Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Festival Naivne Umjetnosti otvoren u Kovačici

Festival slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji otvoren je po drugi put u Galeriji Babka u Kovačici. Izložba “Reformatori slovenske pismenosti i jezika među slovenskim narodima u Evropi”, autorke Veiroslave Svetlik, otvorena je u prisustvu ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuelea Žiofrea, potpredsjednice Vlade Republike Srbije i ministarke kulture Maje Gojković, ambasadora Slovačke Republike u Srbiji Fedora Rosohe, kao i predstavnika Opštine Kovačica i direktora Foruma slovenske kulture Andreje Rihter. Naivna umjetnost u Kovačici je nominovana za UNESCO listu kulturne baštine.

 

Tokom ceremonije otvaranja, brojni gosti, uključujući umjetnike naivne umjetnosti, i građani Kovačice prisustvovali su prezentaciji “Priručnik za slovačko naivno slikarstvo u Srbiji” autora Juraja Hamara. Prilikom otvaranja festivala, ambasador Evropske unije u Srbiji istakao je izuzetnu saradnju između Evropske unije i Srbije u oblasti očuvanja kulturne baštine i podsjetio na podršku Evropske unije tokom rekonstrukcije i očuvanja važnih kulturnih centara poput Golubačke tvrđave, tvrđave Fetislam, Bačke tvrđave i mnogih drugih.

 

Naivna umjetnost u Kovačici je nominovana za uključenje na UNESCO Predstavničku listu nematerijalne kulturne baštine, a ambasador Žiofre je izrazio svoje oduševljenje tim povodom. Evropska unija s entuzijazmom nastavlja svoju saradnju sa Srbijom u oblasti očuvanja kulturne baštine, a jedan od pokrovitelja ovog festivala je potpredsjednik Evropske komisije, Maroš Šefčovič.

Osnaživanje mladih filmskih stvaralaca: Uticaj Sarajevo Film Festivala

Uloga Sarajevo filmskog festivala u promociji mladih talenata.

Prema zaključku četvorogodišnje opsade Sarajeva 1995. godine, Obala Art Centar preduzima inicijativu da osnuje Sarajevo filmski festival, sa ciljem da pomogne obnovi civilnog društva i sačuva kosmopolitski duh grada. Danas, nakon skoro tri decenije, Sarajevo filmski festival je postao vodeći filmski festival u regionu, koji je stekao priznanje kako filmskih profesionalaca, tako i raznolike publike. Svakog avgusta, festival okuplja predstavnike filmske industrije, filmske stvaraoce, medijske profesionalce i brojne zaljubljenike u film iz Bosne i Hercegovine i šire. Poznat po izvanrednom programiranju, snažnom industrijskom segmentu i platformi za mlade filmske stvaraoce da uče i povezuju se, festival je postao značajna manifestacija u filmskom kalendaru.

Osim toga, festival igra ključnu ulogu u podsticanju ličnog i profesionalnog rasta mladih pojedinaca putem prilika za volontiranje, zapošljavanje i posvećenih programa kao što je “Talenti Sarajevo”. Ove inicijative pružaju puteve mladim ljudima da razvijaju svoje vještine i napreduju u karijeri u filmskoj industriji.

“Vjerujem da je Sarajevo filmski festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku da im priđete, postavljate pitanja i često čak popijete kafu s njima i učite od njih.”

Tarik Bico, dvadesetpetogodišnji nedavni diplomac Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, već nekoliko godina aktivno je uključen u festival. Njegovo putovanje počelo je tokom prvog semestra studija kada se pridružio festivalu, a nakon toga je radio kao asistent programa koordinatora u takmičarskom programu dokumentarnih filmova tokom tri godine. Od prošle godine, Tarik je preuzeo ulogu producenta, kreatora i reditelja, sarađujući sa svojim kolegama na kreiranju različitog festivalskog sadržaja.

Za Tarika, Sarajevo filmski festival ima ogromnu vrijednost kao platforma za povezivanje sa profesionalcima iz cijelog svijeta. Pruža neprocjenjivu priliku da stupite u interakciju s njima, postavljate pitanja i čak podijelite kafu dok učite iz njihovih iskustava. “Vjerujem da je Sarajevo filmski festival prije svega mjesto gdje možete upoznati profesionalce iz cijelog svijeta. Imate priliku da im priđete, postavljate pitanja i često čak popijete kafu s njima i učite od njih”, izražava Tarik.

Iako je festival nesumnjivo mjesto za zabavu i susrete sa iskusnim filmskim stvaraocima, Tarik ističe izazovnu prirodu posla koji je uključen. On vidi festival kao jedinstveno okruženje za testiranje i razvoj vještina, jer postavlja pojedince u situacije gdje moraju prilagoditi se i iskoristiti svoj puni potencijal. Tarik prepoznaje festival kao idealno okruženje za lični i profesionalni rast.

“Nestrpljiv sam zbog početka festivala. Uključuje puno posla, ali svaka godina donosi novu radost.”

O programu

Kreativna Evropa je program Evropske unije koji podržava sektore kulture i kreativnosti. Novi program Kreativna Evropa 2021-2027, sa budžetom od 2,44 milijarde eura, će ulagati u akcije koje jačaju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove sektora kulture i kreativnosti. Njegove novosti će doprinijeti oporavku ovih sektora, jačajući njihove napore da postanu digitalniji, ekološki odgovorniji, otporniji i inkluzivniji.

Prije dvije godine, Tarik je završio svoj filmski diplomski rad, koji je imao premijeru na Sarajevo filmskom festivalu. To služi kao još jedan dokaz kako festival predstavlja ključnu platformu za mlade filmske stvaraoce da prikažu svoj rad. Trenutno je Tarik duboko uključen u svoj prvi projekat dugometražnog filma, sa ciljem da ga završi u naredne tri godine. Dok marljivo radi na svom filmu, s nestrpljenjem iščekuje nadolazeće izdanje Sarajevo filmskog festivala. “Pun sam nestrpljenja zbog početka festivala. Uključuje puno posla, ali svaka godina donosi novu radost”, kaže Tarik.

Tokom proteklih decenija, Sarajevo filmski festival je dobio značajnu podršku od strane Evropske unije, prije svega kroz program Kreativna Evropa. Ova podrška je odigrala ključnu ulogu u rastu i uspjehu festivala.

Izgradnja mostova kroz umjetnost

Projekat koji finansira EU pomaže kulturnim organizacijama sa Kosova i iz Srbije da se povežu i razviju nova partnerstva.

Ana Pinter, pozorišna rediteljka iz Beograda, Srbija, sebe predstavlja kao eksperimentalnu umjetnicu. Aktivna je članica Asocijacije Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS), platforme za saradnju koja obuhvata preko 80 organizacija iz 21 grada u kulturnom i umjetničkom sektoru Srbije. Trenutno, Ana je u posjeti gradu Peći na Kosovu kao učesnica Međunarodnog festivala animiranog filma ANIBAR. To je njena inauguralna posjeta Kosovu i gradu Peći. “Zadivljena sam živahnošću ovog grada i divnim festivalom, koji je za temu ove godine izabrao Ljubav. Uzbuđena sam što ću se sastati i razgovarati sa kolegama iz ANIBAR-a, istražujući temelje potencijalne saradnje”, kaže Ana .

„Zbog toga smo smatrali da je važno stvoriti priliku mladim ljudima sa Kosova i Srbije da sarađuju kako u formalnom, tako i u neformalnom okruženju. Tako smo razvili projekat, aplicirali za finansiranje, dobili podršku i sada smo počeli njegovu realizaciju. “

Ana i drugi umjetnici iz Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) posjećuju ANIBAR u okviru projekta koji finansira EU „Njegovanje održivog partnerstva i dijaloga: umjetnička i kulturna saradnja između Kosova i Srbije“. Ovaj projekat zajednički realizuju ANIBAR i NKSS. Luka Knježević Strika, predstavnik NKSS-a, objašnjava da sa ANIBAR-om sarađuju poslednje dvije godine u širem regionalnom kontekstu, fokusirajući se na razvoj međunarodne kulturne saradnje i međusektorske saradnje u oblasti kulture u Srbiji i na Kosovu. Njihov cilj je uspostavljanje novih modela organizacije i partnerstva između civilnog i javnog sektora.

Iako je bilo nekih inicijativa za saradnju među kulturnim organizacijama u oba entiteta, i dalje nedostaje održiva i strukturirana saradnja između organizacija u Srbiji i na Kosovu. Pored toga, postoji nedostatak tehničkih i mekih vještina u sektoru u obije zemlje, kao i ograničene mogućnosti za mlađe organizacije i pojedince da uđu u sektor. Mnogim mladim ljudima u obije zemlje nedostaju motivacija i vještine neophodne za aktivno angažovanje u svojim lokalnim zajednicama. „Zbog toga smo smatrali da je važno da stvorimo priliku mladim ljudima sa Kosova i Srbije da sarađuju kako u formalnom tako i u neformalnom okruženju. Tako smo razvili projekat, aplicirali za finansiranje, dobili podršku i sada smo počeli njegovu implementaciju. “ objašnjava Luka.

Projekat obuhvata niz aktivnosti osmišljenih da unaprijede kapacitete kulturnog sektora i njeguju saradnju između nezavisnih umjetnika, kulturnih prostora i institucija na Kosovu i u Srbiji. Ove aktivnosti obuhvataju opremanje kulturnih prostora neophodnom opremom, organizovanje kulturnih javnih programa i manifestacija i omogućavanje razmjene savremenih kulturnih i umjetničkih programa. Projekat takođe uključuje sazivanje skupština članova mreže, proizvodnju nezavisnog časopisa za kulturu, objavljivanje članaka na blogu na internetu koji pokrivaju nezavisnu kulturnu scenu, održavanje radionica i treninga za mlade umjetnike i podršku 24 kolaborativne razmjene i koprodukcije između Kosova i Srbije.

„Takođe smo nastojali da istražimo i eksperimentišemo sa novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali naš učinak i uticaj.”

O projektu

Projekat Podsticanje održivog partnerstva i dijaloga: saradnja u umjetnosti i kulturi između Kosova i Srbije podržava EU „Program EU za civilno društvo i medije/Zapadni Balkan i Turska za 2021-2023 (IPA III)“ koji finansira EU. Pokrenut 2023. godine, predviđeno je da projekat traje 48 mjeseci. Njegov sveobuhvatni cilj je da ojača i njeguje održive, inkluzivne i participativne savremene prakse i strukture kulturne saradnje između Srbije i Kosova.

Kroz ove zajedničke napore, partneri imaju za cilj da prodube svoje razumijevanje razlika i sličnosti između kulturnog i društvenog konteksta Kosova i Srbije. „Takođe smo nastojali da istražujemo i eksperimentišemo sa novim načinima kulturne saradnje između Kosova i Srbije, učeći jedni od drugih kako bismo poboljšali naše performanse i uticaj“, kaže Luka.

Kulturne organizacije i inicijative u regionu dosljedno su preuzele vodeću ulogu u promovisanju važnih pitanja koja obuhvataju različite oblasti kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, demokratija, dobro upravljanje i održivost životne sredine. Anibar i NKSS su posebno bili instrumentalni u zalaganju za inovativne modele građanskog javnog partnerstva za upravljanje javnom infrastrukturom. Kroz ovaj projekat, organizacija implementator će imati priliku da uspostavi partnerstvo i integriše ova pitanja u kulturno-umjetničke programe koji se održavaju u kulturnim prostorima.

YEA Pop-Up događaj na Univerzitetu u Regensburgu privukao je pažnju studenata EU

Pop-Up događaj održan je na Univerzitetu u Regensburgu u okviru Sommerfesta 13. jula. Jovana Jaćimović, domaćin YEA i studentkinja univerziteta, predstavila je YEA mrežu zajedno sa webalkans projektom i kampanjom Made of Us. Ovo je pružilo priliku za promociju regiona i njegovih mogućnosti. Studenti iz različitih zemalja EU učestvovali su na događaju i pokazali veliko interesovanje za YEA mrežu, izražavajući želju da saznaju više o YEA i Zapadnobalkanskoj regiji. Događaju je prisustvovala i Silvana Farruku, YEA iz Albanije, koja trenutno radi na doktorskim studijama na Univerzitetu u Regensburgu.

Spasavanje bioskopa Lumbardhi

Priča o otpornosti i revitalizaciji

Bioskop Lumbardhi je osnovan 1952. godine u Prizrenu, na Kosovu, u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Bio je to dio moderne kulturne konstrukcije u novoformiranoj zemlji, koja je imala za cilj da kroz film obrazuje mase sa novom ideologijom. U početku je bioskop radio u zatvorenom prostoru, a 1959. godine otvoren je i bioskop na otvorenom za javne projekcije. Međutim, bioskop se od ranih godina suočavao sa stalnim prijetnjama rušenja. Godine 1972, kada je bioskop imao samo 20 godina, vlasti su doijnele odluku da ga sruše. Kasnije, 1980-ih, čak je održan i arhitektonski konkurs za redizajn čitavog naselja, uključujući bioskop, kao veliki kulturni kompleks. Uprkos ovim naporima, svi pokušaji rušenja ili preuređenja su propali iz različitih razloga. Opštinske vlasti su 2007. godine ponovo odlučile da sruše bioskop, što predstavlja ozbiljniju prijetnju sa mašinama za rušenje u pripravnosti. Na sreću, građanska inicijativa otpora u poslednjem trenutku uspjela je da zaustavi rušenje, spasivši bioskop od uništenja.

“Ceremonija otvaranja DokuFesta zamijenjena je činom protesta koji je kasnije okupio podršku 58 organizacija civilnog društva širom Kosova, javnosti i mnogih institucionalnih aktera. Bio je to izuzetan uspjeh i označio je prvi korak ka spasavanju bioskopa Lumbardhi.”

Inicijativa „Inicijativa za zaštitu bioskopa Lumbardhi“, koju predvode DokuFest i EC Ma Ndriše, prvo je uspješno prikupila preko 8.000 potpisa i organizovala proteste kako bi izvršila pritisak javnosti na vlasti, efikasno spriječivši predstojeće rušenje. Međutim, nije bilo naknadnih radnji da se aktivira bioskop koji je zatvoren nakon rata. Iako je bioskop neformalno ponovo otvoren kao SHKA – Shokeria Kulturo Artistike na privatnu inicijativu na kratak period od dvjije godine između 2012-2014, sa barom i prostorom za događaje koji su radili u prostorijama, većim dijelom od 7 godina nije bilo institucionalnih napora da ponovo aktiviramo bioskop i vratimo ga za javnu upotrebu, objašnjava Ares Športa, direktor Lumbardhi fondacije. Godine 2014. učinjen je još jedan i poslednji pokušaj rušenja bioskopa, privatizacijom AKP-a i planovima opštine da „prošire put“, ponovo otvarajući debate za parking ili tržni centar, kao što se desilo u mnogim gradovima u regionu

Ares priča da je odluka o rušenju bioskopa objavljena tri nedjelje prije međunarodno poznatog filmskog festivala DokuFest, koji se održava svake godine u Prizrenu i od 2002. godine koristi bioskop kao glavno mjesto“, dodaje on.

Neuspjeh prethodnog pokušaja rušenja poslužio je kao vrijedna lekcija, što je podstaklo aktiviste u Prizrenu da preduzmu odlučnu akciju i osnuju Lumbardhi fondaciju kao nezavisnu nevladinu organizaciju. Njihova misija je bila da ponovo postanu bioskop kao mjesto kulturnog nasljeđa dostupno svima i da se proaktivno zalažu za sprovođenje 7 ciljeva inicijative. Na inicijativu fondacije, osim hitnih intervencija na krovu i manjih intervencija koje su bioskop učinile upotrebljivijim, u periodu od 2019. do 2020. godine, u saradnji sa: CHvB Kosova i dizajn Khora kancelarije kroz projekat kojim upravlja UNDP i finansira Evropska unija. Nakon toga, u jesen 2022. godine sproveden je detaljni projekat za sveobuhvatni plan restauracije bioskopskog kompleksa i trotoara.

Paralelno sa tim, Lumbardhi fondacija je omogućila proces saradnje koji je uključivao više zainteresovanih strana kako bi se razvio plan upravljanja za bioskop Lumbardhi. Plan je imao za cilj da sačuva značaj kulturnog nasljeđa bioskopa, podstakne održivi društveno-ekonomski razvoj, revitalizuje ga kao javni kulturni centar i integriše u kulturno tkivo Prizrena. Da bi ostvarila ove ciljeve, fondacija je okupila umjetnike, društvene naučnike i istraživače koji su se upustili u različite projekte, generišući nova znanja i angažujući se sa širokom publikom.

U potrazi za održivim ekonomskim modelom, bioskop Lumbardhi je uspješno kombinovao prihod od samog kafea, prihod od zakupa i prodaje karata sa spoljnim izvorima finansiranja. Kao rezultat toga, fondacija sada zapošljava preko 12 članova osoblja i sarađuje sa oko 10 spoljnih saradnika, dajući pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji.

“Naš slučaj pokazuje da rušenje i izgradnja od nule nisu jedine opcije. Ponovno korišćenje zgrade obnavljanjem i unaprjeđenjem njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovo učiniti funkcionalnom.”

O programu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) je sredstvo kojim EU podržava reforme u regionu proširenja uz finansijsku i tehničku pomoć od 2007. IPA fondovi izgrađuju kapacitete korisnika tokom procesa pristupanja, što rezultira progresivnim, pozitivni pomaci u regionu.

Za period 2007-2013, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) imao je budžet od 11,5 milijardi eura. Njenom nasledniku, IPA II, dodijeljeno je 12,8 milijardi eura za period 2014-2020. Za period višegodišnjeg finansijskog okvira 2021-2027, IPA III budžetski okvir je 14,162 milijarde eura.

Prilikom posljednjeg pokušaja rušenja bioskopa 2014. godine, Evropska unija je snažno podržala građansku inicijativu za njegovu zaštitu. Nakon toga, 2018. godine, Evropska unija je takođe obećala značajnu podršku, obezbjeđujući 1,5 miliona eura za buduću restauraciju bioskopa. Projekat restauracije podrazumijeva postavljanje novih sistema grijanja, ventilacije i hlađenja, adaptaciju bekstejdža i radnih prostora, očuvanje značajnih površina poput balkona i sale za projekcije i održavanje drugih elemenata koji doprinose jedinstvenom identitetu bioskopa. Pored toga, projekat će olakšati stvaranje prostora za kafe i uključiti eksterne intervencije kako bi se uskladili sa urbanističkim planiranjem.

“Podrška Evropske unije je ključna, jer bioskop trenutno radi u punom kapacitetu samo pet mjeseci svake godine. Završetkom restauracije biće moguće da se bioskop koristi tokom zimske i jesenje sezone za filmske projekcije, koncerte, predstave i slične aktivnosti“, objašnjava Ares. On dalje ističe da će projekat koji finansira EU unaprijediti zgradu, profitabilnost, što rezultira povećanjem prihoda. Štaviše, sa estetske tačke gledišta, zgrada će postati privlačnija široj javnosti. „Naša akcija pokazuje da rušenje i početak iznova nisu jedine opcije. Ponovno korišćenje zgrade revitalizacijom i očuvanjem njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je učiniti ponovo funkcionalnom“, dodaje Ares.

MADE OF US: Izuzetna avantura uspješno stigla do kraja!

Kampanja „Made of Us – Putovanje EU-Zapadni Balkan“, podržana od strane EU i koju vam donosi WeBalkans, završena je s velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući onlajn sadržaj.

 

Prošle nedjelje, 12. juna 2023., vlogeri su imali priliku da posjete Berlaimont, sjedište Evropske komisije, i da se sastanu sa članovima kabineta komesara Varhelija u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da prikažu svoj najbolji sadržaj i govore o svojim najupečatljivijim trenucima sa putovanja, kao i za tim Made of Us da predstavi preliminarne rezultate kampanje. Nakon prvih prezentacija, vlogeri su se preselili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno primila Sigrid Bretel, vršilac dužnosti šefa Jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju u DG NEAR. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoja lična iskustva sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i lekcije naučene sa završenih putovanja. Događaj je zaključen obilaskom Brisela koji je posebno upriličen da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, pri čemu se svake nedjelje fokusirala na jednog od partnera WB6. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, 6000 km automobilom, a usput su upoznali zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera je snimilo svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i kanale društvenih medija, prevodeći putovanje u visokokvalitetne društvene medije i veb sadržaj, fotografije i video zapise, koji su distribuirani na kanalima WeBalkansa.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju, posjetite stranicu kampanje Made of Us campaign page

WeBalkans na Evropskom događaju mladih 2023. godine u Strazburu

Evropski događaj mladih (EYE) se godišnje održava u Evropskom parlamentu u Strazburu, kao i online, okupljajući hiljade mladih pojedinaca iz cijele Evropske unije i svijeta. Njegov cilj je razmjena i oblikovanje ideja o budućnosti Evrope. Još jednom, ovaj uzbudljiv i značajan događaj izazvao je nove ideje i podstakao nova povezivanja u Strazburu, gradu u kojem su smještene evropske institucije. To je uključivalo i učešće Mladih evropskih ambasadora i EU vlogera koji su uključeni u kampanju “Made of Us”.

 

Putovanje je započelo 8. juna u Savjetu Evrope za Mlade evropske ambasadore sa Zapadnog Balkana, Istočnog partnerstva, Južnog susjedstva i EU vlogere angažovane u kampanji “WeBalkans – Made of Us”. Interaktivni događaj jednog dana obuhvatio je radionice posvećene borbi protiv diskriminacije, promovisanju slobode izražavanja i unaprjeđivanju rodne ravnopravnosti. Učesnici su imali priliku da posjete Savjet Evrope i učestvuju u panel diskusiji na visokom nivou kojoj su prisustvovali ambasadorka EU pri Savjetu Evrope, Vesna Batistić Kos, direktor za politička pitanja i odnose sa spoljnim svijetom pri Savjetu Evrope, Miroslav Papa, kao i direktori za ljudska prava i demokratiju, Kristof Poirel i Matjaž Gruden. Ova platforma imala je za cilj da prevaziđe jaz između rada Savjeta Evrope i mlađe generacije, naglašavajući trajnu obavezu promovisanja principa ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Sljedeća dva dana bila su posvećena Evropskom događaju mladih, značajnom godišnjem okupljanju mladih koje se održava u Evropskom parlamentu. Tokom ovog događaja, Mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana i EU vlogeri su vodili seriju važnih panel diskusija. Posebno je istaknut panel koji je predstavio impresivno putovanje EU-Zapadni Balkan pod nazivom “Made of Us”, dio regionalnog komunikacionog programa WeBalkans EU za Zapadni Balkan.

 

Kampanja “Made of Us” uključivala je dvanaest mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji su krenuli na putovanje kroz region. Dijelili su svoja iskustva, promovisali EU projekte i istakli jedinstveno kulturno nasljeđe prisutno na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Mladi evropski ambasadori su sarađivali sa predstavnicima Istočnog i Južnog partnerstva u organizovanju zanimljivog Thinkatona za mlade. Ovaj Thinkaton se bavio temama relevantnim za mlade širom svijeta, kao što su društvena pitanja, digitalna sfera, zaštita životne sredine i klimatske promjene. Osmislili su različite kvizove kako bi upoznali učesnike sa tri regiona i održali panel diskusiju pod nazivom “Uloga i uticaj mladog aktivizma – Perspektive sa Istoka, Juga i Zapadnog Balkana”, koja je privukla veliki broj posjetilaca. Poslanik Evropskog parlamenta Tomas Vajc učestvovao je u jednom od najposjećenijih panela, razgovarajući o pristupanju Zapadnog Balkana i Istočne Evrope EU. Na kraju, Mladi evropski ambasadori i vlogeri su imali priliku da se lično sastanu sa poslanikom Evropskog parlamenta Rukmajkerom kako bi razgovarali o aktivizmu u stvarnom životu i važnosti aktivnog građanstva među mladima.

 

Sve aktivnosti i zanimljivosti sa ovog mladog putovanja u Strazburu bile su predstavljene na kanalima webalkans.eu. Na taj način, mladim pojedincima sa Zapadnog Balkana i Evrope pružena je mogućnost da virtuelno učestvuju u ovom izuzetnom događaju.

Mladi evropski ambasadori učestvuju na Omladinskoj skupštini UN-a na Kosovu

Peta Omladinska skupština Ujedinjenih nacija održana je 7. i 8. juna u Prizrenu, na Kosovu, pod temom “Aktivirajmo moć mladih: Perspektive učešća mladih na Kosovu i Zapadnom Balkanu.” Omladinska skupština UN-a na Kosovu predstavlja najveću godišnju multietničku platformu koja okuplja mlade lidere iz različitih zajednica, UN zvaničnike i donosioce odluka na svim nivoima. Njen cilj je da se bavi pitanjima specifičnim za mlade, unaprijedi međuetničku i međukulturnu saradnju među mladima, olakša sinergije i procijeni napredak u sprovođenju dnevnog reda za Mlade, Mir i Bezbjednost. Ovogodišnji događaj okupio je 150 mladih lidera i donosilaca odluka sa Zapadnog Balkana, uključujući i učešće Mladih evropskih ambasadora (YEA).

 

Amina Kaja je imala privilegiju da bude govornica na radionici pod nazivom „Mladi u međunarodnim organizacijama“, gdje je govorila o mreži YEA. Skupštini je prisustvovala i kao delegat. Pored toga, delegati Aleksandra Grbović Bitić, Arjana Rudari, Olta Šehu, Ardit Gervala, Kleidi Memo, Besfort Spahijaj, Filip Milenkoski i Arijel Kurtagić su predstavljali mlade evropske ambasadore. Viola Maksuti i Suhel Ahmeti bili su dio organizacionog tima.

 

Tokom brojnih radionica, Mladi evropski ambasadori (YEA) imali su priliku da podijele svoja iskustva i učestvuju u diskusijama sa predstavnicima različitih organizacija. Do kraja događaja, oni su razvili sopstveni predlog projekta, spreman za razmatranje za finansiranje.

Komisija završava sastanke okruglog stola sa kulturnim i kreativnim sektorima

Okrugli stolovi su pokrenuti kako bi se identifikovali načini za jačanje ekosistema kulturnih i kreativnih sektora i industrija i da bi se razgovaralo o izazovima, potrebama i mogućnostima za ove sektore.

 

Treći i posljednji okrugli sto o kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama održan je 6. juna. Cilj razgovora bio je jačanje ekosistema kulturnih i kreativnih sektora i industrija i unaprjeđenje komunikacije između Komisije i zainteresovanih strana u ovim sektorima.

 

Tokom diskusija, učesnici su identifikovali instrumente i inicijative za svaki prioritet, na primer novi onlajn repozitorijum dobrih praksi o održivosti i ozelenjavanju za kulturne i kreativne sektore i industrije.

Raspisan konkurs za mlade kreatore evropske baštine 2023

Mladi kreatori kulturne baštine je takmičenje za mlade ljude Evrope. To je prilika za njih da istraže svoju okolinu, saznaju o svom lokalnom materijalnom i nematerijalnom kulturnom nasljeđu i podijele priču o Evropi. Ciljevi takmičenja Mladi stvaraoci evropskog nasljeđa su prikupljanje iskustava i priča o tome kako djeca i mladi ljudi razumiju evropsku dimenziju svog lokalnog nasljeđa. Ovo može uključivati materijalno nasljeđe kao što su spomenici i zgrade, karakteristike prirodnog pejzaža ili nematerijalno nasljeđe koje dijeli njihova zajednica, kao što su ples, pjevanje ili lokalne kulturne tradicije. Veoma se podstiču kreativne interpretacije.

 

Ovo takmičenje je dio Dana evropske baštine. Sa do 70 000 događaja koji se organizuju svake godine u evropskim državama potpisnicama Evropske kulturne konvencije i sa oko 30 miliona posjetilaca, ova zajednička akcija Saveta Evrope i Evropske komisije je jedinstven primjer organizovane inicijative na lokalnom nivou koju dijele milioni ljudi koji žive u Evropi. Pogledajte veb stranicu Dana evropske baštine za više informacija o takmičenju, uključujući način registracije, status učešća vaše zemlje, ulogu mentora na takmičenju.