Skip to main content

Area of Cooperation: Rural development

600.000 KM za unapređenje bezbijednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbijednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Nakon obuke, projekat nudi i omogućava dobijanje tehničke podrške, a preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mjera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primjene mjera bezbijednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja bezbijednosti i zdravlja na radu, provjere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

EU izdvojila 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Written on . Posted in Vijesti.

U okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
Na osnovu ovog javnog poziva dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos bespovratnih sredstava po prijavi kreće se od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac zahtjeva mora obezbijediti sopstveno sufinansiranje za bilo koji pojedinačni projekat u minimalnom iznosu od 35% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim u sektoru proizvodnje voća i povrća, gdje sufinansiranje treba da iznosi najmanje 30%.
 

Kandidati koji ispunjavaju uslove za bespovratna sredstva u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i kompanije.

 
Rok za podnošenje prijava je 31.01.2023. godine do 15 časova.

Nova mašina za elitni kvalitet

Written on . Posted in Priče.

Mliječna kompanija u Bosni i Hercegovini unaprjeđuje svoj proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH jedno je od najuspješnijih preduzeća za proizvodnju mliječnih proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u radu i usklađenosti sa visokim proizvodnim standardima, plava djetelina na ambalaži bijelih mliječnih proizvoda postala je nezaobilazna oznaka za kvalitet u bosanskohercegovačkim domaćinstvima. Megle grupa ima dugu tradiciju u proizvodnji mlijeka, koju je 1887. započeo Jozef Anton Megle u Bavarskoj.

„S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svežeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.“

Meggle je ušao na bosansko tržište početkom devedesetih godina. U početku su uvozili i distribuirali Megleove proizvode. Uskoro je kompanija počela da pravi planove za pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupili su fabriku mlijeka u Bihaću i etablirali se kao kompanija za proizvodnju mliječnih proizvoda. Megle BH nudi više od 150 proizvoda u svom asortimanu; posebno mjesto u mnogim domaćinstvima zauzimaju domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, pavlaka za kuvanje, kajmak, vaj-krem i drugi proizvodi.

Jadranka Penava pridružila se Megleu na samom početku njihovog rada u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina i danas je generalna direktorka preduzeća Megle BH. Ona objašnjava da ih je bosansko tržište srdačno primilo od početka, te da su imali kontinuirani uspjeh i stalni rast od početka svog poslovanja u Bosni i Hercegovini. „Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 poljoprivrednika širom zemlje, koje smatramo veoma važnim dijelom našeg poslovanja, jer ako nemate kvalitetno mlijeko u svojoj okolini onda ne možete biti uspješni u ovom poslu“, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku projekta EU4AGRI, kompanija je unaprijedila svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sira i kajmaka bili su 1.800 pakovanja na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 pakovanja različitih težina, u istom vremenskom periodu. Ova mašina takođe omogućava pakovanje proizvoda u različite oblike ambalaže, što je od suštinskog značaja prilikom stavljanja proizvoda na tržište. „S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI“, objašnjava Jadranka.

„Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Meggle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiranih od strane Evropske unije, ali zajednički implementiranih i sufinansiranih od strane Češke razvojne agencije i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Nabavka nove mašine doprinijela je i povećanju kvaliteta proizvoda i bezbjednosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjila je mogućnost ljudske greške. „Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Megle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu“, dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija svakako će doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ove kompanije na domaćem i inostranom tržištu, a posebno u ispunjavanju kvalitetnih standarda za proizvode obilježene plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije iznosilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

 

Solarna energija uljepšava budućnost preduzeća iz BiH

Written on . Posted in Priče.

Jednu od najvećih solarnih elektrana za sopstvene potrebe u regionu ugradilo je uz podršku EU prehrambeno preduzeće iz Bosne i Hercegovine.

Preduzeće Madi, sa sedištem u Tešnju, jedna je od rijetkih firmi ovlašćenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989. godine, a 2000. godine su pokrenuli prvi pogon za preradu pilećeg mesa. Do 2015. godine proradila im je i najveća i najmodernija klanica živine u regionu sa kapacitetom od 6.000 brojlera na sat i 24 miliona živine godišnje. Danas su priznati kao lider na tržištu Bosne i Hercegovine.

Međutim, pandemija koronavirusa negativno je uticala na poslovanje Madija, uprkos tome što je jedna od najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini. Pretrpjeli su probleme sa snabdijevanjem, tako da su morali da preispitaju svoju potrošnju i uštede gdje god je moguće. Da bi prevazišli taj problem, rukovodstvo je odlučilo da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

„Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.“

 

Za rukovodioca ove radne grupe određen je Mirel Dedukić. On objašnjava da je jedna od glavnih stavki rashoda koju su primijetili bila struja. „Uvijek smo znali da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stavki koju smo analizirali je bila smanjenje troškova za energiju.“

On je znao da je najveća potreba Madija za električnom energijom tokom ljeta, kada solarni paneli proizvode struju punim kapacitetom. „Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi postavljanje solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja“, objašnjava Mirel. Kompanija je potom krenula u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na sopstvenoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, program EU4AGRI koji finansira EU raspisao je poziv za podnošenje predloga. Poziv je uključivao i preduzeća koja se bave preradom mesa. „Imali smo skoro spreman projekat i bilo nam je lako da konkurišemo“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500m2. Ukupan godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije kompanije. Pored toga, 2021. godine ugradili su još jednu solarnu elektranu kapaciteta 1.000 kW, tako da sada preko 30% utrošene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

„Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom iz izvora Evropske unije, ali projekat zajednički sprovode i finansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Prema Mirelovim riječima, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana predstavlja smanjenje od nešto više od 1.800.000 kgCO2 zagađenja, što je ravno uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. „Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo naše troškove i postigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom“, kaže Mirel.

Plan je da Madi ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini, kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i savremenu tehnologiju. Pored toga, pokrenuli su i novu kompaniju „Mipower d.o.o.“, koja će se baviti samo proizvodnjom i trgovinom električnom energijom. Planiraju da postave još najmanje 10MW solarnih panela.

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i proizvode boljeg kvaliteta.

Milenko Nedić (47) bio je zaposlen u Vojsci. On je 2005. godine, u sklopu vladinih reformi, proglašen viškom zajedno sa još 3.000 kolega, tako da je preko noći ostao bez posla. Kada je morao da odluči šta dalje da radi, sjetio se svojih roditelja, koji su se bavili poljoprivredom i što je u osnovi bio jedini drugi posao kojem je bio vičan.

On i njegova žena podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli svoju malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa kredita i nedostatka kapaciteta bračnog para. Tada se pojavila prilika za Milenka i njegovu suprugu da prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku instrumenta EU za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD II). „Kroz IPARD programe uspio sam da kompletiram našu mehanizaciju i nabavim sisteme za mužu, kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. Na posljednjem konkursu dobio sam podršku od oko 48.000 eura, koju sam dopunio sa mojih 32.000 eura“, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i jednu od najvećih farmi u svojoj regiji.

„Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru .“

Bezbjednija hrana

Priča Milenka Nedića nije jedina uspješna priča u kojoj je učestvovao IPARD II u Crnoj Gori. Do sada je najmanje 254 poljoprivrednika koristilo sredstva IPARD II i imali su koristi od poboljšanja uslova rada na svojim gazdinstvima. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: „Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru“. Prema Gordaninim rečima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i preko 100 novih radnih mjesta, koja su uglavnom dobili mladi ljudi.

Crna Gora trenutno koristi raspoloživa sredstva iz IPARD II programa koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno za Crnu Goru usvojila program IPARD III za period 2021-2027. godine. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. „Pokrećemo IPARD III sa mnogo više iskustva i znanja stečenog sprovođenjem konkursa kroz program IPARD II. Mi, kao i primaoci, mnogo smo iskusniji i vjerujem da će se beneficije značajno povećati. Planirana je i akreditacija novih mjera, tako da će se otvoriti mogućnosti da korisnici dobiju veću podršku i da Crna Gora kao zemlja povuče više sredstava EU koja su joj na raspolaganju“, kaže ona.

„Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretprijemnu pomoć (IPA), koji ima za cilj podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretprijemnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD) fokusiran je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore tih zemalja. Ovim sredstvom EU korisnicima pruža finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji i uskladila ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nedovoljno ljudi na tržištu rada spremno je da se bavi poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD-ovog konkursa važan doprinos. „Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

Otvoren izviđački kamp za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava unaprjeđivanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon možete pronaći na odličnoj lokaciji: u blizini šume, na plaži uz Ohridsko jezero. Nalazi se i nedaleko od centra Struge. Izviđački kamp otvoren je sedamdesetih godina prošlog vijeka sa najosnovnijom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja izvedena su tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve zidane zgrade sa osam prostorija.

„Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Marjan Glavinčeski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Pojašnjava da uprkos prekrasnom ambijentu u kojem se kamp nalazi, on nije bio privlačan posetiocima. „Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Srećom, prije tri godine, kada je uprava odlučila da potraži podršku kako bi poboljšala uslove boravka, otvorile su se nove mogućnosti za ovaj izviđački kamp. Podršku su pronašli u Evropskoj uniji i zajedno su pretvorili kamp u jedno od najatraktivnijih mesta na Zapadnom Balkanu.

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU podržao je kamp u cilju unaprjeđivanja njegove fizičke infrastrukture, kao i uvođenja novih atrakcija za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam sojenica, proširio postojeću zgradu i unaprijedio infrastrukturu dijela za šatore. Kao rezultat toga, sada u kampu istovremeno može da boravi 200 posjetilaca, a na raspolaganju im stoje i pristojni toaleti i topla voda.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i planinarske ture i kajakaštvo. Projekat je pomogao u kupovini opreme za ove usluge i podržao obuku instruktora. „Sada smo u mogućnosti da popunimo vrijeme naših posjetilaca tokom boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtraženija atrakcija među posjetiocima“, kaže Marjan.

„Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbijediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unaprjeđenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Marjan objašnjava da se kao rezultat projekta znatno povećao broj posjetilaca, a prošle godine je broj inostranih turista bio veći nego domaćih. „Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške“, kaže Marjan.

Kamp je uložio prošlogodišnju zaradu u dalje unaprjeđivanje infrastrukture i planiraju da ubuduće uvode nove atrakcije, kao što je paraglajding. „Želimo da se dalje razvijamo i postanemo važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu“, kaže Marjan.

Proizvodnja grickalica uz pomoć solarne energije

Written on . Posted in Priče.

Preduzeće iz BiH postalo je gotovo u potpunosti energetski nezavisno ugradnjom solarnih panela uz podršku EU

Kompanija Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Prve sadnice ove firme zasadio je Avdo Musić prije mnogo godina. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao je svježe i suve šljive na lokalnim pijacama. Kada je privreda socijalističke Jugoslavije 1989. godine počela da se liberalizuje i građanima je dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho odlučio je da podigne poslovanje na viši nivo i zvanično registruje i otvori preduzeće Voćar. Voćar sada proizvodi širok asortiman grickalica, od napolitanki i keksa do kokica i putera od kikirikija. Slogan preduzeća je „Za bolji ukus života!“.

Preduzećem Voćar sada rukovodi Esed Musić, Avdov unuk. Esed objašnjava da je put od gajenja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila skoro sve, kao i mnoge druge porodice, a kada se rat završio, morali su da krenu gotovo od nule. Kada su ponovo počeli da rade, mislili su da mogu da pokušaju da prošire asortiman svojih proizvoda. „U to vrijeme gotovo da nije bilo proizvodnje u Bosni i Hercegovini: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom se pojavilo to veliko tržište i odlučili smo da iskoristimo priliku i usredsredimo se na zamjenu uvezenih proizvoda“, kaže Esed.

„Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas.  Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze.“

Voćar je posle rata zaposlio pet radnika, a danas ih ima 60 stalno zaposlenih, s punim radnim vremenom, a imaju i mnogo kooperanata koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Trideset godina po obnovi proizvodnje, ovo preduzeće proizvodi više od 100 različitih proizvoda koji se nude klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i drugim.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije, kao uostalom i na svjetsku privredu. Esed kaže da su tokom krize počeli da razmišljaju kako da ozbiljno smanje troškove ne bi li ostali profitabilni. Prvi trošak o kojem je razmišljao da nekako smanji bio je račun za struju, ali svaka investicija je bila skupa i činilo se nepraktičnim da se uloži u tako nešto u onakvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć projekta EU4AGRI, koji finansira EU, ostvario se dugogodišnji san za kompaniju Voćar, jer su uspjeli da investiraju u sistem solarnih panela koji im je omogućio da zadovolje oko 65% svojih ukupnih potreba za električnom energijom. „Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas. Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

„Naši proizvodi se prave uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena ka modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

„Na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u pogledu lokacije i oblika krova, postavljeni su solarni paneli“, objašnjava Esed. „Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.“ Troškovi izgradnje solarne elektrane iznosili su oko 83.000 eura, od čega je oko 54.000 obezbijeđeno kroz projekat EU4AGRI, a oko 29.000 eura je obezbijedio Voćar.

Dodatna korist od ovog projekta je smanjenje emisije ugljen-dioksida za približno 76%, čime se smanjuje njegov negativan uticaj na životnu sredinu. Kako Esed kaže, „Naši proizvodi se proizvode uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni“.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj Voćaru da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom zadovolji isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo više dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju uslove za ugradnju solarne elektrane i želimo da postignemo potpunu energetsku nezavisnost. Na taj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine“.

Svijet upoznaje hercegovački bijeli luk

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju zemljište u okolini mjesta Ljubinje na jugu Bosne i Hercegovine. Nekada su njive u Ljubinju bile zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svom kvalitetu nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog propasti domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali da diversifikuju svoju proizvodnju.

Pošto je zemljište veoma plodno, nisu imali mnogo problema da to urade, usmjeravajući se na beli luk koji se vjekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i kao narodni lijek. Poslovnu priliku je u belom luku videlo preduzeće Farmavit iz ljubinjskog kraja, i odlučilo je da se okuša ne samo u proizvodnji, već i u preradi ovog proizvoda za distribuciju na strana tržišta.

„Analiza svjetski priznatih ustanova pokazala je da se hercegovački bijeli luk nalazi u prvih pet na svijetu po kvalitetu i uticaju na zdravlje.”

Savremena tehnologija za unapređenje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u preduzeću u kojem radi od 2020. godine. Farmavit je osnovan 2000. godine da bi se uglavnom bavili proizvodnjom stočne hrane. Međutim, vidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih usjeva, odlučili su da pokušaju nešto što bi bilo interesantnije i privlačnije širim tržištima. „Analiza svjetski priznatih ustanova pokazala je da se hercegovački bijeli luk nalazi u prvih pet na svijetu po kvalitetu i uticaju na zdravlje”, kaže Stefan.

Farmavit je danas vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda namijenjena je izvozu, uključujući i tržište EU. Na putu ka uspjehu podržala ih je i inicijativa koju finansira EU a sprovodi UNDP – EU4Business. Ova podrška pomogla je preduzeću da riješi veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežavalo proizvodnju. „Sada kada imamo novu ventilaciju i klimatizaciju objekta, rešavamo se pare za nekoliko minuta. Pored toga, ranije smo veliki dio posla obavljali ručno, ali sada su procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli uz pomoć novih mašina unaprijeđeni i ubrzani“, objašnjava Stefan.

Kompanija ima sopstvene plantaže belog luka, ali i kupuje određene količine od svojih kooperanata u Hercegovini. Sav kupljen bijeli luk šalje se na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod brendom „Miris Hercegovine“.

„Zahvaljujući projektu EU4Business, uspjeli smo da poboljšamo uslove rada i produktivnost, smanjimo troškove i našim kupcima ponudimo jedinstvene proizvode. Otkad smo unaprijedili pogone za obradu bijelog luka, naše godišnje količine su porasle za 10 tona.“

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 miliona eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Programa razvoja lokalne samouprave i privrede u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da oni proizvode i pire od bijelog luka, kao i marinade sa začinima i maslinovim i suncokretovim uljem. Pored toga, zahvaljujući projektu EU4Business, Farmavit sada proizvodi i takozvani crni bijeli luk. Crni bijeli luk nastaje procesom fermentacije svežeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizuje se, a njegova svojstva su pojačana. Ova vrsta bijelog luka veoma je cijenjena na svjetskom tržištu. Kupovinom mašine za vrenje i zahvaljujući podršci EU, preduzeće Farmavit je postalo jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

„Zahvaljujući podršci EU4Business projekta, uspjeli smo da poboljšamo uslove rada i produktivnost, smanjimo troškove i našim kupcima ponudimo jedinstvene proizvode. Otkad smo unaprijedili pogone za obradu bijelog luka, naše godišnje količine su porasle za 10 tona“, kaže Stefan.

Preduzeće Farmavit nastavlja da ulaže u svoj razvoj, pored već postojećih planova za nove marinade, kao i za plasman crnog i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kako bi zadržalo poziciju lidera na tržištu. „Uložili smo svoja dodatna sredstva u kupovinu opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva firma u regionu koja će proizvoditi dodatke ishrani ovog tipa“, sa zadovoljstvom kaže Stefan.

Kompanija Farmavit podržana je kroz projekat EU4Business sa 150.000 KM, dok je vrijednost investicije iznosila ukupno 300.000 KM.

Stara receptura za nove klijente

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju proizvodnju i broj zaposlenih

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, otac mu je umro, a Tomislav je preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa se specijalizovala za proizvodnju tvrdog livanjskog sira od kravljeg, ovčijeg ili mješavine ova dva mlijeka. Kolut sira prirodno sazrijeva ispod sopstvene kore najmanje 60 dana i robusnog je ukusa koji može biti blago pikantan. Receptura je stigla u livanjski kraj u vrijeme austrougarske vladavine i bila je prilagođena ukusu plemstva.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san.“

Od domaćeg sira do velikog preduzeća

Tomislavovi baba i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina odlučili su da komercijalizuju ovaj proizvod i prodaju ga u turističkom regionu duž Jadranske obale. Iako količine nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se porodica od toga izdržava. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pomagao.

„Moj otac je oduvijek sanjao da proširi posao, da imamo malu komercijalnu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj njegov san“, kaže Tomislav.

Mljekara Puđa Eko sir osnovana je 2003. godine i od tada raste. Mljekara danas proizvodi desetak različitih vrsta sira, a dobitnik je niza međunarodnih nagrada za kvalitet, od kojih je najznačajnija zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sira u Austriji 2014. godine.

Preduzeće Puđa se 2019. godine, vođena idejom modernizacije proizvodnog procesa i jačanja dugoročne pozicije mljekara na domaćem i stranom tržištu, odazvala javnom konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava objavljenom u okviru EU4Business projekta, koji finansiraju Evropska unija i njemačka vlada, a sprovode ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarele bačve za sir sa većim, savremenim bačvama, nabavila mašine za sječenje i mjerenje i nove police u prostorijama za sazrijevanje i instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi takođe su doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila gotovo 150.000 u bespovratnim sredstvima. Savremena oprema je poboljšala kvalitet proizvoda i proces rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je greške svela na minimum, što nam je bitno u smislu stalnosti kvaliteta. Jedna stvar koju smo odmah vidjeli je da sa novom opremom imamo veću iskorišćenost mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. To je sve doprinijelo da se naša tržišna konkurentnost poboljša“, kaže Tomislav. Poboljšanja postignuta kroz EU4Business projekat takođe znače nove mogućnosti za proširenje proizvodnje i promocije sira van granica Bosne i Hercegovine.

„Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Raspolaže budžetom od 16,1 miliona eura: 15 milionaeura finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Skoro 40 ljudi radi u mljekari, uključujući sedam radnika koji su dobili posao zahvaljujući investiciji EU4Business. S većim brojem radnika povećala se i proizvodnja, a obezbijeđena je i bolja kontrola kvaliteta proizvoda. Kako kaže Tomislav: „Ljudi su naša najveća vrijednost. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.“

Pomoć za bosanskohercegovačke maline koje osvajaju tržište EU

Written on . Posted in Priče.

Poljoprivredno preduzeće iz Bosne i Hercegovine povećalo je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU

Više od dvije decenije Nebojša Radović iz Bratunca u Bosni i Hercegovini gaji maline, a danas mu na plantaži pomažu supruga i troje djece. Zbog dodatnog prihoda koji donose, Nebojša objašnjava: „Maline nam mnogo znače. Žena mi je nezaposlena, a moja redovna plata nije dovoljna da pokrije sve troškove života. Naučili smo i našu djecu da gaje maline.“

Nebojša je jedan od mnogih kooperanata porodične kompanije Herbos Nature, koja od 2006. godine sakuplja šumsko voće. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, pečurki i bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperanata širom zemlje.

„Kako smo neprekidno rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom poteškoće su se povećale, posebno za naše kooperante.“

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz preduzeća Herbos Nature objašnjava da je njena firma godinama postojano rasla, ali da su se, kao i ostala preduzeća, suočili sa poteškoćama kada je pandemija koronavirusa počela 2020. godine. „Kako smo kontinuirano rasli, imali smo tekućih problema, ali sa pandemijom su se poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

Upravo tada objavljen je konkurs za podnošenje predloga za podršku poljoprivrednim preduzećima u Bosni i Hercegovini, raspisan u okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU. Herbos Nature je aplicirao i dobio podršku, uključujući kupovinu opreme za preduzeće i njihove kooperante i drugu srodnu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 eura.

Kao jedan od kooperanata preduzeća Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju je finansirala EU, kako bi rad porodice bio malo lakši i djelotvorniji. „Pošto sada imam svoj kultivator koji je donirala EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Evropska unija iznosi preko 20 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da ima koristi od nove opreme i druge vrste podrške. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo svoje tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa novim kooperantima“, kaže Maida. Kroz opremu dobijenu preko EU4AGRI preduzeće je takođe modernizovalo proizvodne procese.

Kao i 23-godišnja Maida, zaposleni su uglavnom mladi obučeni profesionalci, sa zadatkom da se postaraju da svi radni procesi budu u skladu sa najvišim standardima. Preko 95% proizvodnje namijenjeno je izvozu u zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Poljska, Srbija, Slovenija, Švajcarska i Turska. „Nova oprema poboljšala je uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca“, kaže Maida. „Srećni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.“