Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU poklonila 150 detektora za metal Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Zajedno sa visokim vojnim zvaničnicima iz Vojnog komiteta EU, na kraju svoje posjete Bosni i Hercegovini, 27 ambasadora Političkog i bezbjednosnog komiteta Evropske unije poklonilo je Bataljonu za razminiranje Oružanih snaga BiH 150 detektora za metal. Detektori su predati ministru odbrane Bosne i Hercegovine i oni su prvi dio opreme isporučene u okviru Evropske mirovne pomoći u vrijednosti od 10 miliona eura koja će obuhvatiti i 34 transportna i 34 medicinska vozila.

 

Mirovni instrument EU je novi mehanizam Evropske unije za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i najbližih partnera Unije. Osim mjere pomoći za unapređivanje i poboljšanje kapaciteta Bataljona za deminiranje Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i mjeru pomoći u iznosu od 6 miliona eura za unaprjeđenje kapaciteta Balkanske medicinske radne grupe.

 

Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u spoljnim poslovima, bezbjednosti i odbrani, što je od presudnog značaja za obostranu stabilnost i prosperitet, a u vrijeme neosnovane agresije Rusije na Ukrajinu – važnije nego ikada. Dio posjete na visokom nivou bio je i sastanak sa trupama i komandantom misije EUFOR Alteja.

EU pokrenula nove smjernice za podršku civilnom društvu u Regionu proširenja

Oko 200 predstavnika organizacija civilnog društva, Evropske komisije, Delegacije EU, državnih uprava Zapadnog Balkana i međunarodnih organizacija prisustvovalo je Forumu civilnog društva u Skoplju 8. i 9. juna. Glavni cilj sastanka bio je pokretanje revidiranih „Smjernica za podršku EU civilnom društvu u Regionu proširenja 2021-2027“.

 

Forum je potvrdio važnost uloge organizacija civilnog društva u svojim zajednicama i u procesu integracije u EU. Takve organizacije mogu da doprinesu neophodnim reformama, da pomognu da se uključe građani i da podrže ekonomsku, društvenu i političku transformaciju regiona. U kriznim vremenima, organizacije civilnog društva su od suštinskog značaja u pružanju pomoći u praćenju uticaja, smanjenju dezinformacija i odbrani interesa marginalizovanih zajednica.

 

EU će koristiti smjernice za nadgledanje u redovnim intervalima. To će pomoći EU, kao i drugim zainteresovanim stranama, da primijete i reaguju u oblastima u kojima ima prostora za poboljšanje.

Širenje ljubavi će na kraju zaustaviti mržnju

Srpske javne ličnosti na internetu učestvuju u borbi protiv govora mržnje usmjerenog ka LGBTQ populaciji i drugim grupama

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav“ je slogan nove inicijative Evropske unije/Savjeta Evrope (CoE) koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje, uključujući sve veći obim negativnih onlajn sadržaja, posebno na društvenim mrežama. Imajući u vidu da će biti teško povući granicu između slobode izražavanja i govora mržnje, regulisati ono što je odgovarajuće i gdje je potrebno primijeniti filtere, kampanja ima za cilj da edukuje korisnike društvenih mreža da obrate pažnju na ono što objavljuju na svojim stranicama ili na drugim javnim platformama.

Inicijativa ima za cilj da se uhvati u koštac sa različitim oblicima govora mržnje koji su usmjereni na određene zajednice i osjetljive društvene grupe. U Srbiji, kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, kampanja je uključila javne ličnosti koje djeluju i govore kao ambasadori promjena. Ljudi koji su poznati po svojim dostignućima u umjetnosti, glumi, sportu i drugim oblastima podstiču svoju publiku i pratioce da razgovaraju – i usvajaju – pozitivno ponašanje u raznolikim društvima, nastoje da promijene stereotipe i promovišu jednakost. Lideri kampanje smatraju da se time može pokrenuti prijeko potrebna promjena u javnom mnjenju i smanjiti količina problematičnog jezika na internetu.

„Pozivamo ljude da dvaput razmisle prije nego što nešto objave na internetu: imajte na umu da toksični narativi mogu brzo da se šire, ali njihove posljedice mogu da budu nepopravljive, jer mogu da podstreknu mržnju i čak podstaknu nasilje nad pojedincem ili grupom, bez obzira na vašu početnu namjeru.“

Ninoslav Mladenović iz antidiskriminacionog odjeljenja SE član je tima koji radi na projektu „Promocija različitosti i ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu“. On objašnjava da je važno prenijeti ovu poruku ljudima koji nisu svjesni štete koju nanose, možda nehotice, i ukazati im na različite posledice koje njihove izjave mogu imati. „Pozivamo ljude da dvaput razmisle prije nego što nešto objave na internetu: imajte na umu da toksični narativi mogu brzo da se šire, ali njihove posljedice mogu da budu nepopravljive, jer mogu da podstreknu mržnju i čak podstaknu nasilje nad pojedincem ili grupom, bez obzira na vašu početnu namjeru.“

Svijest o tragu na internetu

Regionalna kampanja SE dobila je dodatnu dimenziju u Srbiji gdje je korisnicima onlajn medija postavljeno pitanje sa sloganom: „Kakav je vaš trag na internetu?“. To je podstaklo korisnike da razmisle prije nego što nešto objave, podsjećajući ih da je sadržaj tu da ostane i da neće nestati odmah, bez obzira na to da li podstiče nasilje ili dijeli saosjećanje.

„Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje saosjećajnosti, razumijevanja i uzajamnog poštovanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu.“

O programu

Ovaj program pruža podršku ključnim lokalnim akterima i ustanovama korisnicama u Srbiji i na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje, nad manjinama, pripadnicima LGBTQ zajednice i drugim ugroženim grupama u srpskom društvu. Takođe podržava trud Srbije i zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu pregovora o pridruživanju sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program se finansira u okviru Horizontalnog instrumenta Evropske unije / Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

Slaven Došlo, jedna od najznačajnijih ličnosti u svijetu glume, pridružio se nacionalnoj kampanji kao ambasador za širenje poruke inkluzivnosti. „Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje saosjećanja, razumijevanja i uzajamnog poštovanja, jer nam to nesumnjivo nedostaje u društvu“, rekao je Došlo u intervjuu za medije u sklopu kampanje. Poznati glumac prihvatio je glumačke uloge koje se odnose na pitanja za koja smatra da moraju da se riješe, kao što su zloupotreba ljudskih prava i nejednakost. Kada je Slaven Došlo igrao ulogu lika iz LGBTQ zajednice, dobio je niz kritika, pa čak i poruka mržnje od korisnika interneta koji su povezali glumca sa likom koji je glumio.

Ovakav govor mržnje ne iznenađuje organizatore kampanje „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav”. Prema studiji koju je ove godine objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju, korisnik granta SE, manje od 20 odsto građana u Srbiji ima pozitivan stav prema LGBTQ zajednici, a 50 odsto ispitanika ima negativan stav. Jedna od preporuka studije je da se razvije strategija uključivanja korisnika onlajn medija i društvenih mreža koji su mlađi od 40 godina kako bi uticali na druge članove društva.

Ova preporuka se već sprovodi u kampanji kroz uključivanje posebne vrste influensera – Mladih evropskih ambasadora(YEA) „bez mržnje“. Njihova mreža promoviše aktivizam mladih u njihovim lokalnim zajednicama kao snažnu silu društvenih promjena. YEA su učestvovali u paradama ponosa, projekcijama filmova, diskusijama o istopolnim partnerstvima i načinima da se poboljša položaj LGBTQ osoba koje su među najdiskriminisanijim grupama u društvu. Oko 25 Mladih evropskih ambasadora prošlo je obuku tima Savjeta Evrope da bi se povećala njihova svijest o govoru mržnje i da bi razvili vještine u osmišljavanju narativa o ljudskim pravima kada govore u javnosti i objavljuju na društvenim mrežama.

Međutim, potrebna je akcija na više frontova da bi se promijenila percepcija i odnos prema LGBTQ zajednici. Mladenović objašnjava da su počeli sa radom u maju, uoči Dana Evrope, i nastavili sa školskim posjetama kako bi podigli svijest o šteti koju govor mržnje može da nanese društvu.

Pored aktivnosti podizanja svijesti, SE sarađuje sa partnerima na ostvarivanju strukturnih i sistematskih promjena u sistemu. Jedan od primjera je rad sa lokalnim ustanovama na jačanju njihovih kapaciteta za uključivanje LGBTQ prava u dokumenta i podzakonska akta lokalne politike.

Ne možemo svi da utičemo na javne politike, ali kampanja nas podsjeća da svi možemo da blokiramo mržnju i podijelimo ljubav.

YEA podržali Mjesec ponosa širom regiona

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u događajima i aktivnostima koje su obilježile Mjesec ponosa širom regiona. Mjesec ponosa obilježava period posvećen podizanju glasa, slavljenju i podršci borbe za građanska prava i jednakost članova zajednice LGBTQ osoba – lezbejki, gejeva, biseksualaca, transrodnih osoba i kvirova. Tokom cijelog mjeseca juna, YEA su marširali, učestvovali u projekcijama i čitanjima, i raspravljali o izvještavanju medija.

 

U Sarajevu, YEA su učestvovali u šetnji ponosa u centru grada, aktivnosti koja je uslijedila nakon debate o uticaju dinamike porodice u medijskom izvještavanju, kao i porodičnog piknika, uključujući diskusije za podizanje svijesti u javnosti.

 

U Podgorici, niz događaja organizovale su organizacije civilnog društva u kojima su učestvovali neki od YEA. Počeli su sa radionicom o medijskom izveštavanju o LGBTQ temama, sastankom na kojem se razgovaralo o mentalnom zdravlju, kao i o pravnim pitanjima u vezi sa pravom rodnog identiteta. Trodnevni seminar za aktiviste privešće kraju događaje u Crnoj Gori.

 

YEA su bili dio događaja i u Srbiji, gdje su aktivisti otvorili mjesec u Novom Sadu panel diskusijom o identitetu, interseksualnim osobama i pravima LGBTQ osoba. U međuvremenu, u Beogradu je bila filmska projekcija i objavljivanje izvještaja.

 

Mladi evropski ambasadori učestvovali su u marševima ponosa u Skoplju i Prištini. YEA su imali i iskustvo sa poetskim popodnevom u Prištini, gdje su izvođene pjesme albanskih kvirova, a učesnici su pozvani da podijele svoje pjesničke kreacije.

 

Aktivizam u lokalnim zajednicama jedna je od ključnih tačaka platforme YEA, kao ideja da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

Albanski BIRN poziva na istraživanje ekoloških pitanja

Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN) u Albaniji raspisala je konkurs za objavljivanje istraživačkih priča. Četvoro novinara će dobiti bespovratna sredstva za izradu tekstova o temama vezanim za životnu sredinu. Poziv je deo projekta pod nazivom „Korišćenje big data i multimedije da bi se poboljšao kvalitet i nezavisno novinarstvo u Albaniji“, koji podržava Evropska unija.

 

Cilj projekta je stvaranje podsticajnog okruženja za albanske novinare da proizvode nezavisne sadržaje kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku i blisku saradnju sa civilnim društvom, čime bi se poboljšala sloboda izražavanja i ojačao pluralizam medija u Albaniji.

 

Poziv je zasnovan na temama koje su predložili aktivisti i novinari civilnog društva tokom radionice održane 10. juna u Tirani. Radionici je prisustvovalo dvadesetak aktivista i novinara civilnog društva koji su razgovarali o važnim ekološkim temama koje bi trebalo istražiti, kao i o potrebi izgradnje bolje komunikacije i saradnje između organizacija civilnog društva i novinara.

 

Novinari koji su podržani kroz ovaj poziv imaće oko tri mjeseca da dublje zagrebu i istražuju svoje ideje, a takođe će imati priliku da rade sa iskusnim urednicima koji će ih kao mentori voditi kroz proces pisanja u skladu sa BIRN-ovim standardima.

Korisnicima RHP-a u Srbiji uručena 81 kuća

U Beogradu je 20. juna obilježen Svjetski dan izbjeglica svečanim dodeljivanjem ugovora o kupovini 60 stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) za izbegličke porodice iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

 

Pored korisnika programa, događaju u Beogradu prisustvovali su i Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova; Nikola Bertolini, šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Srbiji; Ričard Kohli, šef saradnje u Ambasadi Švajcarske u Srbiji, Švajcarska kancelarija za saradnju; ambasador Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji; Stefani Krause, v.d. predstavnika UNHCR-a u Srbiji; Vladimir Cucić, komesar Srbije za izbjeglice i migracije; Nataša Stanisavljević, sekretarka za socijalnu zaštitu u Gradu Beogradu i Dušan Kovačević, šef Jedinice za realizaciju projekata u javnom sektoru d.o.o. (Public Sector Projects Implementation Unit Ltd.)

 

U ime Evropske unije, najvećeg donatora RHP-a, gospodin Bertolini je napomenuo: „Jedan od glavnih ciljeva EU je da dostojanstven život učini dostupnim našim građanima. Ovaj program je pomogao da preko 6.000 porodica u Srbiji ostvari ovaj cilj.“

 

Tri dana prije beogradske manifestacije, izbegličkim porodicama su u Odžacima uručeni ugovori za 21 kupljenu seosku kuću.

Anketa javnog mnjenja pokazuje snažnu podršku EU u Crnoj Gori

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dalje podržava velika većina građana, koji imaju pozitivan stav prema Zajednici i glasali bi na potencijalnom referendumu da Crna Gora postane njena sljedeća država članica. To je još jednom potvrđeno istraživanjem javnog mnjenja koje su u maju sproveli konsultantska kuća DeFacto za Evropsku uniju i Vlada Crne Gore. Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 1.008 građana iz svih krajeva zemlje, a postavljana su im pitanja o stavu prema EU i o procesu pridruživanja.

 

Snažna podrška evropskoj ideji, prevedena u brojke, pokazuje da 76% građana ima pozitivan stav prema EU, a gotovo jednak broj (74,6%) podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako bi sjutra bio održan referendum, gotovo 90 odsto birača izašlo bi na glasanje, od kojih bi preko četiri petine, ili 83,5 odsto, glasalo za prijem Crne Gore u EU.

 

Evropsku uniju je 43 odsto građana prepoznalo kao najvećeg stranog donatora u Crnoj Gori, a 39 odsto kaže da je EU pokazala najveću solidarnost sa Crnom Gorom u borbi protiv koronavirusa.

YEA se sastali sa predsednikom Evropskog savjeta na Kosovu

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova sastali su se i razgovarali sa predsjednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, tokom njegove posjete Kosovu. YEA su predstavili svoju mrežu i objasnili njenu svrhu i njihovu motivaciju da postanu Mladi evropski ambasadori.

 

Nakon početnog izlaganja, razgovor je prešao na regionalna i globalna pitanja kao što su sukob u Ukrajini i važnost mira. U završnom delu diskusije, YEA su otvorili temu slobode kretanja mladih sa Zapadnog Balkana i saglasili se sa predsjednikom o značaju programa kao što su ERAZMUS+ i druge inicijative i programi koje finansira EU za dalji lični i profesionalni razvoj mladih sa Zapadnog Balkana.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Zaštita prava ljudi u pokretu

Uz podršku Evropske unije, jedna crnogorska nevladina organizacija pružila je podršku migrantima besplatnim pravnim uslugama.

Irfan* je tridesetogodišnjak porijeklom iz Maroka koji o svojoj rodnoj zemlji kaže: „Ljudska prava se tamo ne poštuju, nije bilo posla: privreda je loše išla. Sve je bilo loše!”. On je pobjegao iz Maroka 2011. godine, prvo za Tursku, redovnim letom. Ubrzo je morao odande da ode i tada je imao prvi kontakt sa krijumčarima ljudi. Prebacili su ga u Grčku, zatim u Albaniju, dok na kraju nije stigao u Crnu Goru. „Moj život je bio u rukama krijumčara. Mogli su da urade šta god su htjeli sa mnom, nisam imao pravo na mišljenje. U Crnu Goru sam stigao umoran od bježanja i nisam imao snage da nastavim dalje”, dodaje Irfan.

Irfan sada živi u Crnoj Gori duže od 10 godina. Ubrzo po dolasku zaposlio se u jednom hotelu, gdje se zaljubio u Crnogorku Jovanu*. Sada su u braku i imaju dvoje divne djece. U međuvremenu, Irfan je naučio i crnogorski jezik i, po mnogo čemu, osjeća se potpuno integrisanim u društvo svog novog doma. Međutim, to nije bio slučaj sa pravne tačke gledišta. Stekao je pravo da podnese zahtjev za crnogorsko državljanstvo, ali zbog pravnih komplikacija i činjenice da su određeni zakoni u međusobnom sukobu, još uvijek nije u mogućnosti da to pravo ostvari. U cilju rješavanja ovog problema, pokucao je na vrata crnogorske nevladine organizacije Pravni centar, koja pruža pravnu pomoć strancima koji traže azil u Crnoj Gori kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Moj advokat – besplatna profesionalna pravna pomoć za migrante“ u saradnji sa Karitasom. Sada dobija pravnu pomoć od njih po ovom pitanju.

“Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema politiku za njihovu integraciju u smislu obrazovanja i zapošljavanja.”

Besplatne pravne usluge za one kojima je potrebna pomoć

Luka Kovačević je direktor NVO Pravni centar koja je osnovana 2007. godine sa ciljem pružanja podrške raseljenim licima i izbeglicama iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tada Crna Gora nije imala ni najosnovniju pravnu infrastrukturu vezanu za azilante, kao ni Vladin plan pružanja podrške azilantima ili raseljenim licima. Luka i njegov tim u početku su radili na pružanju podrške Vladi u prevazilaženju tih prepreka, a Vlada je uvela pravnu infrastrukturu koja od tada postoji.

Međutim, u međuvremenu su migranti iz drugih delova svijeta počeli da pristižu u Crnu Goru i bila im je potrebna podrška. Prema statistici Pravnog centra, preko 95 odsto izbjeglica u zemlji koristi Crnu Goru kao tranzitnu rutu, a samo mali broj njih odlučuje da ostane, jer većina za cilj ima zemlje sa boljom ekonomskom perspektivom. Ali onima koji ostanu potrebna je podrška. Luka objašnjava da država nema mnogo toga da im ponudi. „Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema politiku za njihovu integraciju u smislu obrazovanja i zapošljavanja”, kaže on.

Pružanje podrške ovim migrantima i drugima koji Crnu Goru vide samo kao tranzitnu rutu razlog je zašto je Lukina nevladina organizacija pokrenula projekat „Moj advokat – besplatna profesionalna pravna pomoć za migrante“ koji finansira EU u saradnji sa Karitasom.

„Obavili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire.“

O projektu

Projekat „Moj advokat – besplatna profesionalna pravna pomoć za migrante“, koji finansira EU, pokrenut je početkom 2020. godine i završen u julu 2021. godine. Ukupna finansijska vrijednost projekta je bila preko 130.000 eura. Projekat je imao za cilj zaštitu prava različitih kategorija migranata kroz pružanje pravne pomoći, informisanje i savjetovanje, humanitarnu pomoć i psihosocijalnu podršku, kao i rad na jačanju kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i relevantnih institucija za sprovođenje politika koje se odnose na upravljanje migracijama, integraciju stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i reintegraciju povratnika nakon readmisije.

*Ime je promijenjeno da bi zaštitilo pravi identitet pomenutih osoba

Kroz ovaj projekat, 677 korisnika je dobilo podršku, od neregularnih migranata i osoba koje traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, do povratnika na osnovu sporazuma o readmisiji. Pored besplatne pravne pomoći, migrantima je podijeljeno 350 paketa humanitarne pomoći. „Obavili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire“, kaže Luka.

Pokrenuta kampanja Evropljani koji ostavljaju trag

Evropska služba za spoljnu politiku je 10. juna pokrenula četvrto izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ u italijanskom kulturnom institutu u Parizu. U okviru Evropske godine mladih, ovo izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ prikazuje mlade sa Zapadnog Balkana koji se bave bitnim stvarima u regionu i daleko šire.

 

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel izjavio je: „Ova kampanja daje platformu ljudima koji pomjeraju granice, koji inspirišu i otvaraju vrata drugima. U našem radu nailazimo na Evropljane koji svakodnevno ostavljaju trag. Ovom kampanjom želimo da istaknemo njihove priče ne samo zato što su dobre, istinske ljudske priče, već i zato što njihove priče nisu dovoljno poznate u našim državama članicama, a nisu dovoljno vidljive ni na Zapadnom Balkanu.“

 

Na otvaranju manifestacije, u razgovoru su predstavljeni inspirativni mladi ljudi sa Zapadnog Balkana, nakon čega je uslijedilo šest video snimaka u kojima su prikazani njihovi radovi.