Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Partneri EU i Zapadnog Balkana udružuju snage u borbi protiv dezinformacija

Generalna direkcija Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) organizovala je 27. aprila virtuelni događaj o novim geopolitičkim posljedicama lažnih informacija (dezinformacija) na Zapadnom Balkanu, sa preko 95 učesnika iz svih zemalja Zapadnog Balkana. Ovaj događaj posvećen tehničkoj pomoći i razmjeni informacija (TAIEX) bio je zajednička aktivnost GD NEAR, Evropske službe za spoljne poslove i država članica EU.

 

U kontekstu rata u Ukrajini, direktor za Susedstvo istok i izgradnju institucija Lorens Meredit skrenuo je pažnju na rizike koje lažne informacije stvaraju u podrivanju demokratije i bezbjednosti, dok je vršiteljka dužnosti direktora za Zapadni Balkan Mikela Matuela naglasila da su sloboda izražavanja i mediji ključni elementi procesa proširenja. Vršilac dužnosti direktora za tematsku podršku, koordinaciju javnih politika i finansijskih instrumenata Matje Buske, fokusirao se na praktična rješenja za reagovanje na lažne informacije.

 

Ukupno 17 govornika iz država članica EU i ustanova EU dijelilo je informacije o zakonodavnom okviru EU i praktičnim studijama slučaja, kao i konkretne alate za suzbijanje dezinformacija. Učesnici skupa su zaključili da je potrebno uložiti više napora da se podigne svijest i razumijevanje stranih taktika manipulacije, da se uloži u kvalitetno, nezavisno novinarstvo i medijsku pismenost, kao i da se podrži dalja bilateralna ili multilateralna saradnja u borbi protiv lažnih informacija. Brzina i fleksibilnost TAIEX instrumenta viđena je kao pogodna za podršku ovim zajedničkim naporima.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Tim novinara iz Sjeverne Makedonije osvojio prestižnu nagradu EU za istragu o opasnostima sa kojima se suočavaju ugroženi risovi

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja spada u veoma ugrožene vrste. Vjeruje se da u regionu postoji svega 45 risova ove vrste. Krivolov, sječa šuma i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju najvećoj mački u regionu.

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili loše postupanje prema bilo kojem balkanskom risu strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi mnogo drugačija. Tim novinara makedonskog Radija MOF zaključio je da je životinja zapravo veoma slabo zaštićena i da je u velikoj opasnosti od izumiranja.

Njihova priča pod nazivom „Tragom balkanskog risa – istražna priča u dva dijela“ plod je višemjesečne istrage. Priča prikazuje sumornu sliku o balkanskim risovima koji se nalaze u stalnoj opasnosti od krivolova. Tokom svoje istrage, tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini njihovog staništa, risove zatočene u kavezima koji služe kao atrakcija i tragove koji ukazuju da su možda i policijski službenici uključeni u krivolov. Pored toga, istraga je pokazala da su pored opasnosti od krivolova, balkanski risovi takođe ugroženi divljim deponijama i građevinskim radovima kao što su izgradnja puteva i hidroelektrana u i oko prirodnih ili nacionalnih parkova.

„U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način.“

Priznanje za trud

Tim novinara koji je sproveo i objavio istraživačku priču sačinjavali su Bojan Šaševski, Danijel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da je njihova istraga bila plod želje da ispričaju priču o temi koja se rijetko spominje u javnosti, kao i da istraže da li se zakoni o zaštiti prirode i divljih životinja sprovode na pravi način. „U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način“, kaže ona.

Po reakcijama slušalaca i čitalaca može se reći da je priča je postigla veliki uspjeh, a takođe je osvojila nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. godine. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, a žiri je opisao članak kao proizvod izvanrednog istraživačkog rada.

Na svečanosti povodom dodjele nagrada, Emilija Petreska sa Radija MOF rekla je: „Razočaravajuće je da ni posle više od godinu dana od kada smo objavili priču institucije nisu reagovale… Kakvu budućnost možemo da očekujemo ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo staništa balkanskih risova i prirodno nasljeđe koje imamo i – time – uništavamo sebe?“.

„Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada neko prepozna vaš trud.“

O projektu

Cilj projekta „Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, koji finansira EU, jeste da se poveća povjerenje građana u medije i stvori bezbjedno okruženje za novinare u kojem će moći da stvaraju nezavisne informativne sadržaje, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku i objavljivanje. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima za prijem u EU i potencijalnim kandidatima: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jakimova je izjavila da je njen tim, pošto je iz male medijske organizacije, bio iznenađen kada im je saopšteno da su osvojili prvu nagradu. „Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada neko prepozna vaš trud“, kaže ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju opšti cilj da odaju priznanje i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog istraživačkog novinarstva u tim zemljama.

Integritet medija u doba dezinformacija

Povodom obilježavanja 30. godišnjice početka rata u Bosni i Hercegovini, a u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, Evropska služba za spoljne poslove okupila je vodeće međunarodne novinare i mlade novinare sa Zapadnog Balkana u saradnji sa Delegacijom EU u BiH kako bi razgovarali o integritetu medija u doba dezinformacija.

 

Raspravi u Sarajevu pridružila se komisija sastavljena od nekih od najpoznatijih svetskih novinara, koji su ostavili neobrisiv profesionalni trag u posljednjih 30 godina. Oni su se povezali iz više gradova širom Evrope: Christiane Amanpour (CNN) i Rémy Ourdan (Le Monde) iz Ukrajine, Javier Espinosa (El Mundo) iz Madrida, Roger Cohen (The New York Times) iz Pariza i Ed Vulliamy (The Guardian i Observer) iz Londona, dok su Aida Čerkez (bivša dopisnica Associated Pressa iz BiH) i Nadina Maličbegović (Al Jazeera Balkans) bile u Sarajevu zajedno sa Filipom Lukićem (N1 Beograd) koji je moderirao razgovor.

 

Učesnici su razgovarali o izazovima ratnog izvještavanja, ulozi novih tehnologija, etici i profesionalizmu, dezinformacijama, medijskim manipulacijama i bezbjednosti novinara. Manipulacija informacijama i dezinformacije su takođe izazov u vrijeme mira, gdje imaju za cilj da zavade i polarizuju društva, povećaju tenzije, zavedu javnost i na kraju destabilizuju društva i demokratiju.

 

Dvadeset mladih novinara sa Zapadnog Balkana otputovalo je u Sarajevo da učestvuje u ovoj diskusiji u okviru šire studijske posjete koja je imala za cilj da im se pruži šansa da uče od vrhunskih stručnjaka, ali i jedni od drugih. Ovaj projekat je dio truda radne grupe EEAS Stratcom Western Balkans da podigne svijest i izgradi otpornost na manipulaciju informacijama i dezinformacije, kako bi se podržao kapacitet društava Zapadnog Balkana da se nose sa izazovom dezinformacija. Ulaganje u slobodu medija i profesionalno novinarstvo imaju značajan udio u rješavanju dezinformacija, jer pomažu u izgradnji dobro informisanih društava i snažnijih demokratija.

 

Manifestacija je održana u Sarajevu i onlajn 7. aprila. Sastanak je emitovan na globalnom nivou i dobio je značajnu pažnju u lokalnim i regionalnim medijima, a nekoliko TV stanica ga je emitovalo uživo.

WBF potpisuje ugovore sa pobjednicima prve regionalne šeme grantova

U prisustvu više od 100 istaknutih gostiju, Fond za zapadni Balkan (WBF) pozdravio je 30 dobitnika Prve regionalne šeme bespovratnih sredstava koju sufinansira Evropska unija. Izabrani predlozi se finansiraju kroz Instrument pretpristupne pomoći u okviru projekta „Podrška promociji regionalnih akcija civilnog društva na Zapadnom Balkanu“.

 

Nj. E. Aleksis Hupin, otpravnik poslova u Delegaciji Evropske unije u Albaniji, govorio je u ime Evropske unije: „EU je zapravo projekat koji je počeo na osnovu ideje o dobrosusjedskim odnosima. Ako preskočimo nekoliko decenija i pogledamo EU 2022. i preokret događaja u našem susjedstvu, rat u Ukrajini još jednom je rasvijetlio značaj dobrosusjedskih odnosa, poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta“.

 

Proces prijave za prvi sufinansirani konkurs za podnošenje projekata pokrenut je 8. novembra 2021. godine i podnijeto je 207 projekata koji uključuju skoro 750 zainteresovanih strana. Proces selekcije sproveden je u prvim mjesecima ove godine uz pomoć spoljnih stručnjaka. Trideset pobjedničkih projekata usmjereno je na vodeća pitanja kao što su zelena i digitalna ekonomija, ljudska prava, rodna ravnopravnost, obrazovanje, istraživanje i kulturna saradnja.

 

Fond za Zapadni Balkan je međunarodna organizacija osnovana 2017. godine od strane ministarstava spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana. Prije sufinansirane šeme bespovratnih sredstava, WBF je raspisao još tri uspješna konkursa za podnošenje projekata, finansirajući 68 projekata sa ukupno 10.000 direktnih korisnika.

Novi grantovi za civilno društvo za jačanje participativne demokratije

Evropska unija raspisala je Konkurs za podnošenje predloga u okviru novog programa u vrijednosti od 18 miliona eura za jačanje participativnih demokratija i procesa integracije u EU na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Poziv u okviru novog Programa EU za civilno društvo i medije za Zapadni Balkan i Tursku za period 2021-2023. ima za cilj unaprjeđivanje regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i pomirenja.

 

U okviru ovog konkursa, niz dugoročnih bespovratnih sredstava biće dodijeljen za stvaranje i podršku regionalnim tematskim mrežama organizacija civilnog društva (OCD) koje imaju za cilj unaprjeđenje koalicije i izgradnju kapaciteta za povećanje uticaja OCD na relevantne reforme u sektoru. U pozivu se takođe navodi vizija za davanje podgrantova lokalnim organizacijama širom regiona putem mreža. Konkurs obuhvata sljedeće oblasti:

  -Dobro upravljanje, vladavina prava i borba protiv korupcije -Ljudska prava, antidiskriminacija i međukulturni dijalog -Zelena i digitalna tranzicija -Sloboda medija i sloboda izražavanja, uključujući suzbijanje pogrešnih i lažnih informacija -Projekti malog obima kao podrška dobrosusjedskim odnosima Srbije i Kosova -Kvalitetno novinarstvo    

Prioriteti konkursa usklađeni su sa Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan, koji ima za cilj podsticanje oporavka regiona kroz podršku socio-ekonomskom razvoju i sprovođenju reformi potrebnih za napredak na putu ka EU i približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU. Njime se regionu pruža pomoć kroz investicije i inicijative u oblasti saobraćaja, energetike, digitalne tranzicije, zelene agende, podrške privatnom sektoru, ekonomske integracije, inovacija i podrške razvoju ljudskog potencijala.

YEA se pridružuju inicijativi „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Skoplju

U gimnaziji Josip Broz Tito u Skoplju održana je kreativna manifestacija za mlade u okviru kampanje „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ koju zajednički vode Evropska unija i Savjet Evrope. Cilj manifestacije bio je podizanje svijesti među mladima o različitim oblicima govora mržnje i diskriminacije koji su usmjereni na određene zajednice i pojedince, a takođe i promovisanje različitih načina borbe protiv govora mržnje. To uključuje širenje pozitivnih poruka prihvatanja i poštovanja različitosti kroz kreativnost ulične umjetnosti i muzike.

 

Na skupu su učestvovali Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Sjeverne Makedonije, kao i koordinatorka projekta YEA za Sjevernu Makedoniju – takođe jedna od ambasadorki kampanje „Bez mržnje“ – Dona Srdić, koja je podijelila svoju snažnu poruku podrške raznolikom društvu, bez govora mržnje i diskriminacije.

 

Ova inicijativa za podizanje svijesti biće oglašena putem društvenih mreža i drugim metodama, kao i putem javnih događaja. Kampanja uključuje istaknute javne ličnosti, ustanove i aktiviste za ljudska prava koji promovišu različitost i jednakost u lokalnim zajednicama i regionu kroz lično pripovijedanje, svjedočenja i kroz razmjenu dobre prakse.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Sjevernoj Makedoniji, koja je dio programa Horizontalni aranžman za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022, koji zajednički vode Evropska unija i Savjet Evrope.

Susret YEA i romske omladine u Albaniji

Manifestacija organizovana u okviru Međunarodnog dana Roma uključila je deset Mladih evropskih ambasadora (YEA) i deset mladih iz romske zajednice u Albaniji. Koristeći činjenicu da je ove godine Tirana evropska prijestonica mladih, svrha sastanka bila je da se skrene pažnja na romsku omladinu koja se školuje i doprinosi zajednici u Albaniji.

 

Razgovori su bili usredsrijeđeni na dnevne izazove i način na koji se mladi Romi nose sa njima u Albaniji. Druge teme ticale su se onoga što je učinjeno na unaprjeđivanju pristupa Roma osnovnim pravima, obrazovanju i zapošljavanju. Zaključeno je da, iako je bilo poboljšanja u smislu integracije Roma i zaštite ljudskih prava, ima još mnogo toga da se uradi i da i dalje postoje realni izazovi.

 

Na kraju razgovora, učesnici su se dogovorili o budućoj saradnji na daljem osnaživanju romske omladine u Albaniji.

YEA učestvuju u debati o osnaživanju žena u Beogradu

Hibridni mini festival EU4Balkans održan je u Beogradu krajem marta. Festival je bio dio saradnje Generalne direkcije Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku i organizatora festivala Balkan Trafik. Kroz razgovore, kulturne događaje i sastanke sa zamjenikom ministra kulture i medija Srbije, manifestacija je obuhvatila niz važnih pitanja kao što su zapošljavanje mladih, inkluzija i razvoj ruralnih oblasti na Zapadnom Balkanu.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u razgovoru o osnaživanju žena, a učesnice su naglasile da osnaživanje žena podrazumijeva obezbjeđivanje sredstava i vještina za napredovanje, nezavisnost i promjenu društva.

 

Manifestacije EU4Balkans imaju za cilj da povećaju vidljivost međuregionalne saradnje u okviru IPA instrumenta za pretpristupnu pomoć i pozitivan uticaj politike proširenja EU.

Konkurs za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo

Raspisan je javni konkurs za dodjelu Nagrade EU za istraživačko novinarstvo 2022. godine. Novinari ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i iz Turske imaju pravo da se prijave u svim formatima (štampanim, onlajn, radio i TV) koji su objavljeni ili emitovani u medijima u svakoj zemlji na zvaničnim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine. Rok za podnošenje prijava je 8. maj 2022. godine.

 

Mogu da konkurišu istraživačke reportaže vezane za slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu vlasti i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega 5.000 ide za prvu nagradu, 3.000 za drugu i 2.000 eura za treću nagradu.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imaju za cilj da odaju priznanje i promovišu izvanredna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog novinarstva u regionu. Nagrade su dio tekućeg projekta poboljšanja kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji finansira Evropska unija.

Fond za Zapadni Balkan objavio 30 dobitnih projekata

Fond za Zapadni Balkan objavio je spisak 30 dobitnih projekata koji su pobijedili na četvrtom konkursu za podnošenje projekata koji sufinansira Evropska unija putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

 

Opšti cilj projekata koji će se realizovati u okviru ovog konkursa je promovisanje učešća organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana i lokalnih organizacija u regionalnim projektima. To su prilike za saradnju na društvenim, kulturnim, naučnim i ekonomskim temama, uključujući rodnu ravnopravnost i inkluziju osoba sa posebnim potrebama, kako bi se unaprijedili dobrosusjedski odnosi i pomirenje.

 

Više od 800 organizacija civilnog društva sa cijelog Zapadnog Balkana odazvalo se na ovaj konkurs. Svečanost dodjele nagrada i radionice biće održane 13. i 14. aprila u Tirani.