Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Novinari prošli obuku za bezbjedno i etičko izvještavanje u kriznim situacijama

Kako bi se poboljšao način na koji novinari izvještavaju u kriznim situacijama, BIRN Kosovo organizovao je obuku za 18 novinara i studenata novinarstva na kojoj im je preneseno neophodno znanje i najbolje prakse za izvještavanje sa protesta, sa posebnim osvrtom na nasilne kontekste.

 

Obuka koju je finansirala EU sastojala se iz dva dijela. Prvi dio je održao Amir Girguri, komandant specijalnih jedinica u Kosovskoj policiji. On se fokusirao na komunikaciju sa bezbjednosnim institucijama u kriznim situacijama, a drugi deo je održao Krešnik Gaši, glavni urednik portala KALLXO.com, koji je govorio o bezbjednom i etičkom izvještavanju u kriznim situacijama. Učesnicima su predstavljeni primjeri iz prakse i imali su priliku da postavljaju pitanja i dijele sopstvena iskustva.

 

Obuka je organizovana u okviru projekta „Obezbjeđivanje bezbjednog okruženja za novinare tokom protesta“ koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu.

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel na Zapadnom Balkanu

Visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borel boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je u utorak otputovao u Albaniju, a zatim u srijedu produžio za Bosnu i Hercegovinu. Njegova posjeta potvrđuje posvećenost i podršku Evropske unije regionu, posebno u svijetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na bezbjednost Evrope u cjelini.
 
Visoki predstavnik/potpredsjednik Borel sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom vlade za evropska pitanja Bojanom Maričikom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministarkom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati sa premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće radove na restauraciji mozaika Nacionalnog istorijskog muzeja, obnovljenog u okviru pomoći EU za oporavak od zemljotresa.
 

U srijedu, visoki predstavnik/potpredsjednik biće u Sarajevu, gdje će prvo posjetiti operaciju EUFOR-a Altea, čiji je kapacitet trupa na terenu gotovo udvostručen u posljednje vrijeme. On će se potom sastati sa vlastima Bosne i Hercegovine, predstavnicima opozicije i civilnog društva.

YEA proslavljaju Međunarodni dan žena širom Zapadnog Balkana

Za ovogodišnji Dan žena 8. mart, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su snage da promovišu kampanju #BreakTheBias (https://www.internationalwomensday.com/). To su uradili putem reel-ova i drugih sadržaja na društvenim mrežama i uličnih akcija širom Zapadnog Balkana, u Banja Luci, Beogradu, Kumanovu, Nišu, Novom Sadu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani.

 

Aktivnosti su usmjerene na razbijanje predrasuda i rodnih stereotipa. #BreakTheBias osnažuje žene i povećava njihove uloge u društvu i slobodu da utvrde ko su i šta žele da postanu.

 

Mreža mladih evropskih ambasadora WeBalkans pokrenuta je u avgustu 2020. godine u okviru regionalnog komunikacionog programa za Zapadni Balkan, koji predstavlja Generalna direkcija Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), kao kreativnu mrežu budućih mladih agenasa promjene sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). Ovih 120 mladih vizionara zainteresovano je za učenje o vrijednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi, ali oni takođe žele da se zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, zaštita životne sredine i ljudska prava, kao i da učestvuju u zajedničkim regionalnim inicijativama mladih.

Radna grupa za dezinformacije o ratu u Ukrajini

Nova radna grupa će prikupiti i analizirati materijale kako bi pomogla u razumijevanju dezinformacionih trendova u vezi sa ratom u Ukrajini. Radna grupa će se usredsrijediti na dezinformacije u zemljama EU i EEA, kao i Zapadnog Balkana, prikupljajući i sortirajući bitne materijale kao što su provjere činjenica, istrage, brze analize i istraživanja kampanja dezinformacija, kao i inicijative za medijsku pismenost. Radna grupa takođe ima za cilj da identifikuje skupove podataka potrebnih za razumijevanje kampanja dezinformacija.

 

Evropska opservatorija za digitalne medije (EDMO) već je objavila redovno ažuriranu listu onlajn materijala sa dezinformacijama u vezi sa ratom. Takvi spiskovi mogu da posluže kao izvor informacija tvorcima politika, uključujući tu i Evropsku komisiju, da im pomognu u razumijevanju fenomena dezinformacija i doprinesu procesu donošenja odluka o ratu u Ukrajini zasnovanih na činjenicama.

 

Članovi radne grupe sarađivaće sa nacionalnim i regionalnim EDMO centrima, malim onlajn medijskim projektima i drugim bitnim akterima širom Evrope.

Srpski vojni ljekari i medicinsko osoblje pridružuju se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i medicinskih radnika pridružiće se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTM S). Misija je pokrenuta 2010. godine u cilju jačanja somalijskih federalnih odbrambenih ustanova kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Sastoji se od oko 200 zaposlenih iz sedam zemalja članica EU i Srbije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će poći u misiju, poželjevši im sreću. Tada je izjavio: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbjednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje se nalazi na ključnim pozicijama, neophodnim za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati se zarad širenja globalne bezbjednosti i stabilnosti”.

 

Uloga medicinskog kontingenta Srbije u okviru ove misije je liječenje, evakuacija, snabdijevanje i funkcije koje su neophodne za održavanje zdravlja jedinica. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spasavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijeće zdravlju i dobrobiti jedinice kroz smjernice za prevenciju bolesti, povreda nastalih van borbe i stresa.

Tradicionalna umjetnost od plastičnih čepova za flaše

Nevladina organizacija iz Sarajeva proizvodi uzbudljiva umjetnička djela koristeći upotrebljene čepove za flaše

U sarajevskom prigradskom naselju Ciglane vidljivo je izložen tepih. Ima nečeg drugačijeg u tom takozvanom ‚Čepoćilimu‘: napravljen je od 25.000 čepova plastičnih boca. Dizajniran je i napravljen u okviru projekta Udruženja zelene umjetnosti, nevladine organizacije iz Sarajeva. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, objašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da se u okviru aktivnosti za Evropsku nedjelju za smanjenje otpada u Sarajevu proizvodi umjetnost koristeći čepove za flaše. „Tada je ovo bio prilično ambiciozan projekat za nas, jer nismo znali da li će ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Prvobitni izazov je bio da se prikupe zatvarači boca. Alma je postavila mjesto za prikupljanje čepova i kontaktirala škole, firme i druge ustanove da pita da li su voljni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom odbačenih čepova plastičnih flaša. „Na moje iznenađenje, odziv je bio veoma dobar, za kratko vrijeme uspjeli smo da prikupimo znatnu količinu čepova i tako je počeo Čepoćilimski trend“, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu.“

Izrada jednog čepoćilima godišnje

Nakon uspjeha prvog čepoćilima, Alma i kolege iz Udruženja zelene umjetnosti odlučili su da ovo pretvore u godišnju aktivnost u kojoj dizajniraju i izrađuju najmanje jedan čepoćilim. Odlučili su da se zadrže na dezenu tradicionalnog bosanskog ćilima, koji će biti umjetnička, ali i turistička atrakcija, doprinoseći promociji kulturnog nasljeđa.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog nasljeđa i ekologije. Poenta projekta je podizanje svijesti o akumulaciji bačene ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost kroz novu upotrebu“, kaže Alma.

Alma smatra da su uključivanjem mladih uspjeli značajno da podignu svijest među grupama koje mogu da doprinesu budućoj zaštiti životne sredine kroz smanjenje otpada i upravljanje otpadom.

Udruženje Zelena umjetnost nedavno je dobilo podršku iz programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu dizajniranja i proizvodnje klupa od plastičnih čepova, sa dezenom tradicionalnog bosanskog ćilima. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, OŠ Mjedenica za djecu sa poteškoćama u učenju i sirotište Bjelave. U okviru projekta realizovano je 30 eko-umjetničkih radionica o pretvaranju otpada u eko-umjetnost. Na tim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i konzerve. U svom završnom projektu, koristili su oko 15.000 plastičnih čepova za izradu klupa.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU.“

O programu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja traje do 2024. godine.

Projekat je stvorio sredinu u kojoj su djeca i mladi mogli da razvijaju i kulturno-ekološke inicijative i da se druže kroz umetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima. Zbog toga smo veoma zahvalni programu ReLOaD i EU“, kaže Alma.

Klupa napravljena od čepova sada se nalazi u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to, jer sva djeca koja su radila na njoj, kao i njihovi školski drugovi, mogu da je vide svakog dana i da se podsjete na važnost smanjenja otpada i upravljanja njime.

Biciklisti: sve ih je više u Podgorici

Svi na bicikle! Kako nevladina organizacija iz Crne Gore uz podršku EU koristi snagu pedala da pedalanje postane opšteprihvaćeno

Smještena u ravnici, sa površinom od oko 100 kvadratnih kilometara i mediteranskom klimom, Podgorica – glavni grad Crne Gore – ima sve peduslove da postane biciklistički grad. Međutim, gradu je nedostajala čak i najosnovnija infrastruktura za vožnju bicikla sve dok lokalna organizacija civilnog društva Biciklo.me 2013. godine nije počela da razvija tu vrstu kulture u gradu. „Zaista smo željeli da pretvorimo Podgoricu u grad koji je dobar i bezbjedan za bicikliste, a to želimo da učinimo vidljivim i ljudima koji ne koriste bicikle – još uvijek“, kaže Sonja Dragović, jedna od članica organizacije.

U proljeće 2012. godine organizovan je prvi Bike-Up: ljudi su putem društvenih mreža pozvani da se okupe i proslave Dan planete Zemlje odlaskom na vožnju biciklom. Odaziv je bio takav da je inspirisao nove inicijative i ubrzo je mala grupa zaljubljenika u biciklizam počela da organizuje redovne mjesečne vožnje Kritične mase u Podgorici. Po lijepom vremenu, Kritična masa bi privukla nekoliko stotina biciklista svih uzrasta. U gradu od oko 200.000 stanovnika, bez skoro ikakve biciklističke infrastrukture, to je već bio dobar početak.

„Još u Beču i Kopenhagenu naučila sam da vozim bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ti gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam, OK, sada treba da nabavim bicikl i da se povežem sa ljudima iz Biciklo.me“.

Imati pravo glasa u gradskoj mobilnosti

Sonja Dragović se učlanila u Biciklo.me nakon što je magistrirala urbanističke studije, koje su uključivale periode studija u Beču i Kopenhagenu. Pre toga je povremeno vozila bicikl, ali je tokom studija počela da koristi bicikl kao redovno prevozno sredstvo. Za to vrijeme je pratila Biciklo.me na društvenim mrežama. „Još u Beču i Kopenhagenu naučila sam da vozim bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ti gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam, OK, sada treba da nabavim bicikl i da se povežem sa ljudima iz Biciklo.me“, kaže Sonja.

Biciklo.me je pokrenut kao inicijativa slobodnog udruživanja, koja se bavi samo organizacijom masovnih biciklističkih vožnji kako bi doprinijela vidljivosti biciklista u Podgorici. U 2013. godini ukazala se prilika za dobijanje određenih sredstava za poboljšanje uslova za bicikliste, pa se inicijativa registrovala kao NVO, i uspješno realizovala svoj prvi projekat – postavljanje prvih pravih parkinga za bicikle na 18 lokacija u Podgorici.

Od tada su osmislili i organizovali brojne male projekte koji su poboljšali sveukupne uslove za vožnju bicikla u gradu. „Sve u svemu, radimo u nekoliko različitih, ali međusobno povezanih pravaca kao što su unaprjeđenje infrastrukture, saobraćajnih politika i politika vezanih za mobilnost i edukacija javnosti o prednostima održive urbane mobilnosti“, kaže Sonja.

Podstaknuti uspjehom parkinga za bicikle, ubrzo su uslijedili i drugi projekti koje je vodila ili zagovarala NVO – od uvođenja prvih biciklističkih staza u prijestonici i prvog plana održive gradske mobilnosti od strane gradskog vijeća, do studija o unaprjeđenju saobraćaja i biciklističkog okruženja i pripremanja obrazovnog materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.

„Ova i buduće podrške EU su veoma važne. Ne samo zbog novca, već više zbog činjenice da kada EU podrži akciju, postaje lakše ubijediti lokalne vlasti da i one to učine.“

O projektu

Biciklo.me je podržala EU kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji ima za cilj jačanje participativne demokratije i procesa integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnažujući civilno društvo da aktivno učestvuje u donošenju odluka. Ostali projekti koje je finansirala EU, a koji su podržali Biciklo.me su „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“, koji se finansira u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), projekta „Bolji saobraćaj, bolji grad“ i projekta pod nazivom „Unaprjeđenje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“.

EU je podržala četiri od ovih projekata – studije o uslovima saobraćaja i mobilnosti u Podgorici, izradu predloga za unaprjeđenje zakonodavstva, kampanju podizanja svijesti u podgoričkim srednjim školama o prednostima biciklizma i postavljanje parkinga za bicikle u tri grada u sjevernom dijelu zemlje. „Ova i buduće podrške EU su veoma važne. Ne samo zbog novca, već više zbog činjenice da kada EU podrži akciju, postaje lakše ubijediti lokalne vlasti da i one to učine“, kaže Sonja.

U Podgorici je izgrađeno nekoliko kilometara biciklističkih staza, pa iako je kvalitet, kako dizajna tako i održavanja, mogao biti bolji, evidentno je da je ovaj bezbjedan biciklistički prostor privukao nove korisnike i podstakao ljude da izađu i prevezu se svojim biciklima.

Za Sonju je sada važno da grad uspostavi odgovarajuće procedure za planiranje i izgradnju biciklističkih staza, kao i da uloži u edukaciju gradskih planera o najnovijim trendovima i najboljim praksama u vezi sa biciklističkom infrastrukturom. „Što više ljudi vozi bicikl na ulici, to je bolje za sve. Kako ljudi koji voze bicikl ne koriste automobile, oni takođe ne zagađuju i ne prave buku. To čini grad boljim okruženjem za sve”, kaže Sonja.

Zapadni Balkan bruji od organskog uzgoja

Projekat koji finansira EU pomaže pčelarima iz Sjeverne Makedonije da se prebace na ekološki uzgoj.

Opština Kavadarci nalazi se u tikveškom okrugu u Sjevernoj Makedoniji. S manje od 40.000 stanovnika, kao i mnoge druge ruralne oblasti na Zapadnom Balkanu, opština pati od iseljavanja mladih ljudi i porodica koje odlaze u veće gradove u potrazi za boljim životom. Iseljavanje mladih bila je glavna motivacija za pokretanjeprojekta inkubatora Vitac koji finansira EU, a koji promoviše ekološko pčelarstvo, jer se zna da je nedostatak ekonomskih mogućnosti glavni razlog migracije u veće gradove. Zlatka Milkov jedna je od onih koji za sada još uvijek žive u Kavadarcima. Završila je poljoprivredni fakultet, ali je radila kao računovođa nekoliko godina. U međuvremenu, Zlatkin muž, koji radi kao električar, gaji pčele. „Ali ja nikada nisam bila zainteresovana za pčelarstvo; samo sam pomagala mužu da pakuje med tek kada smo imali konačan proizvod“, kaže Zlatka.

Međutim, njen suprug je 2020. godine čuo za program koji nudi obuku o ekološkoj proizvodnji meda, obezbijeđen u okviru projekta Vitac, a koji je osmišljen i realizovan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira EU. Zlatka je imala više slobodnog vremena od svog muža jer tada nije radila, pa ju je pitao da li bi mu se pridružila. Nevoljno je pristala.

„Naučila sam mnogo toga, od biologije pčela do zanimljivih pojedinosti o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv.”

Organsko pčelarstvo, poslovna prilika budućnosti

Obuka je trajala devet mjeseci i obuhvatala je teorijska i praktična znanja o ekološkom pčelarstvu. „Naučila sam mnogo toga, od biologije pčela do zanimljivih pojedinosti o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”, kaže Zlatka.

U toku jedne godine, 15 osoba je učestvovalo u projektu, uključujući žene i mlade iz tog kraja. Tokom praktične obuke učesnici su uzgojili 30 ekoloških kolonija pčela koje su im potom date kako bi mogli da započnu ili prošire svoja pčelarska dobra sa organskim pristupom. Učesnici su takođe dobili sertifikate za organski uzgoj pčela. Učesnici su naučili kako se organska hrana, uključujući i organski med, uzgaja bez upotrebe sintetičkih pesticida i đubriva i bez genetski modifikovanih organizama (GMO). Samim tim što mnogi veruju da je organska hrana bezbjednija, hranljivija i ukusnija, učesnici su dobili pristup svjetskom tržištu organske hrane koje je u razvoju.

 

“Podrška EU bila je od presudnog značaja, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za veoma male projekte. Uz podršku EU, uspjeli smo da realizujemo mnogo veći projekat i riješimo potrebe lokalne zajednice sa dugotrajnim uticajem.“

O projektu

 Osnovni cilj projekta inkubatora Vitac za organsko pčelarstvo je sprječavanje iseljavanja i doprinos oživljavanju sela u opštini Kavadarci. Projektne aktivnosti obuhvataju teorijsku i praktičnu obuku za ciljnu grupu u proizvodnji organskih pčelinjih proizvoda i kolonija pčela.

Pored toga, kroz novoosnovani informacioni centar, poljoprivrednici iz opštine Kavadarci sada dobijaju besplatne savjete i smjernice kako da svoju proizvodnju pretvore u organsku.   Projekat je realizovalo Udruženje organskih proizvođača Biovita , a finansiran je u okviru ReLOaD programa za koji sredstva obezbjeđuje EU, a sufinansira Opština Kavadarci.

Biljana Georgievska, rukovoditeljka projekta, objašnjava da je za njegovu uspješnu realizaciju bilo potrebno mnogo truda, ali i da je rezultat zavisio od posvećenosti učesnika. „Podrška EU bila je od presudnog značaja, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za veoma male projekte. Uz podršku EU, uspjeli smo da realizujemo mnogo veći projekat i riješimo potrebe lokalne zajednice sa dugotrajnim uticajem“, kaže ona.

Zlatka je postala stožer porodičnog uzgoja pčela koji je sada gotovo u potpunosti organski. U međuvremenu, njihov proizvod je osvojio prvu nagradu za kvalitet meda na godišnjem nacionalnom takmičenju u Tetovu. „Razmišljam o otvaranju prodavnice organske hrane u bliskoj budućnosti. Ako nam to uspije, onda bih možda mogla u potpunosti da se posvetim tom poslu“, kaže Zlatka.

Život u zagađenom gradu

Organizacija za zaštitu životne sredine skuplja podatke kako bi predočila skriveni, ali očigledan problem u albanskim gradovima. Tirana je živ, ustreptao grad u kojem živi trećina albanskog stanovništva. Broj stanovnika stalno raste, trenutno ih je 850.000, a ovaj grad predstavlja grotlo u koje se slivaju svi koji traže priliku u obrazovanju ili biznisu. Međutim, linije gradskog prevoza su ograničene, tako da su mnogi primorani da za prevoz koriste automobile, dok je potražnja za stanovima pokrenula građevinsku industriju u posljednje tri decenije. Sve to uzima danak u obliku stalnog povećanog nivoa zagađenja vazduha. U zemlji sa samo nekoliko monitora, Albanci mogu samo da nagađaju kakav je kvalitet vazduha koji udišu. Međutim, etablirana organizacija za zaštitu životne sredine Milieukontakt željela je to da promijeni. Željela je da izmjeri zagađenje u mnogo većim razmjerama – na 500 lokacija. Plan je bio da se istovremeno uključi i što više ljudi kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali očiglednom ekološkom problemu.

 „Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on tačno loš.“

„Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je tačno loš“, kaže Arion Sauku, koordinator projekta Green Lungs, koji je prvi pružio tako sveobuhvatne podatke o ovom problemu. Koristeći alternativne tehnike praćenja, projekat je mjerio zagađenje mobilnim brojilima na stotinama lokacija na području prijestonice. Među njima su se našli užurbani centar grada, prometni djelovi u blizini škola, kao i stanice duž najdužih autobuskih linija u Tirani. Projekat Green Lungs proučavao je osam različitih parametara za mjerenje zagađujućih materija. „Najveći zagađivači vazduha su transportna i građevinska industrija. Nivoi koje smo redovno mjerili premašuju standarde EU, a u nekim slučajevima su tri do četiri puta viši“, kaže Sauku. Tokom trogodišnjeg perioda, EU je finansirala Green Lungs koja je proširila svoje mjerenje na još tri velika grada — Drač, Elbasan i Skadar. Rezultat: iste zagađujuće materije koje su posljedica ono za čim je najveća potražnja: stanovanje i automobili. Građevinska industrija nema nikakve ekološke standarde, a ona je uzrok visokom nivou prašine u vazduhu tokom čitave godine. U međuvremenu, stalni zagađivači su i stari automobili koji ispuštaju opasne čestice prilikom sagorijevanja goriva. Prema zvaničnim podacima, u zemlji je u upotrebi oko 700 hiljada automobila.

„Postoje brojne informacije o sve tri komponente, kako bi donosioci odluka mogli da reaguju – generisali smo podatke, obiljeležili mape i ilustrovali narative kako bismo ukazali na žarišta.“

O programu Projekat Green Lungs osmislio je i sproveo alternativnu i inkluzivnu platformu za praćenje kvaliteta vazduha, zagađenja bukom i procjenu usluge koju pruža urbani ekosistem ozelenjavanja. To je postignuto uz finansijsku podršku Evropske unije za jačanje međusektorske saradnje između Vlade i civilnog društva i razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva. Ovi sektori zahtijevaju brzu i kontinuiranu intervenciju kako bi se smanjilo zagađenje vazduha – sada kada se problem može podržati sveobuhvatnim i obimnim podacima. Međutim, ovaj problem se očigledno proširio i na druga urbana područja u regionu. Nivo zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu jedan je od najviših u Evropi i ima direktan uticaj na zdravlje građana. Zato je Evropska unija postavila smanjenje zagađenja, uključujući tu i vodu i zemljište, među glavne oblasti koje treba riješiti u okviru Zelene agende. To je nova strategija rasta koja teži prelasku sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, u skladu sa Evropskim zelenim dogovorom. Pored mjerenja kvaliteta vazduha, alternativna platforma koju je uspostavila organizacija Green Lungs takođe je pratila zagađenje bukom koju proizvodi čovjek i urbani ekosistem ozelenjavanja. „Postoje brojne informacije o sve tri komponente kako bi donosioci odluka mogli da reaguju – generisali smo podatke, obiljeležili mape i ilustrovali narative kako bismo ukazali na žarišta“, kaže Sauku, koji smatra da politike moraju da budu višestruke kako bi se poboljšao kvalitet života ljudi u najvećim albanskim gradovima. Do tada, ostvaren je pionirski rad na predočavanju problema kvaliteta vazduha. Istovremeno, dok sprovodi projekat, Green Lungs je uspjela da informiše omladinu o ovom pitanju oko njihovih škola i građane u svakodnevnom putovanju na posao. Pored znatiželjnih prolaznika koji su primijetili stotine mobilnih brojila u svom komšiluku, projekat je ostavio jedinstvenu onlajn bazu podataka u kojoj svi mogu da lociraju žarišta zagađenja vazduha u svom gradu.

Promovisanje zelenijeg života na Kosovu

Keep It Green i njena mreža volontera podižu svijest o industrijskom zagađenju i drugim ekološkim pitanjima u industrijskom gradu Obiliću. Na samo deset minuta vožnje od Prištine nalazi se Obilić, centar kosovske rudarske industrije. U okolini mjesta koje ima samo 6.800 stanovnika nalaze se tri rudnika uglja i dvije elektrane koje proizvode veći deo kosovske električne energije. Riječ je o regionu koji se u velikoj mjeri oslanja na radna mjesta u elektranama, a u industriji radi 5.000 ljudi iz Obilića i susjednih sela. Ne iznenađuje da su ove rudarske i industrijske aktivnosti prouzrokovale veliku štetu po životnu sredinu.

 „Sjedjeli smo i pili kafu i kada smo počeli da pričamo o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava, shvatili smo da moramo nešto da preduzmemo.“

Keep it Green je lokalna omladinska organizacija koja radi na podizanju svijesti o ekološkim pitanjima u Obliću i uticaju koji ona imaju na stanovništvo. „Oko 30 odsto ljudi u Obiliću boluje od respiratornih bolesti”, kaže za EED Gudzim Klinaku, direktor organizacije Keep It Green. On objašnjava kako je nastanak organizacije Keep It Green začet razgovorom u kafiću 2015. godine. Klinaku se prisjeća: „Sjedjeli smo i pili kafu i kada smo počeli da pričamo o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava, shvatili smo da moramo nešto da preduzmemo“.  Podsticanje građana da zaštite svoju životnu sredinu Šest godina kasnije, Keep It Green je mreža od gotovo 60 ljudi koji se u svojoj zajednici usredsrjeđuju na projekte koji podstiču mještane da se više zainteresuju za zaštitu sopstvene životne sredine. Posljednjih nekoliko godina nisu bile lake, s obzirom na ekonomske teškoće sa kojima se mnogi suočavaju u ovom industrijskom regionu. „Teško je natjerati ljude da vode računa o životnoj sredini kada jedva krpe kraj s krajem“, priznaje Klinaku. Aktivisti Keep It Green-a su svjesni te stvarnosti, ali se i dalje zalažu za zeleniju energiju u Obiliću. Prije pandemije koronavirusa održavali su nedjeljne proteste ispred termoelektrane zalažući se za primjenu ekoloških zakona u Obiliću. Organizovali su mnoge akcije za poboljšanje kvaliteta života u gradu. Volonteri su nedavno očistili park i ukrasili ga strit-artom kako bi ga učinili prijatnijim za svoje sugrađane. Oni su pokrenuli godišnji Green Art Fest, gradski festival za podizanje svijesti o ekološkim pitanjima. Keep It Green takođe radi sa lokalnim školama od 2016. godine, sprovodeći radionice „Smanji, opet upotrijebi, recikliraj“, učeći đake kako da stvaraju što manje smeća. Keep It Green je aktivna i u organizovanju omladinskih ljetnjih kampova koji se bave ekološkim temama. Glavni cilj ovih kampova je stvaranje nove generacije ekoloških lidera na Kosovu. Suočavanje sa pandemijom Kao i druge slične organizacije, Keep It Green je morala da smisli kreativne načine za prilagođavanje pandemiji koronavirusa. Iako su se radionice „Smanji, opet upotrijebi, recikliraj“ pokazale uspješnim čak i u formi vebinara, 2020. godine su morali da otkažu održavanje Green Art Festa. Ovog ljeta planiraju da organizuju jedan od svojih ekoloških kampova koji su njihov zaštitni znak, sa 20 učesnika koji će pohađati trodnevnu obuku o podizanju ekološke svijesti.

„Ova finansijska pomoć dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Ekologija je sada izuzetno popularna tema …i nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas.“

O Evropskoj zadužbini za demokratiju Evropska zadužbina za demokratiju (EED) je nezavisna organizacija koja dodjeljuje grantove. Zadužbinu su 2013. godine osnovale Evropska unija (EU) i zemlje članice EU radi podsticanja demokratije u Evropskom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, u Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste i nezavisne medijske platforme i novinare koji podržavaju pluralistički, demokratski politički sistem. Ovo je skraćena verzija članka koji je objavila Evropska zadužbina za demokratiju. Pročitajte originalni članak Podrška Evropske zadužbine za demokratiju (EED) sada omogućava organizaciji Keep It Green da pređe iz volonterskog načina rada, koji opstaje na entuzijazmu, u stabilniju organizaciju sa stalno zaposlenim osobljem. To će takođe omogućiti da aktivnosti kao što je kamp za podizanje ekološke svijesti postanu stalna aktivnost, što omogućava strateško planiranje i razvoj. „Ova finansijska pomoć dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Ekologija je sada izuzetno popularna tema širom svijeta, sve više ljudi je zainteresovano da se uključe. Dok je svijest na Kosovu za sada manje razvijena, nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas“, kaže Klinaku.