Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Evropska saradnja za podsticanje eksperimentisanja i inovacija u medijima

Written on . Posted in Vijesti.

From business consultancies and incubators to hackathons and accelerators, independent media outlets across Europe stand to benefit from a suite of opportunities offered under a bold new initiative designed to stimulate innovation, sustainable business models and collaboration. Launched on 1 June, “Media Innovation Europe: Energising the European Media Ecosystem” is a two-year programme spearheaded by the International Press Institute Global Network of editors, journalists, and media builders together with three non-profits committed to helping news organisations provide audiences with the independent journalism they need.

 

Supported by the European Union, the initiative will pool the strengths of the consortium partners in mobilising networks, running granting and mentoring programmes, and supporting media innovation. Media Innovation Europe aims to help news outlets overcome challenges ranging from broken business models and plummeting revenues to waning public trust, “state capture” of independent media and other political pressures.

U Skoplju završen Forum civilnog društva EU, Zapadnog Balkana i Turske

Written on . Posted in Vijesti.

U ime Generalne direkcije EU za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), treći projekat tehničke pomoći EU organizacijama civilnog društva (TACSO) organizovao je 8. i 9. juna u Skoplju Forum civilnog društva EU, Zapadnog Balkana i Turske. Ovo je prvi put da se Forum održava od početka pandemije koronavirusa.

 

Forumu je uživo prisustvovalo ukupno 120 učesnika a još 100 je pratilo preko interneta. Među njima su bili visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU i vlada, kao i predstavnici organizacija civilnog društva. U svjetlu nedavnih dramatičnih dešavanja u Evropi – ponajprije pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu – Forum je pružio priliku da se bolje razumiju izazovi i prilike u regionu, kao i pomoć koju civilno društvo može da pruži u odgovoru na slične situacije.

 

Mikela Matuela, vršiteljka dužnosti direktorke Direkcije za Zapadni Balkan u DG NEAR, rekla je: „Zapadni Balkan ostaje prioritet za EU, a EU ostaje u potpunosti angažovana na napredovanju procesa pridruživanja EU. U tom okviru, organizacije civilnog društva su ključni partneri. Sve uključene zainteresovane strane moraju da rade sa zajedničkom vizijom o tome kako se uloga civilnog društva može optimizovati. Ovdje se pojavljuju ‚Smjernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja 2021-2027‘. Posebnu pažnju treba obratiti na angažovanje mlađe generacije, kako bi im se omogućilo da pomognu da region postane atraktivno mjesto za život, poslovanje i ostvarivanje sopstvenih ambicija.“

 

Glavni cilj Foruma bio je da pokrene ove revidirane „Smjernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja 2021-2027“. Smjernicama su utvrđeni ciljevi pomoći EU civilnom društvu, obezbijeđen je alat vladama za unaprjeđenje saradnje sa civilnim društvom i pomoć u mjerenju napretka ka ispunjavanju uslova za pridruživanje EU.

 

Između 2014. i 2020. godine, EU je obezbijedila oko 330 miliona eura podrške civilnom društvu kroz Program za civilno društvo i medije, dok je planirani iznos za 2021-2023. godinu 218 miliona eura. Smjernice će pomoći EU u procijeni uticaja ove podrške.

Regionalna konferencija o suzbijanju dezinformacija

Written on . Posted in Vijesti.

Savet za regionalnu saradnju (RCC) je 1. juna organizovao treću konferenciju o dezinformacijama u saradnji sa Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa, Evropskim centrom izvrsnosti za suzbijanje hibridnih pretnji (European Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats) i italijanskim Ministarstvom spoljnih poslova i međunarodne saradnje. Konferencija je okupila preko 100 učesnika, uključujući najbitnije stručnjake, akademike, novinare, istraživače, predstavnike omladinskih organizacija sa Zapadnog Balkana, studente i praktičare iz regiona i šire.

 
„Zapadni Balkan je nažalost oduvijek bio podložan podeljenim narativima koji unose mržnju i donose nasilje. Naša je stalna odgovornost da gajimo razumijevanje i svijest o ovom fenomenu u našem regionu. Dobra vijest je da su građani Zapadnog Balkana shvatili štetnost dezinformacija – jer se 74 odsto njih slaže da dezinformacije predstavljaju bezbjednosnu pretnju za njihove privrede“, rekao je Amer Kapetanović, šef Političkog odeljenja Saveta za regionalnu saradnju, na otvaranju konferencije.  

Posle dvije godine organizovanja ovih konferencija sa ciljem podizanja svijesti o fenomenu dezinformacija, ovogodišnja konferencija bila je usredsređena na praktičniji nivo i izgradnju kapaciteta, prvenstveno namijenjenih mladima i studentima sa Zapadnog Balkana.

Ispričati pravu priču

Written on . Posted in Priče.

Već duže od deset godina, program Balkanska tranziciona pravda donosi pouzdane informacije publici Zapadnog Balkana

Kula u Hrvatskoj i Hrtkovci u Srbiji su dva sela na Zapadnom Balkanu koja imaju tužnu zajedničku priču. Nakon izbijanja oružanog sukoba u Jugoslaviji 1992. godine, Srbi i Hrvati iz Kule i Hrtkovaca zamijenili su kuće jedni s drugima i preselili se u susjedne novonastale države. Ovo je opisano kao „humano preseljenje“, ali je to zapravo bila prinudna razmjena stanovništva usred rata. Priča o ova dva sela zabilježena je u dokumentarnom filmu „Tvoja kuća je bila moj dom“ u produkciji Balkanske mreže istraživačkog novinarstva (BIRN).

Dokumentarac je proizveden u okviru programa Balkanska tranziciona pravda, regionalne platforme koju sufinansira EU. Platforma objavljuje onlajn vijesti o lokalnim pitanjima vezanim za ratne zločine, čime se poboljšava razumijevanje javnosti o pitanjima tranzicione pravde na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.

„Mi smo jedina medijska kuća u regionu koja detaljno i u potpunosti pokriva suđenja za ratne zločine zasnovana na činjenicama. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina.“

Više od deset godina izvještavanja o ratnim zločinima

Nejra Mualomerović, saradnica u programu, objašnjava da je glavna namjera programa da se osigura redovan i ažuran protok informacija o pitanjima tranzicione pravde, uglavnom suđenja za ratne zločine u regionu. To se postiže kroz posvećenu mrežu dopisnika širom bivše Jugoslavije i saradnika iz drugih medijskih kuća, organizacija civilnog društva, vladinih ustanova i akademske zajednice. „Mi smo jedina medijska kuća u regionu koja detaljno i u potpunosti pokriva suđenja za ratne zločine zasnovana na činjenicama. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina“, kaže Nejra.

Međutim, Program je počeo da razvija druge aktivnosti sa istim ciljem, jer je broj suđenja za ratne zločine opadao, koristeći svoje iskustvo i već prikupljene informacije. Jedan od njihovih projekata je baza podataka o masovnim grobnicama. Programski tim sastavlja ovu bazu od 2020. godine, noseći se sa izazovima velikog broja masovnih grobnica i raštrkanih informacija. Nejra objašnjava da je zbog toga što informacije nisu bile na jednom mjestu, a većina je bila dostupna samo u štampanom obliku, programsko osoblje moralo da posjeti brojne ustanove i organizacije. Takođe su otišli sa fotografom na lokacije masovnih grobnica kako bi ih snimili i smjestili u bazu podataka. Informacije su tada javno objavljene.

Tokom ovih posjeta postalo je jasno da većina lokacija masovnih grobnica nije obilježena ili dostojno obilježena i da im nije omogućen pristup. „Neki od njih su bili na privatnim posjedima, neki su pretvoreni u deponije, a na nekim lokacijama su izgrađene crkve“, kaže Nejra.

Međutim, tim je već uspio da locira, snimi, fotografiše i sačuva u bazi podataka nekoliko desetina lokacija, dok rad na bazi i dalje traje.

„Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om u proteklih deset godina bili svjesni uticaja koji će to imati na buduće generacije i na način kako će one vidjeti istoriju .“

O projektu

Program Balkanska tranziciona pravda je regionalna platforma koja ima za cilj da unaprijedi razumijevanje tranzicione pravde u zemljama bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). Program podržavaju Evropska unija, Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida) i Ambasada Kraljevine Holandije.

Još jedna od nedavnih inicijativa programa je Muzej izvještavanja koji će ove jeseni biti otvoren u Sarajevu. To će biti prvi nezavisni neprofitni regionalni muzej na Balkanu koji prikazuje sveobuhvatnu priču, ispričanu iz novinarske perspektive, o raspadu i ratovima u Jugoslaviji i njihovim posledicama. Muzej će raspolagati prostorom od 600 kvadratnih metara u jednoj trospratnici u centru grada. Prva dva sprata zauzimaće stalna postavka koja će pričati priču o ratnim zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, uključujući priče o izbjeglicama, etničkom čišćenju, genocidu i ratnim logorima, kao i o životu novinara tokom rata. Na trećem spratu će se nalaziti zajednički prostor za novinare, ljude iz civilnog društva i šire javnosti i biće korišćen za razgovore o izvještavanju iz konfliktnih zona i o ulozi medija danas.

Nejra priznaje da teme tranzicione pravde nije lako pokrivati. „Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om u proteklih deset godina bili svjesni uticaja koji će to imati na buduće generacije i na način kako će one vidjeti istoriju“, kaže ona.

YEA vode radionice medijske pismenosti za osnovce

Written on . Posted in Vijesti.

Počele su radionice medijske pismenosti koje su organizovali Mladi evropski ambasadori (YEA) za učenike osnovnih škola na Zapadnom Balkanu. Prva radionica održana je u Zenici, u Bosni i Hercegovini, gdje su mladi evropski ambasadori, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir, održale radionicu za učenike sedmog razreda osnovne škole „Miroslav Krleža“.

 

Mladi ambasadori su prethodno prošli obuku za instruktore mladih o osnovama medijske pismenosti. Sada su spremni da podijele svoje znanje sa učenicima koji su potrošači medijskih sadržaja, posebno društvenih mreža. Vodeći se idejom da je od vitalnog značaja uključivanje mladih u kreiranje i širenje znanja o medijskoj pismenosti, glavni cilj vršnjačkih radionica je upoznavanje osnovaca sa značajem pravilnog konzumiranja medijskih sadržaja.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Forum civilnog društva 2022.

Written on . Posted in Vijesti.

Projekat TACSO 3 koji finansira EU najavio je predstojeći Forum civilnog društva EU i Zapadnog Balkana i Turske za 2022. godinu i poziva lidere organizacija civilnog društva (OCD) i iskusne aktiviste civilnog društva, kao i predstavnike lokalnih OCD-a da se prijave kao saradnici na sesijama Foruma i kao učesnici skupa.

 

Forum civilnog društva 2022. (Forum ’22) biće održan 8. i 9. juna kao hibridni događaj uživo i virtuelno. Broj učesnika na licu mjesta je ograničen i njih 120 biće pozvano u Skoplje. Oni koji ne budu lično prisutni moći će da učestvuju na sve 22 sesije Foruma putem video linka.

 

Forum ‘22 okupiće predstavnike civilnog društva (uključujući neprofitne medijske organizacije), državne ustanove, predstavnike EU, donatore i druge zainteresovane strane u oblasti razvoja civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Na Forumu će se razgovarati o trenutnom stanju organizacija civilnog društva u regionu, kao i o zajedničkim akcijama EU, državnih ustanova i civilnog društva koje će se baviti postojećim izazovima.

 

Glavni cilj Foruma ’22 je pokretanje, predstavljanje i diskusija o praćenju revidiranih Smernica EU za podršku civilnom društvu u regionu proširenja (2021-2027), za koje je bilo opsežnih konsultacija sa civilnim društvom u posljednje dvije godine i koje su revidirane na osnovu dobijenih povratnih informacija i novih događaja.

Proglašeni dobitnici nagrade „Gradonačelnik koji najviše voli Rome“ 2022.

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska komisija je danas proglasila sedam dobitnika trećeg izdanja nagrade za „Gradonačelnika koji najviše voli Rome“ na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Nagrada odaje priznanje lokalnim samoupravama koje vjeruju u svoje građane i tretiraju ih jednako. Cilj je da se promijene stavovi prema inkluziji Roma i da se istaknu lokalne samouprave koje pružaju mogućnosti romskim zajednicama i slušaju njihove potrebe. Ceremonija dodjele nagrada održana je u okviru Nedjelje Roma, koja je organizovana u Evropskom parlamentu (16-19. maja), u prisustvu evropskog poslanika Romea Franca i vršioca dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i proširenje (DG NEAR) Mikele Matuele, koja je uručila nagrade.

 

Oliver Varhelji, komesar za susjedstvo i proširenje, rekao je: „Mislim da je ceremonija dodjele nagrada tokom Nedelje Roma u Evropskom parlamentu posebno važna. Ne samo da ova nagrada prepoznaje izvanredan rad izabranih gradonačelnika u rušenju prepreka između lokalnih vlasti i romskih zajednica, već takođe pokazuje tvorcima javnih politika, aktivistima i stručnjacima da je promjena moguća. Zaista sam inspirisan posvećenošću ovogodišnjih pobjednika da osnaže i mobilišu romske zajednice i ojačaju njihove sposobnosti da se uključe u dijalog sa državnim aparatom. Ponosan sam na svakog od njih i nadam se da će ova nagrada inspirisati druge da krenu njihovim stopama.“

 

Glavna svrha Nedjelje Roma je da se konsoliduje posvećenost Evropskog parlamenta i drugih institucija borbi protiv antigipsizma i da se ova posvećenost sprovede u djelo. Odavanje počasti dobitnicima nagrade „Gradonačelnik koji najviše voli Rome“ bio je važan trenutak fizičkog okupljanja pod okriljem Nedjelje Roma EU posle dvije godine izolacije. Ceremonija dodjele nagrada vrhunac je kampanje u Briselu i ima za cilj stvaranje snažnih sinergija sa akcijama koje su se odvijale širom Zapadnog Balkana i Turske, ali i u državama članicama EU na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Od procijenjenih 10-12 miliona Roma koji žive u Evropi, oko 1 milion živi na Zapadnom Balkanu, a 2,8 miliona u Turskoj. Potpuna integracija i uključivanje Roma je ključni prioritet za EU a to počinje jačanjem dijaloga sa državom i projektnim partnerima fokusiranim na podizanje svijesti o romskim pitanjima u lokalnim samoupravama. Integracija Roma je takođe jedan od uslova koje partneri za proširenje moraju da ispune da bi postali država članica EU.

Novi rok za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu

Written on . Posted in Vijesti.

Novi rok za podnošenje prijava za nagradu EU za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju je 13. maj u 23:59 časova. Pojedinci ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i iz Turske imaju pravo da se prijave u svim novinarskim formatima (štampanim, internet, radio i TV) koji su objavljeni ili emitovani u medijima u bilo kojoj od ovih zemalja na zvaničnim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine.

 

Mogu da konkurišu istraživačke reportaže vezane za slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu vlasti i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega 5.000 dobija prva nagrada, 3.000 druga i 2.000 eura treća nagrada.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imaju za cilj da odaju priznanje i promovišu izvanredna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog novinarstva u regionu. Nagrade su deo tekućeg projekta poboljšanja kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji finansira Evropska unija.

Zapadni Balkan proslavio Dan Evrope

Written on . Posted in Vijesti.

Kao i svake godine tokom više od dvije decenije, 9. maja širom Zapadnog Balkana obiljeležen je Dan Evrope. Građani su mogli da uživaju u aktivnostima kao što su muzički koncerti, umjetničke izložbe i sport. Mladi evropski ambasadori takođe su učestvovali u aktivnostima vezanim za Dan Evrope u gradovima širom Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos kroz radionice, diskusije i akcije podizanja svijesti koje su uključivale teme kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i jednakost polova.

 

Dan Evrope obiljeležava potpisivanje „Šumanove deklaracije“ 9. maja 1950. godine. To je bio ambiciozan plan za obezbjeđivanje dugoročnog mira u poslijeratnoj Evropi i smatra se začetkom današnje Evropske unije. U svom govoru u Parizu 1950. godine, tadašnji francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi, koja bi rat između evropskih nacija učinila nezamislivim. Ovaj dan je prilika da se sjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU i da zajedno proslavimo evropske vrijednosti.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Uloga svakoga ponaosob je važna kada na govor mržnje treba reagovati pozitivnim jezikom i uzajamnim poštovanjem. To je bila jedna od ključnih poruka na pokretanju kampanje za podizanje svijesti „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“, koju zajednički vode Evropska unija i Savet Evrope i koja je počela 5. maja u Beogradu.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje koji su usmjereni na zajednice i pojedince u Srbiji, naročito na one iz ugroženih grupa i manjina. Kampanja će se sprovoditi onlajn, preko stranica društvenih mreža, kao i putem javnih događaja. Ove aktivnosti će uključiti javne ličnosti, ustanove i aktiviste, promovišući različitost i ravnopravnost u Srbiji i regionu kroz lična iskustva, svjedočenja i razmjenu dobrih praksi.

 
Ambasadori kampanje protiv govora mržnje u Srbiji su istaknute javne ličnosti u svijetu glume: Milena Radulović, Sandra Silađev, Miloš Timotijević i Slaven Došlo, a kampanju su podržali i Mladi evropski ambasadori. Oni kažu da podržavaju kampanju jer vjeruju da zajedno možemo da napravimo pozitivnu promjenu i učinimo naše društvo inkluzivnijim.  
Kampanja se realizuje u okviru inicijative o promociji različitosti i ravnopravnosti u Srbiji, koja je dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontalni aranžman za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Ovaj program pruža podršku ključnim lokalnim akterima i ustanovama korisnicama u Srbiji i na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje nad manjinama, pripadnicima LGBTI zajednice i drugim ugroženim grupama u srpskom društvu.