju koja obuhvata posjetu unapred odabranim lokacijama divljih životinja noću, slušanje glasanja buljine i bilježenje ključnih podataka u određenom formatu. Nevena kaže: „Nadamo se da ćemo nastaviti sa sličnim projektima i aktivnostima. Ovaj projekat je već imao pozitivan uticaj na povećanje svijesti građana, posebno djece, o zaštiti divljih životinja i staništa ptica“.

Posmatranje ptica na vilinskom jezeru

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše posmatranje ptica za turiste u okviru projekta prekogranične saradnje

Legenda kaže da je Skadarsko jezero nastalo od suza crnogorske vile čiju je želju da joj oči promijene boju iz plave u crnu Bog odbio i umjesto toga je oslijepio. Vila je toliko plakala da se od njenih suza stvorilo jezero. Zadivljen njegovom ljepotom, Bog joj je vratio vid. Zaista, ko god ga je vidio složio bi se da je Skadarsko jezero jedno od najljepših mjesta na Zapadnom Balkanu i prirodno igralište za ljubitelje avantura na otvorenom, sa 400 kvadratnih kilometara spektakularnog nacionalnog parka za istraživanje. Međutim, ova vilinska zemlja još uvijek ne dobija pažnju koju zaslužuje, ni od lokalnih ni od međunarodnih turista. Makar tako vjeruju ljudi iz crnogorske nevladine organizacije CZIP.

CZIP je skraćenica za Centar za zaštitu i proučavanje ptica i organizacija već više od 20 godina radi na zaštiti ptica i životne sredine, kao i na promociji prirodnog i kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Prošle godine su sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenuli projekat „Pannonia-Adria Connection“ ili PA.CON sa sredstvima EU za promociju turizma na lokacijama u sve tri zemlje: Nijemci u Hrvatskoj, Tuzla u Bosni i Hercegovini i Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

„Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što zovemo masovni turizam: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, a zatim odlazak. Htjeli smo da promijenimo ovu naviku nabolje.“

Povećanje turističkih perspektiva

Zoran Popović iz CZIP-a jedan je od koordinatora ovog projekta i objašnjava da je ideja koja stoji iza projekta bolje korišćenje resursa za promociju turizma u sve tri zemlje. „Trenutno većinu posjetilaca Skadarskog jezera privlači ono što zovemo masovni turizam: dolazak na jezero, kafa ili ručak, malo razgledanja, a zatim odlazak. Htjeli smo da promijenimo ovu naviku nabolje“, kaže Zoran.

On takođe kaže da su željeli da jezero pretvore u destinaciju gde turisti ostaju duže, ali da bi se to desilo, turistima treba ponuditi više atrakcija i aktivnosti. To je dovelo do otkrivanja aktivnosti kao što su posmatranje ptica, brdarenje, biciklizam, putovanja brodom i drugi elementi ekološkog i avanturističkog turizma.

Projekat PA.CON radi na razvoju lokacija za posmatranje ptica u sve tri zemlje – turističko-informaciona kuća u Sopocu, igralište i kule za posmatranje ptica u Hrvatskoj, renoviranje kuće u prirodnom parku na Ilinčici i postavljanje led rasvjete duž puta, kao i uređenje 16 mikro-piknih lokacija u Bosni i Hercegovini. Projekat će ulagati i u rekonstrukciju starog železničkog nasipa u Virpazaru, pretvarajući ga u pješačku stazu, kao i u kupovinu čamca na solarni pogon, električnih bicikala i pratećih solarnih punjača, a sve u cilju promocije turističkih aktivnosti sa malim uticajem na životnu sredinu.

„Bez ovog nivoa finansijske podrške od strane EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat.“

O projektu

Projekat PA.CON podržava Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Vodeći partner na projektu PA.CON je Opština Nijemci iz Hrvatske; partneri iz Bosne i Hercegovine su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle, dok su partneri u Crnoj Gori Centar za zaštitu i istraživanje ptica i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Implementacija PA.CON projekta zvanično je počela u oktobru 2020. godine i trajaće ukupno 24 mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta za sve tri zemlje je 1,8 miliona eura, dok će za unaprjeđenje turističke infrastrukture na Skadarskom jezeru biti uloženo oko 280.000 eura. „Bez ovog nivoa finansijske podrške od strane EU, ne bi bilo moguće realizovati ovaj značajan projekat“, kaže Zoran.

Pored direktnih intervencija u infrastrukturnim i promotivnim aktivnostima, projekat uključuje i izgradnju kapaciteta za obezbjeđivanje održivosti uticaja projekta. Kroz seriju od šest edukativnih kurseva u sve tri zemlje i studijsku posjetu, projektni partneri i predstavnici ciljnih grupa imaće priliku da unaprijede sopstvene kapacitete i kvalitet svojih usluga.

Prema Zoranovim riječima, projekat će imati značajan dugoročni uticaj na lokalno stanovništvo, privredu i očuvanje prirodne sredine. „Ali ono što je važnije, mislim, jeste da će to promijeniti način razmišljanja mnogih ljudi i mnogih institucija, i pokazati im šta je sve moguće i kako se stvari mogu lako ostvariti pravilnim planiranjem i sprovođenjem“, kaže Zoran.

Toplije zime za školarce u Prištini

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava proširenje mreže i energetski efikasno daljinsko grijanje u Prištini

Osnovna i niža srednja škola Naim Frašeri jedna je od najvećih u Prištini, glavnom gradu Kosova. Škola ima preko 1.000 učenika i površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Šćipe Vlasalija Mehmedi je direktorka ove ogromne organizacije. Očekivalo bi se da će najveći izazov za nju u ovoj ulozi biti vezan za obrazovanje, ali ispostavilo se da je u pitanju nešto sasvim drugo: „Zimi smo imali ogromne probleme s grijanjem, tolike da smo ponekad morali čak i da otkažemo nastavu“, kaže Šćipe.

Kada je 2018. godine preuzela školu, zgrada je imala sopstveni sistem centralnog grijanja na naftu, koja je bila isporučivana jednom mjesečno. Isporuku su za ovu i druge škole organizovale opštinske vlasti. Šćipe objašnjava da je sa grijanje na naftu bilo više problema, uključujući nestajanje goriva prije dolaska naredne isporuke kada su temperature bile niske, i ozbiljnu štetu za životnu sredinu oko škole. „Sjećam se da su 2018. godine i nastavnici i učenici sjedeli u kaputima tokom nastave, jer je grijanje bilo slabo“, kaže Šćipe.

„U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo profitirao od kada je, osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio 3.000 novih potrošača, uključujući javne ustanove kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu i Kosovsko nacionalno pozorište.“

Kvalitetnije grijanje i bolja zaštita životne sredine

Problem grijanja i zagađenja u Prištini ne postoji samo u školi Naim Frašeri. Većina stanovnika ovog grada grije se na ugalj ili struju iz obližnjih elektrana Kosovo A i B, mada neki koriste mnogo efikasnije Termokosovo daljinsko grijanje. To je grijanje parom iz termoelektrane. Međutim, znatan broj privatnih i javnih zgrada u Prištini, uključujući i osnovnu školu Naim Frašeri, nije bio povezan sa daljinskim grijanjem, jer je Termokos imao problema sa svojim starim distributivnim sistemom nedovoljnog kapaciteta.

Kako bi se pomoglo u rješavanju ovog pitanja, Kancelarija EU na Kosovu je 2019. godine pokrenula projekat obnove mreže daljinskog grijanja u Prištini. Svrha projekta bila je da se omogući povezivanje novih privatnih i javnih potrošača na sistem daljinskog grijanja i poboljša snabdijevanje postojećih potrošača. U roku od dvije godine, u okviru projekta je renovirano 120 starih podstanica, postavljeno 50 novih i zamijenjeno preko sedam kilometara podzemnih cijevi novim izolovanim cijevima, što je rezultiralo povećanom efikasnošću i značajnim smanjenjem gubitka toplote i vode.

Naim Bitići, direktor odeljenja za distribuciju i rukovodilac projekta ispred Termokosa, kaže da je projekat bio veoma uspješan. „U ekonomskom smislu, Termokos je mnogo profitirao od kada je, osim smanjenja gubitaka u mreži, dobio 3.000 novih potrošača, uključujući javne ustanove kao što su dva vrtića, pet škola, policijske stanice, Centralnu univerzitetsku bolnicu i Kosovsko nacionalno pozorište.“

„Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer zahvaljujući njihovoj podršci sada imamo visokokvalitetno grijanje, a i učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se usredsrijede na obrazovanje u prijatnom i toplom okruženju.“

O projektu

Projekat rehabilitacije mreže daljinskog grijanja u Prištini  završen je u aprilu 2021. godine i finansiran je od strane Evropske unije u okviru programa Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Prijatno i toplo okruženje u školi

Ali ono što je prema Bitićiju takođe veoma važno je činjenica da ovi novi potrošači više ne moraju da koriste fosilna goriva za grijanje. „Pre priključenja na mrežu daljinskog grijanja, sve javne ustanove su se grijale na naftu. Osim što su se zbog visokih cijena nafte nosile sa ogromnim finansijskim troškovima, ove ustanove bile su i zagađivači, posebno problematični jer se uglavnom nalaze u centru grada.

„Stambeni potrošači, koji su sada priključeni na Termokosovu mrežu, takođe više ne koriste električnu energiju za potrebe grijanja. To pozitivno utiče na ekonomiju domaćinstava, smanjuje potražnju za električnom energijom i poboljšava kvalitet vazduha“, zaključuje Bitići.

Sada, nakon završetka projekta, škola Naim Frašeri ima 24-časovno grijanje koje pokriva čitav školski prostor, uključujući učionice, hodnike i toalete. Kako kaže direktorka: „Veoma smo zahvalni Evropskoj uniji jer zahvaljujući njihovoj podršci sada imamo visokokvalitetno grijanje, a i učenici i nastavnici mogu u potpunosti da se usredsrijede na obrazovanje u prijatnom i toplom okruženju.“

Tradicionalna umjetnost od plastičnih čepova za flaše

Written on . Posted in Priče.

Nevladina organizacija iz Sarajeva proizvodi uzbudljiva umjetnička djela koristeći upotrebljene čepove za flaše

U sarajevskom prigradskom naselju Ciglane vidljivo je izložen tepih. Ima nečeg drugačijeg u tom takozvanom ‚Čepoćilimu‘: napravljen je od 25.000 čepova plastičnih boca. Dizajniran je i napravljen u okviru projekta Udruženja zelene umjetnosti, nevladine organizacije iz Sarajeva. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, objašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da se u okviru aktivnosti za Evropsku nedjelju za smanjenje otpada u Sarajevu proizvodi umjetnost koristeći čepove za flaše. „Tada je ovo bio prilično ambiciozan projekat za nas, jer nismo znali da li će ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Prvobitni izazov je bio da se prikupe zatvarači boca. Alma je postavila mjesto za prikupljanje čepova i kontaktirala škole, firme i druge ustanove da pita da li su voljni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom odbačenih čepova plastičnih flaša. „Na moje iznenađenje, odziv je bio veoma dobar, za kratko vrijeme uspjeli smo da prikupimo znatnu količinu čepova i tako je počeo Čepoćilimski trend“, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu.“

Izrada jednog čepoćilima godišnje

Nakon uspjeha prvog čepoćilima, Alma i kolege iz Udruženja zelene umjetnosti odlučili su da ovo pretvore u godišnju aktivnost u kojoj dizajniraju i izrađuju najmanje jedan čepoćilim. Odlučili su da se zadrže na dezenu tradicionalnog bosanskog ćilima, koji će biti umjetnička, ali i turistička atrakcija, doprinoseći promociji kulturnog nasljeđa.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu“, kaže Alma.

Alma smatra da su uključivanjem mladih uspjeli značajno da podignu svijest među grupama koje mogu da doprinesu budućoj zaštiti životne sredine kroz smanjenje otpada i upravljanje otpadom.

Udruženje Zelena umjetnost nedavno je dobilo podršku iz programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu dizajniranja i proizvodnje klupa od plastičnih čepova, sa dezenom tradicionalnog bosanskog ćilima. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, OŠ Mjedenica za djecu sa poteškoćama u učenju i sirotište Bjelave. U okviru projekta realizovano je 30 eko-umjetničkih radionica o pretvaranju otpada u eko-umjetnost. Na tim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i konzerve. U svom završnom projektu, koristili su oko 15.000 plastičnih čepova za izradu klupa.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU.“

O programu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja traje do 2024. godine.

Projekat je stvorio sredinu u kojoj su djeca i mladi mogli da razvijaju i kulturno-ekološke inicijative i da se druže kroz umetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU“, kaže Alma.

Klupa napravljena od čepova sada se nalazi u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to, jer sva djeca koja su radila na njoj, kao i njihovi školski drugovi, mogu da je vide svakog dana i da se podsjete na važnost smanjenja otpada i upravljanja njime.

Zaštita staništa koja su dobra za ljude, biljke i životinje

Written on . Posted in Priče.

Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima u Albaniji smanjuje gubitak biodiverziteta

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Nalazi se na sjeveru Albanije i kroz njega prolazi granica sa Crnom Gorom. Kao prirodni rezervat, to je jedno od evropskih područja za najbogatijim biodiverzitetom, sa obiljem vrsta riba i ptica koje se mogu naći samo ovdje. Jezero takođe igra važnu ulogu kao tranzitno područje – takozvani Jadranski preletni put – za stotine hiljada ptica selica.

Međutim, već duže vremena ovo prirodno bogatstvo je u opasnosti od zagađenja i iskorišćavanja od strane čovjeka. Bila je potrebna stručna intervencija kako bi se uvele najbolje prakse iz Evropske unije, što je rezultiralo prvim Planom upravljanja Skadarskim jezerom.

„Uz pomoć EU, počela je nova era ispravnog upravljanja zaštićenim područjima.“

Održivo upravljanje zaštićenim područjima

Plan upravljanja uspostavila je Nacionalna agencija za zaštićena područja (NAPA), a realizovala Regionalna uprava za zaštićena područja. Age Martini, glavna nadzornica regionalne administracije u Skadru, potvrđuje da plan predstavlja veliku promjenu u pristupu osoblja zaštićenom području i obezbjeđivanju željenih ishoda. „Osoblje u našoj regionalnoj kancelariju sada ima jasnu predstavu o protokolima koje treba poštovati u tom području i kako koristiti novu opremu za izradu izveštaja o flori i fauni“, kaže ona.

Plan je počeo da se sprovodi uz pomoć EU, koja je donijela znanje i iskustvo njenih država članica. Njihova podrška se kretala od praćenja divljih životinja, obuke i izgradnje drugih kapaciteta, do razvijanja odnosa sa zajednicama koje žive u zaštićenom području, kao i obezbjeđivanja profesionalne opreme koja pomaže osoblju da obavi posao. „Uz pomoć EU počela je nova era pravilnog upravljanja zaštićenim područjima, jer svaki službenik ima jasne smjernice, dok smo svi svjesni opšteg cilja“, kaže Martini, navodeći primjer kako sada postoji protokol čak i za odnos prema turistima.

Zaštićena područja i NAPA rastu zajedno

Posljednjih godina milioni prijavljenih turista svake godine posete zaštićene oblasti u Albaniji. Ovaj uspeh pripisuje se planovima upravljanja koje je NAPA razvila uz pomoć EU, a koji se sprovode u zaštićenim područjima zemlje. Reputacija Albanije raste među turistima koji su privučeni niskim cijenama, dobrom hranom i prirodnim ljepotama.

Međutim, fokus ostaje na zaštiti biodiverziteta putem metoda mehanizma za praćenje u zaštićenim područjima uvedenim u skladu sa standardima EU Natura 2000. Više od 100 zaposlenih U NAPA-i je do sada prošlo obuku za borbu protiv požara i prirodnih nepogoda; upoznati su sa procesom prikupljanja i obrade informacija o sistemima koji postoje u divljini, a prije svega imaju strategije za povećanje saradnje između zajednica koje žive u zaštićenim područjima, kao i za upravljanje tih područja.

„Svjedoci smo mijenjanja stava zajednica prema našim namjerama, koji se iz sumnjičavosti pretvorio u podršku pozitivnim promjenama koje su one donijele u njihova područja.“

 

O projektu

Projekat NaturAl doprineo je usklađivanju mreže zaštićenih područja u Albaniji sa mrežom EU Natura 2000, a prihvatanjem standarda EU Albanija napreduje ka članstvu u EU.

Od 2015. do 2019. godine, fokusirajući se na deset odabranih zaštićenih područja, projekat je radio na poboljšanju upravljanja tih područja, fokusirajući se na: obuku i izgradnju kapaciteta Nacionalne agencije za zaštićena područja i regionalnih agencija; praćenje divljih životinja; obezbjeđivanje opreme; i jačanje odnosa sa zajednicama.

Direktor NAPA-e, Zamir Dedej, potvrđuje da postoje ogromne koristi od postojanja dugoročnih ciljeva kojima su prioritet i prirodno stanište i zajednice koje tamo žive. „Svjedoci smo mijenjanja stava zajednica prema našim namjerama, koji se iz sumnjičavosti pretvorio u podršku pozitivnim promenama koje su one donele u njihova područja.“ Dedej objašnjava da zajednice sada shvataju da treba pratiti njihovu aktivnost i da to doprinosi smanjenju ilegalnih radnji kao što su ilegalna sječa šuma ili krivolov. Štaviše, shvatili su da što se bolje upravlja zaštićenim parkovima, to ima više turista i ekonomske koristi za sve.

Za takav pozitivan razvoj događaja zaslužna je pomoć EU, koja je došla u trenutku kada je bila najpotrebnija, a NAPA je postala operativna tek 2016. godine. Od tada, Albanija je ostvarila značajan napredak u proširenju mreže zaštićenih područja i povećanju nivoa implementacije svojih planova upravljanja sa 19 na 53 odsto. Ovi rezultati dodatno su ohrabrili Agenciju i oni su sigurni da će se saradnja sa EU nastaviti novom fazom koja će dodatno smanjiti gubitak biodiverziteta, ali i spriječiti ekološki kriminal i povećati ulaganja u zaštićena područja u Albaniji.

Biciklisti: sve ih je više u Podgorici

Written on . Posted in Priče.

Svi na bicikle! Kako nevladina organizacija iz Crne Gore uz podršku EU koristi snagu pedala da pedalanje postane opšteprihvaćeno

Smještena u ravnici, sa površinom od oko 100 kvadratnih kilometara i mediteranskom klimom, Podgorica – glavni grad Crne Gore – ima sve peduslove da postane biciklistički grad. Međutim, gradu je nedostajala čak i najosnovnija infrastruktura za vožnju bicikla sve dok lokalna organizacija civilnog društva Biciklo.me 2013. godine nije počela da razvija tu vrstu kulture u gradu. „Zaista smo željeli da pretvorimo Podgoricu u grad koji je dobar i bezbjedan za bicikliste, a to želimo da učinimo vidljivim i ljudima koji ne koriste bicikle – još uvijek“, kaže Sonja Dragović, jedna od članica organizacije.

U proljeće 2012. godine organizovan je prvi Bike-Up: ljudi su putem društvenih mreža pozvani da se okupe i proslave Dan planete Zemlje odlaskom na vožnju biciklom. Odaziv je bio takav da je inspirisao nove inicijative i ubrzo je mala grupa zaljubljenika u biciklizam počela da organizuje redovne mjesečne vožnje Kritične mase u Podgorici. Po lijepom vremenu, Kritična masa bi privukla nekoliko stotina biciklista svih uzrasta. U gradu od oko 200.000 stanovnika, bez skoro ikakve biciklističke infrastrukture, to je već bio dobar početak.

„Još u Beču i Kopenhagenu naučila sam da vozim bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ti gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam, OK, sada treba da nabavim bicikl i da se povežem sa ljudima iz Biciklo.me“.

Imati pravo glasa u gradskoj mobilnosti

Sonja Dragović se učlanila u Biciklo.me nakon što je magistrirala urbanističke studije, koje su uključivale periode studija u Beču i Kopenhagenu. Pre toga je povremeno vozila bicikl, ali je tokom studija počela da koristi bicikl kao redovno prevozno sredstvo. Za to vrijeme je pratila Biciklo.me na društvenim mrežama. „Još u Beču i Kopenhagenu naučila sam da vozim bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ti gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam, OK, sada treba da nabavim bicikl i da se povežem sa ljudima iz Biciklo.me“, kaže Sonja.

Biciklo.me je pokrenut kao inicijativa slobodnog udruživanja, koja se bavi samo organizacijom masovnih biciklističkih vožnji kako bi doprinijela vidljivosti biciklista u Podgorici. U 2013. godini ukazala se prilika za dobijanje određenih sredstava za poboljšanje uslova za bicikliste, pa se inicijativa registrovala kao NVO, i uspješno realizovala svoj prvi projekat – postavljanje prvih pravih parkinga za bicikle na 18 lokacija u Podgorici.

Od tada su osmislili i organizovali brojne male projekte koji su poboljšali sveukupne uslove za vožnju bicikla u gradu. „Sve u svemu, radimo u nekoliko različitih, ali međusobno povezanih pravaca kao što su unaprjeđenje infrastrukture, saobraćajnih politika i politika vezanih za mobilnost i edukacija javnosti o prednostima održive urbane mobilnosti“, kaže Sonja.

Podstaknuti uspjehom parkinga za bicikle, ubrzo su uslijedili i drugi projekti koje je vodila ili zagovarala NVO – od uvođenja prvih biciklističkih staza u prijestonici i prvog plana održive gradske mobilnosti od strane gradskog vijeća, do studija o unaprjeđenju saobraćaja i biciklističkog okruženja i pripremanja obrazovnog materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.

„Ova i buduće podrške EU su veoma važne. Ne samo zbog novca, već više zbog činjenice da kada EU podrži akciju, postaje lakše ubijediti lokalne vlasti da i one to učine.“

O projektu

Biciklo.me je podržala EU kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji ima za cilj jačanje participativne demokratije i procesa integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnažujući civilno društvo da aktivno učestvuje u donošenju odluka. Ostali projekti koje je finansirala EU, a koji su podržali Biciklo.me su „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“, koji se finansira u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), projekta „Bolji saobraćaj, bolji grad“ i projekta pod nazivom „Unaprjeđenje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“.

EU je podržala četiri od ovih projekata – studije o uslovima saobraćaja i mobilnosti u Podgorici, izradu predloga za unaprjeđenje zakonodavstva, kampanju podizanja svijesti u podgoričkim srednjim školama o prednostima biciklizma i postavljanje parkinga za bicikle u tri grada u sjevernom dijelu zemlje. „Ova i buduće podrške EU su veoma važne. Ne samo zbog novca, već više zbog činjenice da kada EU podrži akciju, postaje lakše ubijediti lokalne vlasti da i one to učine“, kaže Sonja.

U Podgorici je izgrađeno nekoliko kilometara biciklističkih staza, pa iako je kvalitet, kako dizajna tako i održavanja, mogao biti bolji, evidentno je da je ovaj bezbjedan biciklistički prostor privukao nove korisnike i podstakao ljude da izađu i prevezu se svojim biciklima.

Za Sonju je sada važno da grad uspostavi odgovarajuće procedure za planiranje i izgradnju biciklističkih staza, kao i da uloži u edukaciju gradskih planera o najnovijim trendovima i najboljim praksama u vezi sa biciklističkom infrastrukturom. „Što više ljudi vozi bicikl na ulici, to je bolje za sve. Kako ljudi koji voze bicikl ne koriste automobile, oni takođe ne zagađuju i ne prave buku. To čini grad boljim okruženjem za sve”, kaže Sonja.

Rijeka Cernica – od opasnosti do užitka

Written on . Posted in Priče.

Kako je projekat EU i saradnja dvije zajednice pomogla da se spreče poplave i poboljša kvalitet života ljudi u pograničnom regionu između Kosova i Sjeverne Makedonije.

Cernica je selo sa oko 600 stanovnika na kosovskoj strani granice sa Sjevernom Makedonijom. Istoimena rijeka koja protiče kroz centar sela čini ga jednim od najljepših u tom kraju, ali i jednim od najizloženijih poplavama. Fatljum Mehmeti iz Cernice ponosan je na prirodne ljepote svog sela i njegove vrijedne meštane, ali dodaje da bi njihov život mogao da bude mnogo bolji kada bi samo mogli da izbjegnu smrad koji dolazi iz rijeke zbog otpadnih voda koje se u nju slivaju, kao i štete koju prave poplave. „Svake božije jeseni i zime živjeli smo u strepnji zbog moguće štete koju bi poplave nanijele našim kućama, njivama i životima“, kaže on.

Problem s poplavama nema samo selo Cernica. Čitav taj pogranični region već decenijama ima isti problem, a sa klimatskim promjenama poplave su postale češće. Samo ovog ljeta preko 60 porodica u regionu moralo je da bude evakuisano iz svojih kuća zbog poplava. Nije bilo ljudskih žrtava, ali je materijalna šteta bila značajna. Opština Gnjilane procijenila je štetu od ovogodišnjih poplava na oko 1,5 miliona eura. Preko 30 kuća postalo je neuseljivo, pet mostova je srušeno, a hektari obradivog zemljišta oštećeni.

„Mještani već dugi niz godina lobiraju kod lokalnih vlasti i našeg rukovodstva da im pomognu da poprave rječno korito kako bi se šteta od poplava smanjila.“

Nema više poplava

Besim Haziri iz javnog vodovodnog preduzeća Hidromorava na Kosovu objašnjava da poplave imaju prirodne uzroke, mada sa značajnim ljudskim uticajem kao rezultat klimatskih promjena. Međutim, u slučaju Cernice i okoline, poplave su takođe rezultat nedostatka odgovarajuće infrastrukture. „Mještani već dugi niz godina lobiraju kod lokalnih vlasti i našeg rukovodstva da im pomognu da poprave rječno korito kako bi uticaj poplava bio smanjen“, kaže Besim.

Iako su bili veoma voljni da pomognu, preduzeće i lokalne vlasti nisu imale ni finansijska sredstva ni stručnost za ovaj važan projekat. Prilika se ukazala 2019. godine kada su otkrili da mogu da dobiju podršku iz programa prekogranične saradnje (CBC) Kosova i Sjeverne Makedonije koji finansira EU. Preduzeće Hidromorava uspješno se prijavila zajedno sa Javnim preduzećem Vodovod Kumanovo, iz makedonskog grada koji se nalazi s druge strane granice. To je bio početak projekta koji su nazvali „Značajne koristi za životnu sredinu i zdravlje u pograničnom području“, koji bi imao dugoročan pozitivan uticaj na živote lokalnih stanovnika.

Za dvije godine, u okviru projekta izvršeno je nekoliko značajnih infrastrukturnih intervencija. To je podrazumijevalo preuređenje korita rijeke i smanjenje zagađenja zemljišta razdvajanjem otpadnih i atmosferskih voda – sve to znači da otpadne vode više ne teku direktno u rijeku i takođe se oslobađaju neprijatnog mirisa. Pored toga, projekat je donio i neke estetske promjene izgradnjom šetališta i prostorima za sjedenje i rekreaciju uz rijeku. Slična poboljšanja izvršena su i sa druge strane granice u opštini Kumanovo.

„Zahvaljujući podršci EU, sada ne moramo da brinemo o opasnosti po naše živote i imovinu od poplava svake zime.“

O projektu

Projekat CBC-a koji finansira EU, „Značajne koristi za životnu sredinu i zdravlje u pograničnom području“ pokrenut je u februaru 2020. i završen u oktobru 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je preko pola miliona eura.

Da bi se obezbijedila održivost, projekat je takođe pokrenuo i sproveo kampanju podizanja ekološke svijesti o održavanju rijeke i okolnog područja čistim. Besim napominje da je, osim finansiranja EU, prekogranična razmjena znanja i ideja sa kolegama iz Vodovoda Kumanovo imala značajan uticaj na uspjeh projekta.

Fatljum objašnjava da je ovaj projekat imao bitan uticaj na njihove živote. „Zahvaljujući podršci EU sada ne moramo da brinemo o opasnosti po naše živote i imovinu od poplava svake zime“, kaže on.

Zapadni Balkan bruji od organskog uzgoja

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pomaže pčelarima iz Sjeverne Makedonije da se prebace na ekološki uzgoj.

Opština Kavadarci nalazi se u tikveškom okrugu u Sjevernoj Makedoniji. S manje od 40.000 stanovnika, kao i mnoge druge ruralne oblasti na Zapadnom Balkanu, opština pati od iseljavanja mladih ljudi i porodica koje odlaze u veće gradove u potrazi za boljim životom. Iseljavanje mladih bila je glavna motivacija za pokretanjeprojekta inkubatora Vitac koji finansira EU, a koji promoviše ekološko pčelarstvo, jer se zna da je nedostatak ekonomskih mogućnosti glavni razlog migracije u veće gradove. Zlatka Milkov jedna je od onih koji za sada još uvijek žive u Kavadarcima. Završila je poljoprivredni fakultet, ali je radila kao računovođa nekoliko godina. U međuvremenu, Zlatkin muž, koji radi kao električar, gaji pčele. „Ali ja nikada nisam bila zainteresovana za pčelarstvo; samo sam pomagala mužu da pakuje med tek kada smo imali konačan proizvod“, kaže Zlatka.

Međutim, njen suprug je 2020. godine čuo za program koji nudi obuku o ekološkoj proizvodnji meda, obezbijeđen u okviru projekta Vitac, a koji je osmišljen i realizovan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira EU. Zlatka je imala više slobodnog vremena od svog muža jer tada nije radila, pa ju je pitao da li bi mu se pridružila. Nevoljno je pristala.

„Naučila sam mnogo toga, od biologije pčela do zanimljivih pojedinosti o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv.”

Organsko pčelarstvo, poslovna prilika budućnosti

Obuka je trajala devet mjeseci i obuhvatala je teorijska i praktična znanja o ekološkom pčelarstvu. „Naučila sam mnogo toga, od biologije pčela do zanimljivih pojedinosti o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”, kaže Zlatka.

U toku jedne godine, 15 osoba je učestvovalo u projektu, uključujući žene i mlade iz tog kraja. Tokom praktične obuke učesnici su uzgojili 30 ekoloških kolonija pčela koje su im potom date kako bi mogli da započnu ili prošire svoja pčelarska dobra sa organskim pristupom. Učesnici su takođe dobili sertifikate za organski uzgoj pčela. Učesnici su naučili kako se organska hrana, uključujući i organski med, uzgaja bez upotrebe sintetičkih pesticida i đubriva i bez genetski modifikovanih organizama (GMO). Samim tim što mnogi veruju da je organska hrana bezbjednija, hranljivija i ukusnija, učesnici su dobili pristup svjetskom tržištu organske hrane koje je u razvoju.

 

“Podrška EU bila je od presudnog značaja, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za veoma male projekte. Uz podršku EU, uspjeli smo da realizujemo mnogo veći projekat i riješimo potrebe lokalne zajednice sa dugotrajnim uticajem.“

O projektu

 Osnovni cilj projekta inkubatora Vitac za organsko pčelarstvo je sprječavanje iseljavanja i doprinos oživljavanju sela u opštini Kavadarci. Projektne aktivnosti obuhvataju teorijsku i praktičnu obuku za ciljnu grupu u proizvodnji organskih pčelinjih proizvoda i kolonija pčela.

Pored toga, kroz novoosnovani informacioni centar, poljoprivrednici iz opštine Kavadarci sada dobijaju besplatne savjete i smjernice kako da svoju proizvodnju pretvore u organsku.   Projekat je realizovalo Udruženje organskih proizvođača Biovita , a finansiran je u okviru ReLOaD programa za koji sredstva obezbjeđuje EU, a sufinansira Opština Kavadarci.

Biljana Georgievska, rukovoditeljka projekta, objašnjava da je za njegovu uspješnu realizaciju bilo potrebno mnogo truda, ali i da je rezultat zavisio od posvećenosti učesnika. „Podrška EU bila je od presudnog značaja, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za veoma male projekte. Uz podršku EU, uspjeli smo da realizujemo mnogo veći projekat i riješimo potrebe lokalne zajednice sa dugotrajnim uticajem“, kaže ona.

Zlatka je postala stožer porodičnog uzgoja pčela koji je sada gotovo u potpunosti organski. U međuvremenu, njihov proizvod je osvojio prvu nagradu za kvalitet meda na godišnjem nacionalnom takmičenju u Tetovu. „Razmišljam o otvaranju prodavnice organske hrane u bliskoj budućnosti. Ako nam to uspije, onda bih možda mogla u potpunosti da se posvetim tom poslu“, kaže Zlatka.

Reciklaža i moda na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Zatvaranje kruga: Projekat koji finansira EU uvodi koncept recikliranja tekstila na Kosovu.

Na Kosovu se veoma rijetko nailazi na kante za odvojeni otpad, a reciklažu uglavnom vrše samostalni sakupljači smeća koji prikupljaju metalni, papirni i plastični otpad iz običnih kanti za smeće i prodaju ga dalje. Međutim, zahvaljujući nevladinoj organizaciji pod nazivom Let ‘s Do It Peja, sakupljanje tekstilnog otpada počelo je u Peći, gradu na zapadu Kosova. Arba Šehu je mlada i zagrižena ekološka aktivistkinja koja je zajedno sa svojim kolegama iz pomenute nevladine organizacije rano identifikovala ovaj problem i odlučila da doprinese rješenju. Sada je ona menadžerka projekta.

Arba objašnjava da se ideja javila kao reakcija na količinu nastalog tekstilnog otpada i zbog toga što javne institucije nisu uspjele da razviju održivi sistem sakupljanja i upravljanja otpadom u Peći ili u drugim mjestima na Kosovu. Prema njenim riječima, većina lokalnog otpada završava na legalnim i ilegalnim deponijama, od kojih velika većina nije u skladu sa osnovnim ekološkim i zdravstvenim standardima. „Iako je pravni okvir djelimično usklađen sa pravnim okvirom EU, otpad je i dalje jedan od najznačajnijih problema na Kosovu“, kaže Arba.

„Iako je pravni okvir djelimično usklađen sa pravnim okvirom EU, otpad je i dalje jedan od najznačajnijih problema na Kosovu.“

Otpad u modi

Projekat „Promovisanje kružne ekonomije kao održivog modela razvoja socijalnih preduzeća – SEREC“, koji EU finansira, počeo je u januaru ove godine, a nevladina organizacija je postavila mjesto za prikupljanje tekstila u centru grada. Na zadovoljstvo projektnog tima, mještani se odazivaju pozivu za odlaganje svog tekstilnog otpada preko takvih sabirnih mjesta.

Projekat se zasniva na takozvanom konceptu „3R“ (Reduce, Reuse and Recycle). Međutim, osim ekološkog doprinosa, projekat ima i ekonomski aspekt jer su otvorili prodavnicu polovne odjeće za prodaju doniranog tekstila koji je u dobrom stanju.

Arba smatra da ne može biti dugoročnog uticaja ako mlađe generacije nisu aktivno uključene. Upravo zato ona i njene kolege obrazovnu komponentu projekta vide kao najvažniju. U saradnji sa umjetničkom gimnazijom u Peći, Let ‘s Do It Peja je pokrenula vannastavni kurs modnog dizajna gdje učenici pod mentorstvom iskusnih modnih kreatora angažovanih na projektu rade na dizajniranju i izradi nove odjeće koristeći prikupljeni tekstilni otpad. Arba objašnjava da je ovo za nju najuzbudljiviji dio projekta: „Učenici su veoma strastveni, i smislili su neke veoma zanimljive i atraktivne modele“.

„Veoma sam zahvalna što sam dio projekta SEREC koji EU finansira. Učim mnogo novih stvari i proširujem svoje stručne horizonte novim znanjem o modnoj industriji.“

O projektu

Projekat „Promovisanje kružne ekonomije kao održivog modela razvoja socijalnih preduzeća – SEREC“ koji finansira EU pokrenut je u januaru i završiće se u decembru 2021. godine. Opšti cilj projekta je podrška razvoju socijalnih preduzeća na Kosovu i povećanje zapošljavanja ugroženih grupa, prije svega žena i mladih, kroz primjenu koncepata kružne ekonomije.

Ilka Ljatifi je jedna od učenica koje učestvuju u vannastavnoj aktivnosti koja je pokrenuta u okviru projekta. Ona kaže: „Veoma sam zahvalna što sam dio projekta SEREC koji EU finansira. Učim mnogo novih stvari i proširujem svoje stručne horizonte novim znanjem o modnoj industriji“.

Plan je da projekat SEREC postane samoodrživ i da nastavi sa aktivnostima čak i nakon završetka finansijske pomoći EU. NVO Let ‘s Do It Peja trenutno radi na registraciji i pokretanju socijalnog preduzeća sa konceptom i imenom zasnovanim na 3R. Na taj način žele da obezbijede održivost pretvarajući ovaj projekat u preduzeće sa dugoročnom ekonomskom i ekološkom korišću za zajednicu.

Novo socijalno preduzeće imaće za cilj da zaposli radnike koji će raditi na dizajniranju i šivenju recikliranog tekstila, kao i ljude koji će raditi u prodavnici polovne robe. „Na ovaj način želimo da pomognemo ljudima u nevolji, jer će novi zaposleni u socijalnom preduzeću prvenstveno dolaziti iz ugroženih grupa kao što su žene, mladi i manjine“, kaže Arba.

Život u zagađenom gradu

Written on . Posted in Priče.

Organizacija za zaštitu životne sredine skuplja podatke kako bi predočila skriveni, ali očigledan problem u albanskim gradovima. Tirana je živ, ustreptao grad u kojem živi trećina albanskog stanovništva. Broj stanovnika stalno raste, trenutno ih je 850.000, a ovaj grad predstavlja grotlo u koje se slivaju svi koji traže priliku u obrazovanju ili biznisu. Međutim, linije gradskog prevoza su ograničene, tako da su mnogi primorani da za prevoz koriste automobile, dok je potražnja za stanovima pokrenula građevinsku industriju u posljednje tri decenije. Sve to uzima danak u obliku stalnog povećanog nivoa zagađenja vazduha. U zemlji sa samo nekoliko monitora, Albanci mogu samo da nagađaju kakav je kvalitet vazduha koji udišu. Međutim, etablirana organizacija za zaštitu životne sredine Milieukontakt željela je to da promijeni. Željela je da izmjeri zagađenje u mnogo većim razmjerama – na 500 lokacija. Plan je bio da se istovremeno uključi i što više ljudi kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali očiglednom ekološkom problemu.

 „Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on tačno loš.“

„Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je tačno loš“, kaže Arion Sauku, koordinator projekta Green Lungs, koji je prvi pružio tako sveobuhvatne podatke o ovom problemu. Koristeći alternativne tehnike praćenja, projekat je mjerio zagađenje mobilnim brojilima na stotinama lokacija na području prijestonice. Među njima su se našli užurbani centar grada, prometni djelovi u blizini škola, kao i stanice duž najdužih autobuskih linija u Tirani. Projekat Green Lungs proučavao je osam različitih parametara za mjerenje zagađujućih materija. „Najveći zagađivači vazduha su transportna i građevinska industrija. Nivoi koje smo redovno mjerili premašuju standarde EU, a u nekim slučajevima su tri do četiri puta viši“, kaže Sauku. Tokom trogodišnjeg perioda, EU je finansirala Green Lungs koja je proširila svoje mjerenje na još tri velika grada — Drač, Elbasan i Skadar. Rezultat: iste zagađujuće materije koje su posljedica ono za čim je najveća potražnja: stanovanje i automobili. Građevinska industrija nema nikakve ekološke standarde, a ona je uzrok visokom nivou prašine u vazduhu tokom čitave godine. U međuvremenu, stalni zagađivači su i stari automobili koji ispuštaju opasne čestice prilikom sagorijevanja goriva. Prema zvaničnim podacima, u zemlji je u upotrebi oko 700 hiljada automobila.

„Postoje brojne informacije o sve tri komponente, kako bi donosioci odluka mogli da reaguju – generisali smo podatke, obiljeležili mape i ilustrovali narative kako bismo ukazali na žarišta.“

O programu Projekat Green Lungs osmislio je i sproveo alternativnu i inkluzivnu platformu za praćenje kvaliteta vazduha, zagađenja bukom i procjenu usluge koju pruža urbani ekosistem ozelenjavanja. To je postignuto uz finansijsku podršku Evropske unije za jačanje međusektorske saradnje između Vlade i civilnog društva i razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva. Ovi sektori zahtijevaju brzu i kontinuiranu intervenciju kako bi se smanjilo zagađenje vazduha – sada kada se problem može podržati sveobuhvatnim i obimnim podacima. Međutim, ovaj problem se očigledno proširio i na druga urbana područja u regionu. Nivo zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu jedan je od najviših u Evropi i ima direktan uticaj na zdravlje građana. Zato je Evropska unija postavila smanjenje zagađenja, uključujući tu i vodu i zemljište, među glavne oblasti koje treba riješiti u okviru Zelene agende. To je nova strategija rasta koja teži prelasku sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, u skladu sa Evropskim zelenim dogovorom. Pored mjerenja kvaliteta vazduha, alternativna platforma koju je uspostavila organizacija Green Lungs takođe je pratila zagađenje bukom koju proizvodi čovjek i urbani ekosistem ozelenjavanja. „Postoje brojne informacije o sve tri komponente kako bi donosioci odluka mogli da reaguju – generisali smo podatke, obiljeležili mape i ilustrovali narative kako bismo ukazali na žarišta“, kaže Sauku, koji smatra da politike moraju da budu višestruke kako bi se poboljšao kvalitet života ljudi u najvećim albanskim gradovima. Do tada, ostvaren je pionirski rad na predočavanju problema kvaliteta vazduha. Istovremeno, dok sprovodi projekat, Green Lungs je uspjela da informiše omladinu o ovom pitanju oko njihovih škola i građane u svakodnevnom putovanju na posao. Pored znatiželjnih prolaznika koji su primijetili stotine mobilnih brojila u svom komšiluku, projekat je ostavio jedinstvenu onlajn bazu podataka u kojoj svi mogu da lociraju žarišta zagađenja vazduha u svom gradu.