Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Novinari dobijaju više vremena da saopšte istinu

Written on . Posted in Priče.

EU vjeruje da je istraživačko novinarstvo vrijedna roba u koju se isplati ulagati. Od prije nekoliko godina, na Kosovu je čitanje digitalnih vijesti doživjelo veliki porast. Pandemija je primorala ljude da provode više vremena kod kuće, moć digitalnih platformi se samo povećala, a one su najčešći izvori lažnih ili pogrešnih informacija. Priličan broj informativnih internet portala na Kosovu pojavio se u vrijeme opštih izbora 2017. godine, kaže Arta Beriša, istaknuta novinarka koja istražuje fenomen lažnih vijesti. U to vrijeme je tek počela da predaje novinarstvo. „Kao novinarka, bila sam zabrinuta zbog nedostatka standarda na tim portalima“, kaže ona.

„Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno proizvode sadržaj; da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska proizvodnje sadržaja u njihovim redakcijama.“

Za razliku od sjeveroameričkog tržišta, gde se lažne vijesti plasiraju zarad finansijskog interesa, cilj pogrešnih informacija na Kosovu su uglavnom politički poeni. „Sadržaj sa izazovnim naslovima, u kombinaciji sa subjektivnim i neprovjerenim sadržajem plasira se isključivo iz političkih interesa, a to čine predstavnici medija vezanih za različite igrače na političkoj sceni Kosova“, kaže Beriša, koja je naširoko pisala o ovoj temi još od 2017. godine. Ova konstatacija je našla potvrdu u studiji Evropskog parlamenta koja se poziva na Berišin rad i zaključuje da pogrešne informacije na Zapadnom Balkanu proizvode i šire domaći činioci za lokalne potrebe. Ova studija o dezinformacijama, sprovedena u periodu od 2018. do 2020. godine otkriva tri ključna izazova pogrešnog obavještavanja: spoljni izazovi kredibilitetu EU; dezinformacije vezane za pandemiju koronavirusa; i uticaj dezinformacija na izbore i referendume. Serija od 12 Berišinih tekstova rasvijetlila je ovaj rasprostranjeni fenomen u digitalnim medijima koji obuhvata niz tema, od izbora do provjere činjenica i neopravdanog vladinog finansiranja odabranih medija s mogućnošću da utiču na njihovu uređivačku politiku. U svojim člancima ona skreće pažnju na informativne portale koji su članovi Novinarskog savjeta i koji su u više navrata objavili lažne informacije koje su nanijele štetu ugledu neke osobe ili organizacije. Javna medijska ustanova RTK nije bila izuzetak.

„Sadržaj sa izazovnim naslovima, u kombinaciji sa subjektivnim i neprovjerenim sadržajem plasira se iz čisto političkih interesa, a to čine predstavnici medija vezanih za različite igrače na političkoj sceni Kosova.“

O programu BIRN i Udruženje novinara Kosova sproveli su projekat „Doprinos jačanju nezavisnog, istraživačkog i javno korisnog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu“ finansiran grantom EU. Stipendirano je 20 novinara, dok je putem pod-grantova obezbijeđena podrška za još 48 dobitnika, uključujući 26 novinara (od kojih su 12 bile žene) i 22 medijske organizacije, od kojih su 16 smještene u ne-većinskim zajednicama. U okviru ove aktivnosti priliku je dobilo 57 pripravnika, od čega su 41 bile ženskog pola. U okviru projekta proizvedeno je 440 novinarskih članaka, a veći deo njih objavljen je u medijima širom Kosova i regiona.   Beriša je bila jedna od 46 novinara koji su objavili sopstvene zaključke o nizu tema od javnog interesa, u sklopu Programa za jačanje istraživačkog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu koji finansira EU. Ovaj koncept, sproveden putem stipendija i grantova, omogućio je novinarima da se upuste u detaljne istrage u periodu do šest mjeseci. „Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno proizvode sadržaj; da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska proizvodnje sadržaja u njihovim redakcijama“, kaže Albulena Sadiku iz BIRN-a, Balkanske istraživačke novinarske mreže. Istraživački članci izazvali su javnu i medijsku debatu, pa čak i raspravu u parlamentu o pitanjima od najvećeg javnog interesa. Osim toga, novinari su dobili nagrade za svoj rad, takav je slučaj i sa pričom o pravima djece koju dodjeljuje koalicija nevladinih organizacija aktivnih na terenu. Tekstove Arte Beriše takođe su naširoko objavljivali i lokalni i mediji u drugim zemljama. Sve to doprinosi izgradnji povjerenja u novinarstvo, kaže ona. „Lažne vijesti čine da ljudi izgube povjerenje u novinarstvo.“ Beriša dodaje da one negativno utiču na našu sposobnost da prepoznamo pouzdane izvore informacija. S namjerom da u medijskoj zajednici podigne svijest o tom pitanju, ona je organizovala izložbu na kojoj su bili izloženi odštampani uzorci iz njenog istraživanja. „Nijedan predstavnik medija koje sam istraživala nije se pojavio na izložbi.“

Omladinski časopis za mlade u Srbiji

Written on . Posted in Priče.

Isfrustrirani nemogućnošću nalaženja plaćenog posla u medijima, grupa mladih novinara osniva časopis Oblakoder, koji ubrzo postaje glas mladih u Srbiji. Prije tri godine, grupi mladih novinara u Srbiji bilo je teško da se probiju na tržištu rada nakon završenih studija. Većina medija u državi nudila im je isključivo neplaćena stažiranja i volonterske angažmane. Frustrirani nedostatkom mogućnosti, odlučili su da osnuju časopis namijenjen mladima, koji su nazvali Oblakoder. Marina Zec, glavna i odgovorna urednica Oblakodera smislila je ime dok je sjedela u jednom beogradskom kafiću sa još jednim osnivačem časopisa. „Već smo bili osmislili čitav projekat, samo još nismo znali kakao da ga nazovemo“, prisjeća se Marina. „Čvrsto smo odlučili da ne ustanemo od stola dok ne smislimo ime.“ Zec objašnjava da pošto riječ „oblakoder“ dolazi od riječi „oblak“, ona evocira i ideju da je glava u oblacima, i ideju o modernom gradu punom oblakodera. Ova ideja je takođe inspirisala izgled veb stranice, koja ima formu oblakodera.

„Mi [mladi ljudi]  obično smo prikazani ili kao sveci ili kao đavoli, nema ništa između. Željeli smo da pružimo nijansiraniju perspektivu.”

Od svog osnivanja, glavni cilj Oblakodera bio je da dovede u pitanje način na koji se mladi ljudi prikazuju u srpskim medijima. „Mi smo obično prikazani ili kao sveci ili kao đavoli, nema ništa između. Želeli smo da pružimo nijansiraniju perspektivu“, objašnjava Marina, koja se od svoje 19. godine bavi novinarstvom i PR-om. U časopisu su predstavljeni talentovani mladi ljudi iz Srbije, umjetnici i aktivisti, u namjeri da se stereotip dovede preispita. Časopis je ubrzo postao popularan, kako među čitalačkom publikom, tako i među mladim novinarima. Od tima volontera do plaćenih angažmana za mlade novinare „Kada smo počeli, nismo baš znali šta radimo“, priznaje Zec. „Ali, bili smo odlučni da budemo profesionalni. Usvojili smo stroge novinarske vrijednosti kao što su objektivnost, profesionalizam, uvijek provjeravamo izvore, ali smo se opredijelili za proizvodnju zanimljivog sadržaja za mlađu publiku.

„Usvojili smo stroge novinarske vrijednosti kao što su objektivnost, profesionalizam, uvijek provjeravamo izvore, ali smo se opredijelili za proizvodnju zanimljivog sadržaja za mlađu publiku.”

O Evropskoj zadužbini za demokratiju  Evropska zadužbina za demokratiju (EED) je nezavisna donatorska organizacija. Zadužbinu su 2013. godine osnovale Evropska unija (EU) i zemlje članice EU u cilju podsticanja demokratije u Evropskom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, u Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste i nezavisne medijske platforme i novinare koji podržavaju pluralistički, demokratski politički sistem. U prvim mjesecima, novca je bilo malo i svi smo radili na dobrovoljnoj osnovi, obavljajući svoje dnevne poslove kako bismo sastavili kraj s krajem, a Oblakoderu smo se posvećivali uveče. „Podrška koju smo prošlog marta dobili od EED-a [Evropska zadužbina za demokratiju] zaista je bila spas za nas“, navodi Marina, naglašavajući kako je finansiranje EED-a omogućilo časopisu da kupi novu opremu i iznajmi kancelarijski prostor, dajući im finansijsku stabilnost da prave planove za dugoročni razvoj. Oblakoder sada može da računa na tim od oko 15 novinara, od kojih jedna trećina radi puno radno vrijeme. Časopis u dodiru sa mladima u Srbiji Većina Oblakoderove publike ima između 23 i 35 godina; to su milenijalci koji se bore da nađu svoje mjesto u svijetu i Srbiji, gde je stopa nezaposlenosti mladih čak 30 odsto, a raspoloživa radna mjesta ne odgovaraju obrazovnom nivou mnogih mladih ljudi. Oblakoder sada čita između 40.000 i 50.000 ljudi svakog mjeseca, a na Instagramu ima 13.000 pratilaca. „Zahvaljujući našem monitoringu možemo da vidimo da ljudi čitaju čitave članke. Ponosni smo što ljudi ne skroluju bezumno niz naše tekstove, već ih zapravo zanima šta imamo da kažemo“, kaže Marina. Razlog za ovaj uspjeh je, tvrdi ona, što pišu o relevantnim temama umjesto da pišu za klikove. Dok je projekat počeo kao časopis za umjetnost i životni stil, Oblakoder sada govori i o pitanjima kao što su ljudska prava i inkluzija manjina i osoba sa invaliditetom. „Zaista smo ponosni što je nešto što je prije nekoliko godina bilo samo ideja sada zaista postalo stvarnost“, zaključuje Marina.