Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Novo izdanje Medijske konferencije EU i Zapadnog Balkana u Albaniji potvrđuje značaj slobode medija i slobode izražavanja

Written on . Posted in Vijesti.

Novo izdanje Medijske konferencije EU-Zapadni Balkan održano je 10. i 11. novembra 2022. godine u albanskoj prijestonici Tirani. Konferencija je okupila preko 200 učesnika, među kojima je bilo novinara i predstavnika medija, organizacija civilnog društva, osoba koje provjeravaju činjenice, profesora i ali i mnogih drugih, koji su sa Zapadnog Balkana, iz EU i ili zemalja partnera.

 

Konferencija koju su zajednički organizovali Evropska komisija i Evropska služba za spoljno djelovanje počela je radionicom koju je otvorio Andris Kesteris, glavni savjetnik za medije i civilno društvo u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je, zajedno sa glavnim partnerima Komisije, kao što su USAID i GIZ, predstavio najnovije programe pomoći medijima na Zapadnom Balkanu.

 

Konferencija je zvanično počela sa ambasadorom Hohmanom, šefom Delegacije EU u Albaniji, koji je istakao da su slobodni i nezavisni mediji ključni stub demokratije u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnjenja i odgovornosti onih koji su na vlasti.

 

Prisutnima se, zatim, obratila Mikela Matuela, vršiteljka dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za susedstvo i pregovore o proširenju, riječima: „Sloboda izražavanja je osnovna evropska vrijednost i preduslov za pristupanje i ona je, takođe, u centru politike proširenja EU“. Međutim, ona je naglasila da vlade i relevantni akteri (regulatorna tijela, javni medijski servisi i vlasnici medija) takođe moraju da ulože više truda, kako bi stvorili povoljan ambijent za slobodu medija.

 

Konferencija je nastavljena sa nekoliko panela o ključnim pitanjima kao što su manipulacija informacijama i strano miješanje, savremena produkcija sadržaja, dezinformacije i saradnički pristup.

 

Tokom konferencije uručena je nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu, koju su dobila tri glavna istraživačka novinara iz WB6.

Čitanje sa READ-om širom Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, kao i kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koje je bivša direktorka Gete instituta za Sjevernu Makedoniju Tanja Kriger primijetila kada je preuzela dužnost bio je nedostatak čitalačkih navika među mladim Makedoncima. Stoga je odlučila da tokom svog mandata ona i njen tim treba da daju prioritet poboljšanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim djelovima zemlje. Gete institut je već imao projekte koji se sprovode na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska iz Instituta u Skoplju.

Prilika je došla uz poziv za podnošenje predloga kulturnih aktivnosti iz Programa civilnog društva i medija Evropske unije. Uz njihovu podršku, Gete institut je, zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu, pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

„Naše posjete bile su usmjerene ka teško dostupnim zajednicama: mjestima gdje djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju na kulturnom događaju.

Marija Čorbeva Penovska je menadžerka projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, od kojih je jedan „READ (čitanje) na točkovima“, regionalna mobilna biblioteka opremljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka obilazi region i Tursku sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Mobilna biblioteka je sa svojom ekipom u kombiju već obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela gdje su organizovale radionice pripovijedanja i kreativnog pisanja, zatim predstavljanje novih pisaca, predavanja i rasprave, izdavanje knjiga i donacije knjiga i slični kulturni događaji sa djecom i mladima. „Naše posjete bile su usmjerene ka teško dostupnim zajednicama: mjestima gdje djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju na kulturnom događaju“, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljanih zemalja, što je ključno sredstvo za promovisanje međukulturne saradnje u regionu. Projekat obuhvata i rezidencijalni program koji, kroz otvorene konkurse, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i podrže regionalnu diseminaciju književnih djela iz ciljanih zemalja. Istovremeno, lokalna publika dobija jedinstvenu priliku da se upozna sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta projekta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz sistem davanja podgrantova koji pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije radova kako bi se povećao pristup i svijest o književnosti izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka projekta zadužena za grantove, objašnjava da su do sada obezbijedili bespovratna sredstva za 54 organizacije kroz dva poziva za podnošenje predloga. Očekuje se da će kroz bespovratna sredstva projekta biti podržano ukupno 90 organizacija.

„Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koje rade u kulturnom sektoru obezbijediti održivost projekta.“

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat koji finansira EU, a sprovodi Gete Institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti i Librit dhe i Promocionit (Albanija), Udruženjem za kulturu Kalem (Turska), Krokodilom (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke scene. Projekat ima za cilj da promoviše interkulturalne vještine čitanja i demokratske vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno rezultatima podgrantova. „U početku smo bili skeptični prema ishodu ovih malih projekata jer je finansijski iznos bespovratnih sredstava bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat se pretvorio u uspješnu priču zahvaljujući vrijednom radu ovih manjih organizacija “, kaže Marija.

Međutim, Marija smatra da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje između kulturnih organizacija i mladih u regionu „Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i OCD-a koje rade u kulturnom sektoru obezbijediti održivost projekta“, kaže ona.

Predsjednica Fon der Lajen u posjeti Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU za rješavanje energetske krize

Written on . Posted in Vijesti.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štedi Zapadni Balkan. EU je riješena da podrži naše partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske bezbijednosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice Fon der Lajen Zapadnom Balkanu ove nedjelje. Predsjednica je najprije posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje se sastala sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. U četvrtak ujutru, otputovala je u Prištinu kako bi se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem. U popodnevnim časovima, predsjednica je zatim stigla u Tiranu, gdje se sastala sa predsednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.

 

U petak ujutru predsjednica će otputovati u Sarajevo. Tamo će se sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i predstavnicima društva. U popodnevnim časovima, predsjednica Fon der Lajen otputovaće u Beograd kako bi se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Ona će, zajedno sa predsjednikom Vučićem, obići i Gasni interkonektor Srbija-Bugarska u selu Jelašnica. Na kraju, predsjednica će u subotu boraviti u Podgorici, gdje će se sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. U sklopu posjete, vidjeće projekat „Transbalkanski elektroenergetski koridor: dionica mreže u Crnoj Gori“.

Upravljanje granicama: EU potpisala sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska unija i Sjeverna Makedonija potpisale su 26. oktobra sporazum o operativnoj saradnji na upravljanju granicama sa Evropskom agencijom za granice i obalsku stražu (Frontex). Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, prisustvovali su potpisivanju sporazuma komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson i češkog ambasadora u Sjevernoj Makedoniji Jaroslava Ludve koji predstavlja češko predsjedavanje Savjeta u ime EU, kao i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog u ime Severne Makedonije.

 

Potpredsjednik za promovisanje našeg evropskog načina života Margaritis Skinas izjavio je: „Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije na polju migracija dio je njenog puta ka EU. Potpis ovog sporazuma o statusu sa Fronteksom je snažan dokaz za to. Migracije su nešto čime možemo da upravljamo samo zajednički.“

 

Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson izjavila je: „Drago mi je što danas mogu da potpišem ovaj sporazum o statusu, jer će on ojačati našu saradnju na polju migracija i upravljanja granicama. Fronteks će moći da raspoređuje stajaće jedinice koji će raditi rame uz rame sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući bezbijednost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.“

 

Pojačana saradnja partnera sa Zapadnog Balkana i Fronteksa doprinijeće rješavanju problema neregularnih migracija i dodatno pojačati bezbijednost na spoljnim granicama EU. Fronteks već raspolaže sa oko 300 oficira u regionu, u šta spadaju i oni koji učestvuju u zajedničkim operacijama na spoljnim granicama Unije sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom, u skladu sa trenutnim sporazumima o statusu. Operativni plan biće usaglašen direktno između Fronteksa i vlasti Sjeverne Makedonije kako bi se osigurala implementacija sporazuma o statusu. Njime će se omogućiti Fronteksu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, u sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu sa EU, tako i na granicama susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. To će pomoći u rješavanju problema sve većeg broja neregularnih migracija i prekograničnog kriminala.

Bolja komunikacija umjetničkih i kulturnih projekata u javnom prostoru

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava nevladinu organizaciju sa Kosova da unaprijedi svoje kapacitete na društvenim mrežama.

Foundation 17 je nevladina organizacija sa Kosova koju su pokrenule aktivistkinje Nita Zećiri i Ajete Kerćeli. Na samom početku, one su sarađivale na stvaranju vizuelnog i intelektualnog umetničkog djela koje istražuje psihološku i društvenu perspektivu kroz eksperimentalne video umjetnosti. Imale su ideje i motivaciju, ali iako su ova dva elementa bila važna, nisu bila dovoljna: bila im je potrebna podrška u smislu većeg broja saradnika, sredstava i – što je najvažnije – radnog i izložbenog prostora. Pošto su bile svjesne da se sa ovim problemima suočava većina umjetnika na Kosovu, odlučile su da pokrenu inicijativu koja će pomoći ne samo njima samima, već i kosovskoj kulturnoj sceni uopšte.

Kako su bile početnice u ovom poslu i bilo je teško dobiti sredstva od donatora, odlučile su da iznajme i renoviraju prostor od sopstvene ušteđevine, i pokrenule projektni prostor koji je otvoren i za druge umjetnike i organizacije.

„Foundation 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam.“

Liri Hašani se pridružila Foundation 17 tri mjeseca nakon pokretanja projekta Space 17, prvobitno kao asistentkinja na projektu Space a kasnije je unapređena u koordinatorku društvenih medija i informisanja. Ona objašnjava da je organizacija izgrađena na ličnom iskustvu osnivačica i potrebi da ponovo počnu da se koriste alternativni javni prostori. Pored toga, vjerovale su da su umjetnost i kultura sredstvo koje se može koristiti za pokretanje važnih društvenih promjena. Kako Liri ukratko objašnjava: „Foundation 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam”.

Od njenog pokretanja 2018. godine, organizacija je realizovala niz projekata spajanjem novih ideja ljudi različitog iskustva i profesija, ujedinjujući umjetnost, dotičući se različitih društvenih pitanja i pokušavajući da angažuje mlade ljude na različite načine.

Jedan od njihovih programa je Metamorfoza, koji ima za cilj da uvede umjetnost i kulturu u dijalog kako bi razgovarali o značaju korišćenja javnog prostora. Oživljavanjem i revitalizacijom napuštenih zgrada, makar i na jedan dan, cilj je da se dokumentuje kolektivno sjećanje na prošlost o kojoj se rijetko govori, kao i da se pozabavi korišćenjem javnog prostora za dobrobit zajednice. Do sada su intervenisali u četiri napuštena prostora u kojima su imali direktne umjetničke intervencije, ali i izdali publikacije koje predstavljaju i analiziraju vezu između zgrada, spomenika i javne svijesti.

Drugi program je Galeria 17 gdje su iznajmile i revitalizovale staru automehaničarsku radionicu, pretvarajući je u stalni umjetnički izložbeni prostor kroz crowdfunding kampanju uz podršku umjetničke zajednice. Sa posebnim osvrtom na društvena pitanja, umjetnici i kustosi u Galeriji 17 eksperimentišu sa konceptima, idejama i prostorom.

„Podrška EU bila je veoma korisna, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je takođe omogućila da koordinaciju društvenih mreža sagledam iz druge perspektive.“

O projektu

EU TACSO je regionalni projekat koji finansira Evropska unija, a koji poboljšava kapacitet i ulogu organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe razvija podsticajno okruženje za civilno društvo i pluralistički razvoj medija.

Projekat funkcioniše u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. TACSO je dio mehanizma EU Instrumenta za civilno društvo koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu dio EU. OCD igraju važnu ulogu za EU kao ključni akteri u podršci procesu pridruživanja njihovih zemalja.

Međutim, organizacija je takođe imala podršku međunarodnih donatora u sprovođenju njihovih programa i unaprjeđivanju njihovih upravljačkih i administrativnih kapaciteta. Jedan od projekata koji ih je podržao bio je Tehnička pomoć EU organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO). Liri objašnjava da su one imale redovne komunikacione aktivnosti, ali da su i dalje radile na unaprjeđenju svoje strategije na društvenim mrežama, a njoj je to bio prvi put da radi kao koordinatorka društvenih mreža. EU TACSO je omogućio Liri obuku, posle koje je uslijedio individualni koučing. „Podrška EU bila je veoma korisna, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je takođe omogućila da koordinaciju društvenih mreža sagledam iz druge perspektive“, kaže Liri.

Potpredsjednik Evropske komisije Skinas, tokom posjete Bosni i Hercegovini izrazio punu podršku EU upravljanju migracijama

Written on . Posted in Vijesti.

Margaritis Skinas, potpredsjednik Evropske komisije, bio je u Bosni i Hercegovini u okviru posjete četiri zemlje Zapadnog Balkana sa ciljem da se u duhu partnerstva i saradnje angažuje sa partnerima u regionu, bolje razumije situaciju na terenu i istraži kako da se uhvati u koštac sa sve većim brojem neregularnih prelazaka granice duž rute Zapadnog Balkana.

 

Tom prilikom, potpredsjednik Skinas najavio je novi projekat u vrijednosti od 39,5 miliona eura, koji je usmjeren na podršku Bosni i Hercegovini u mješovitim migracionim tokovima i upravljanju granicama. U okviru posjete Bosni i Hercegovini, obišao je i prihvatni centar u Ušivaku kod Sarajeva u kojem se nalaze migranti sa neregularnim dokumentima. Pored susreta sa migrantima, potpredsjednik Skinas je bio u prilici da se uvjeri u poboljšane uslove u prihvatnom centru kao rezultat podrške EU, uključujući i prostoriju za šivenje, koja je bila polazna tačka za uspješnu novu modnu marku koju su pokrenuli migranti, „No Nation Fashion“.

Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjivala reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu

Written on . Posted in Vijesti.

Paket proširenja za 2022. godinu je usvojen od strane Evropske komisije 12. oktobra 2022. godine, i daje detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana i Turska na njihovim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na sprovođenje temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi koje predstoje.

 

Svake godine Komisija usvaja svoj „Paket proširenja“ – skup dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku o proširenju EU. Suština ovog paketa je „Obavještenje o proširenju“, koje izvještava o razvoju situacije u prethodnih godinu dana. Obavještenje proučava napredak koji su ostvarile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i reforme kojima treba da se bave, ali daje i predloge kako nastaviti dalje. Pored glavnog Obavještenja, paket sadrži i Izvještaje u kojima službe Komisije daju svoje detaljne godišnje procjene o stanju i napretku reformi u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su propraćene preporukama i smjernicama o prioritetima reformi.

EU i Kosovo potpisali sporazum o prvom godišnjem programu finansiranja IPA III

Written on . Posted in Vijesti.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), u vrijednosti od 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma o okvirnom finansijskom partnerstvu između EU i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji omogućava postepeno isplaćivanje finansijske pomoći EU Kosovu kao dio okvirnog sporazuma o partnerstvu IPA III koji obuhvata period 2021-2027. godine. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa finansiranja od 2007. do 2020. godine, u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada obezbijedila Kosovu više od 1,21 milijarde eura finansijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III biće iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u ostvarivanju kriterijuma za ekonomsko pridruživanje EU. Finansiranje će nadalje biti usmjereno ka poboljšanju zaštite ljudskih prava i napredovanju u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i unaprjeđivanje obezbjeđivanja opštinskih usluga i sigurnosti i javne bezbjednosti na Kosovu”, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće ukombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od strane Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i najveći pružalac finansijske pomoći.

Evropska unija donirala kombi vozilo Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde

Written on . Posted in Vijesti.

EU je nastavila da pruža podršku policijskim jedinicama u Bosni i Hercegovini u svakodnevnim operacijama na terenu. U sklopu ove podrške, donirali su kombi vozilo u vrijednosti od 79.900 KM Ministarstvu unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Kombi će omogućiti veći kapacitet za prevoz ljudi, kao i bolju mobilnost policijskih službenika na terenu – kako u kantonu, tako i, po potrebi, širom BiH.

 

Od 2018. godine, Evropska unija je nastavila da podržava Bosnu i Hercegovinu u sistemima migracija i upravljanja granicama u kontekstu povećanog broja izbeglica i migranata prisutnih u zemlji od kraja 2017. godine. Do sada je Evropska unija uložila više od 8 miliona eura u podršku policijskim jedinicama u BiH kroz nabavku opreme i izgradnju kapaciteta. Evropska unija je od 2017. godine izdvojila preko 100 miliona eura za podršku migracionim sistemima i sistemima upravljanja granicama u BiH.

 

Projekat „Podrška EU migracijama i upravljanju granicama u Bosni i Hercegovini“ finansira Evropska unija kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), a sprovodi ga Međunarodna organizacija za migracije u partnerstvu sa Danskim savjetom za izbjeglice, UNFPA, Visokim komesarom Ujedinjenih nacija za izbjeglice i Unicefom.

Govor predsjednice Ursule fon der Lajen o stanju Unije 2022. godine

Written on . Posted in Vijesti.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održaće svoj treći govor o stanju Unije u Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. godine. Kao i svake godine, njeno obraćanje će uzeti u obzir dosadašnja dostignuća i iznijeti svoju viziju za budućnost. Nakon govora uslijediće plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji i dalje traje na evropskom kontinentu nakon agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeće svoju viziju budućnosti Evropske unije. S obzirom na specifičan geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego ranije, očekuje se da će obraćanje o stanju Unije privući veće interesovanje i van EU.

 

Obraćanje o stanju unije 2022 će se takođe emitovati uživo na Ebs-u, na društvenim mrežama Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsednice Fon der Lajen.