Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Komesar Varhelji dolazi u Srbiju da razgovara o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, biće u posjeti Srbiji 1. i 2. decembra 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa posebnim fokusom na energetsku saradnju. Ovom prilikom, on će se sastati sa ministarkom energetike Dubravkom Đedović i ministrom za evropske integracije Miščević kako bi posjetili Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će obezbijediti veću energetsku stabilnost i efikasnost u Srbiji. Poslije toga, sastaće se sa potpredsjednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. Komesar Varhelji će se 2. decembra sastati sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsjednikom parlamenta Vladimirom Orlićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, kao i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem. On će, takođe, prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim tokovima i graničnim kontrolama.

YEA učestvuju u „Blokiraj mržnju. Širi inkluziju!“ manifestaciji u Pljevljima

Pružanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje i razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama je od suštinskog značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva bez diskriminacije, istaknuto je naradionici za učenike koja je održana 23. novembra u Pljevljima u okviru inicijative Evropske unije i Savjeta Evrope „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Crnoj Gori i u saradnji sa RYCO – Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih.Manifestacija je okupila studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacije iz Pljevalja i Mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na skupu su YEA i drugi mladi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, ombudsmanom, kao i predstavnicima Ministarstva prosvjete i Ministarstva sporta i omladine. U okviru diskusije, pokrenute su teme o načinima na koje se mržnja širi sistemom i društvom i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokazali koliko je važno poštovanje i jedinstvo. Oni su, takođe, ukazali na prednosti multikulturalnog okruženja i potrebu podsticanja drugih mladih ljudi da ne odustaju i da nastave svoj rad i aktivizam za dobrobit svojih društava.

Završetak radova na najmodernijem zatvoru u Kragujevcu

U utorak 16. novembra 2022. godine, visoki zvaničnici iz Srbije, EU i drugih zemalja donatora prisustvovali su otvaranju kragujevačkog zatvora. Ukupni troškovi za novu zatvorsku ustanovu iznose 40 miliona eura. Ovaj poduhvat je djelimično finansiran kreditom CEB-a u iznosu od 17 miliona eura i bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć EU i bilateralnih donatora WBIF-a u iznosu od 3 miliona eura.

 

Kao jedna od najmodernijih i najsigurnijih kazneno-popravnih ustanova u Evropi, u kragujevački zatvor može da se smjesti do 500 zatvorenika u 265 ćelija, uključujući ćelije opremljene za zatvorenike sa invaliditetom. Kompleks se sastoji od 11 zgrada ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, u kojima se nalaze prostor za druženje, radne aktivnosti, stručno osposobljavanje, kao i savremena oprema i zdravstvene ustanove. Zaposliće 270 ljudi.

 

Srbija je od 2009. godine, uz podršku EU, bilateralnih donatora WBIF-a i Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB), krenula u program modernizacije svojih zatvorskih kapaciteta u skladu sa Evropskim pravilima o zatvorima. U okviru programa pokrenut je projekat WBIF-a koji se odnosi na izgradnju i opremanje dva nova zatvorska objekta u Pančevu i Kragujevcu. Zatvorski objekat Pančevo, kapaciteta od 500 zatvorenika, završen je 2018. godine.

EU se na Kosovu pridružila Ministarstvu pravde u kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“

U cilju podizanja svijesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja bilo kojeg oblika rodno zasnovanog nasilja, EU na Kosovu, Švajcarska i UNDP udružili su snage sa Ministarstvom pravde Kosova i nevladinom organizacijom Integra u sprovođenju ovogodišnje kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

 

Ova globalna kampanja, inicirana još 1991. godine,  tradicionalno počinje svake godine od 25. novembra, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a traje sve do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, i bavi se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući seksualno i porodično nasilje nad ženama i djevojkama.

 

Kampanja na Kosovu će uključivati veliki broj komunikacionih aktivnosti, kao i informisanja javnosti, koje će koordinirati Ministarstvo pravde. Između ostalog, organizovaće se okrugli stolovi sa sudijama, tužiocima, ženama i djevojkama, posjete opštinama, pozorišne predstave, TV spotovi i projekcije poruka na zgradama vladinih organa.

Savjet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU su danas usaglasili pregovarački mandat Savjeta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsjedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza sa dužinom boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od vizne obaveze primjenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), tj. najkasnije od 1. januara 2024. godine.

Komesar Varhelji u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje će razgovarati o prioritetima reformi EU, migraciji i energetskoj bezbijednosti

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, boraviće u Bosni i Hercegovini 28. i 29. novembra 2022. godine kako bi razgovarao o prioritetima reformi EU i o široj saradnji u ključnim oblastima, posebno u oblasti migracija.  

Nakon preporuke Evropske komisije o statusu kandidata, komesar Varhelji sastaće se u Sarajevu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugim zvaničnicima, sa kojima će razmotriti sljedeće korake i reforme koje se tiču puta zemalja kandidata ka EU. Komesar Varhelji će razgovarati i o saradnji u oblasti upravljanja migracijama i prisustvovati ceremoniji potpisivanja ugovora između Ministarstva bezbijednosti Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o jačanju dobrovoljnog i nevoljnog povratka, uz podršku Evropske komisije sa sredstvima u iznosu od 500.000 eura.

 

Komesar Varhelji će zvanično otvoriti FabLab, jedno od ključnih digitalnih središta koje podržava EU4DigitalSME, projekat za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama, pod nazivom „Integrisane politike, inkluzivna partnerstva“, počeće 29. novembra. Forum koristi već postignuti momentum da se nadoveže na napredak koji je ostvaren u prethodnih pet godina kako bi postavio osnovu za nastavljanje dostignuća u pravcu okončanja nasilja nad ženama u regionu. Manifestaciju organizuje UN Women i saziva zajedno sa Savjetom Evrope, Evropskom unijom i nacionalnim ženskim strukturama Zapadnog Balkana.

 

Regionalni forum je jedini redovni mehanizam za okupljanje ključnih zainteresovanih strana na Zapadnom Balkanu za okončanje nasilja nad ženama (VAW). Ovogodišnji Forum će se baviti pitanjima vezanim za uspostavljanje nadzora femicida – mehanizama za praćenje femicida – na nacionalnom i regionalnom nivou, uključujući ispitivanje strategija i izazova onih koji su uspostavljeni drugdje u Evropi i širom svijeta. Fokus ovog događaja će takođe biti na jačanju saveza, mreža i platformi širom regiona i u lokalu, na unapređivanju saradnje između ženskih organizacija i pružalaca zdravstvene zaštite, kao i na razmatranju izazova i mogućnosti u jačanju mehanizama upućivanja žrtava na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Na Regionalnom forumu biće održana mješavina plenarnih i grupnih sesija o gore navedenim tematskim oblastima, kako bi se omogućile što korisnije diskusije. Eksperti iz regiona i izvan njega predstaviće analize zasnovane na dokazima i voditi rasprave kako bi se dogovorili o metodama i pristupima za sprovođenje intervencija za okončanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

Program M’BASE podržava 23 projekta civilnog društva u Crnoj Gori

Dobitnici sredstava iz trećeg konkursa u okviru programa M’BASE, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Centar za građansko obrazovanje, okupili su se u Evropskoj kući na svečanom potpisivanju. Treći konkurs u okviru programa M’BASE raspisan je 13. septembra, a do njegovog zatvaranja 13. oktobra podnijete su 82 projektne prijave. Ukupno će biti realizovana 23 projekta.

 

Ingve Engstroem, šef Odeljenja za saradnju pri Delegaciji EU u Crnoj Gori, obraćajući se potpisnicima opisao je program M’BASE kao dobru priliku za organizacije civilnog društva da dobiju pristup fondovima EU koji će im pomoći da izgrade svoje kapacitete i odigraju važnu ulogu u svojim zajednicama.

 

M’BASE program, kao program organizacija civilnog društva u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politike, implementira Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, nevladinom organizacijom Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO mrežom Politikon, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom za evropske poslove Vlade Crne Gore. Projekat finansiraju Evropska unija i Ministarstvo javne uprave.

Forum tužilaca TAIEX-a o prekograničnom privrednom i sajber kriminalu

Bliska prekogranična saradnja je srž iskorjenjivanja prekograničnog kriminala. Ova poruka od ključne važnosti je više puta ponovljena tokom dvodnevnog programa 22. Međunarodnog foruma tužilaca TAIEX-a za borbu protiv prekograničnog organizovanog kriminala koji je održan u Budvi 8. i 9. novembra 2022. godine. Ovo je bio prvi put da je TAIEX Forum organizovan u nekoj od zemalja članica.  
Događaj je organizovan u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu, Eurojust-om, Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) i Javnim tužilaštvom njemačke savezne države Saksonije. Forum je okupio preko 100 tužilaca i predstavnika pravosuđa iz više od 30 zemalja među kojima i zemlje iz regiona proširenja i susjedstva, države članice EU, kao i agencije i ustanove EU, koji su prisustvovali kako uživo, tako i onlajn. Učesnici su govorili o raznim temama koje se odnose na nedavne slučajeve pranja novca, istrage o sajber kriminalu, kao i o pitanjima povrata imovine, zajedničkih istražnih timova i korišćenja digitalnih dokaza.  

Forum je doprinio unapređivanju međunarodne saradnje u krivičnim pitanjima. Najprije, pružio je praktičarima iz lanca krivičnog pravosuđa mogućnost da izgrade i ojačaju svoje stručne mreže. Zatim, ojačao je institucionalni kapacitet za rješavanje prekograničnih slučajeva u kritičnim oblastima, kao što su šeme pranja novca i korišćenje digitalnih dokaza. Konačno, jačanje prekogranične pravosudne saradnje neće ostati samo na dvodnevnom Forumu. TAIEX će nastaviti da podržava svoje partnere u ključnim reformama vladavine prava ciljanim i prilagođenim aktivnostima tehničke pomoći.

Albanija se pridružila Mehanizmu civilne zaštite EU

 

Kao punopravna članica Mehanizma za civilnu zaštitu EU, Albanija ne samo da će moći da dobije neposrednu podršku, već putem Mehanizma može i da pošalje pomoć zemljama pogođenim nepogodama, što će dovesti do snažnijeg i bolje koordiniranog reagovanja u kriznim situacijama u Evropi i ostatku svijeta. Prije svog priključenja kao punopravna članica, Albanija je već bila podržana od strane timova civilne zaštite EU nakon razornog zemljotresa u novembru 2019. godine i požara tokom posljednja tri ljeta.

 

Komesar Janez Lenarčič boravi u Tirani povodom ovog događaja. Tamo se sastao sa premijerom Edijem Ramom i ministrom odbrane Nikom Pelešijem, sa kim je potpisao sporazum kojim je Albanija postala član Mehanizma.

 

Mehanizam EU za civilnu zaštitu ima za cilj jačanje saradnje između zemalja EU i 8 država učesnica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Turska, Bosna i Hercegovina, a sada i Albanija) u oblasti civilne zaštite u cilju unaprijeđenja prevencije, pripremljenosti i odgovora na prirodne nepogode.

 

Kada vanredna situacija nadvlada sposobnosti reagovanja neke zemlje u Evropi i šire, ona može zatražiti pomoć preko Mehanizma. Evropska komisija igra ključnu ulogu u koordinaciji reagovanja na prirodne nepogode širom svijeta. Od svog osnivanja 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU.