Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

YEA učestvuju na Starfestu 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine su 15. novembra 2023. aktivno učestvovali na drugom izdanju Starfesta. Starfest je jedan od najistaknutijih događaja u Bosni i Hercegovini, posvećen zapošljavanju mladih. Ovogodišnji skup okupio je preko 60 kompanija i nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine i uključivao više od 20 diskusija i radionica. Tokom manifestacije, YEA su dali vrijedan doprinos učešćem u panel diskusiji pod nazivom “Savjeti i trikovi za razvoj karijere”. Tarik Bico, član prve generacije YEA, uveo je YEA mrežu i podijelio pronicljive savjete za mlade pojedince koji se kreću svojim putem izgradnje karijere. Pored toga, YEA su sproveli radionicu medijske i informativne pismenosti, proširujući svoju radionicu širom regiona Zapadnog Balkana. Pored toga, oni su imali priliku da posjete prostorije projekta RELOaD2 u Kući UN-a u Sarajevu i uključe se u razgovore sa predstavnicima projekata, istražujući potencijalna partnerstva. Ukupno gledano, YEA su igrali aktivnu i sadržajnu ulogu na Starfestu 2023, što je doprinijelo diskusijama o zapošljavanju mladih i razvoju karijere.

YEA učestvuju u Born2run trci u Kumanovu, Sjeverna Makedonija

Written on . Posted in Vijesti.

Šestu godinu zaredom, Grad Kumanovo je u novembru ponosno bio domaćin Born2run maratona. Ovu omiljenu tradiciju sa entuzijazmom prihvata lokalna zajednica, posebno mladi. Centralna misija maratona je da promoviše suživot i povjerenje kroz sport, da u gradu uspješno ujedinjuje ljude različitog porijekla i prevazilazeći etničke podjele. To je primjer nepokolebljive posvećenosti Kumanova da slavi svoje bogato multietničko društvo i raznolikost koja ga definiše. Kao najveća opština u Republici Sjevernoj Makedoniji, Kumanovo služi kao sjajan primjer etničke raznolikosti, sa stanovništvom koje čine makedonske, albanske, srpske, romske, turske i vlaške zajednice.

 

Trka je održana 11. novembra 2023. godine, povodom Dana oslobođenja Kumanova, a organizovana je u dvije kategorije: maraton na 3 km i maraton na 10 km. Značajno su doprinijeli i članovi Regionalnog centra za osobe sa intelektualnim teškoćama „Poraka naša“ iz Kumanova, koji su učestvovali kao specijalni gosti u znak podrške plemenitom cilju.

 

Centar za interkulturalni dijalog (CID), istaknuta nevladina organizacija posvećena promovisanju interkulturalnog prihvatanja i aktivnog građanstva u Makedoniji više od 16 godina, zaslužuje posebno priznanje kao primarni organizator ovog događaja. CID je u saradnji sa Evropskom kućom Kriva Palanka obezbijedio uspješno organizovanje i sprovođenje maratona.

YEA sa Kosova sastala se sa zamjenikom premijera Besnikom Bislimijem

Written on . Posted in Vijesti.

The primary focus of the meeting was the Visa Liberalization information campaign in Kosovo. Deputy Prime Minister Besnik Bislimi invited the YEA community to actively participate in this campaign, aimed at informing Kosovo’s citizens about the details of Visa Liberalization. Kosovo’s YEAs expressed their gratitude for Visa Liberalization and their willingness to support the information campaign. They offered support through online activism, sharing content related to visa-free travel specifics, and participating in public activities organized by the Government. The meeting concluded with plans for continued cooperation and increased involvement of YEAs.

 

The Young European Ambassadors present at the meeting included Agnesa Jashari, Besfort Spahiu, Albin Bushi, Ardit Gërvalla, and Fatbardh Kabashi.

Javna rasprava na temu „Lokalni savjeti mladih“ u Kavadarcima

Written on . Posted in Vijesti.

Gjorgji Ristov, mladi evropski ambasador (MEA) iz Sjeverne Makedonije, organizovao je javnu diskusiju u Kavadarcima, svojoj opštini, fokusiranu na značaj lokalnih savjeta mladih. Ovaj događaj je poslužio kao nastavak posjete njemačke ambasade, koju je omogućila Evropska kuća u Skoplju. Sednica je počela pregledom „ZAKONA O PARTICIPACIJI MLADIH I POLITIKAMA ZA MLADE“, koji ima za cilj da inspiriše, usmjerava i povezuje Lokalni savjet mladih Kavadarci (LSM) sa mlađom gradskom populacijom. To je pružilo priliku mladima da se bolje upoznaju sa funkcionisanjem i perspektivom LIC-a.

 

Tokom druge faze događaja, prisutni su imali priliku da predlože ideje korisne za mlade. Najbolja ideja će biti predata Kavadarcijevom savjetu, koji bi trebalo da pripremi budžet za 2024. godinu do 15. novembra. Krajnji cilj je da se ova ideja prihvati i primijeni 2024. godine. Evropska kuća u Skoplju je pružila podršku ovom događaju, nastavljajući diskusiju o LIC-u.

Zdrav život postaje navika

Written on . Posted in Priče.

Program koji finansira EU podržava projekat koji nudi sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenom za mlade ljude.

Univerzalna sportska škola „Spartakus“ osnovana je u septembru 2021. godine kao odgovor na istinsku potrebu da se djeci u Gacku obezbijedi podsticajno okruženje koje pogoduje njihovom svestranom psihofizičkom razvoju. Primarni ciljevi organizacije su usredsređeni na njegovanje sveobuhvatnog razvoja djece uzrasta od 3 do 12 godina. Sve aktivnosti su osmišljene da podstiču holistički rast svakog pojedinca. Program obuhvata aspekte koji doprinose psiho-fizičkom blagostanju djece, prevenciji deformiteta, obrazovanju i unaprjeđenju motoričkih i kognitivnih vještina. Pored ovih komponenti, postoji snažan fokus na njegovanju društveno poželjnih vještina kod svakog djeteta. Misija je da se djeci ponudi raznovrstan spektar aktivnosti kako bi se obezbijedio njihov pravilan fizički razvoj, kao i aktivnosti koje će ojačati njihovu mentalnu otpornost.

“U današnjem svijetu brze modernizacije, dugog vremena ispred ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedoci smo posljedica rastućih generacija koje su sve otuđenije, socijalno odvojene i neadekvatno vođene. Ova saznanja su nas motivisala da promovišemo koncept zdravog načina života kroz razne aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade sa prirodom i međusobno, što je od najveće važnosti“.

U opštini Gacko nedavno je pokrenut projekat „Zdrav život postaje navika“, koji je pokrenula Univerzalna sportska škola „Spartakus“ u partnerstvu sa Planinarskim društvom „Volujak“. Ovaj projekat je osmišljen tako da ponudi sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenom za mlade ljude, sa ciljem da podstakne fizičko i mentalno blagostanje uz usađivanje vrijednosti kao što su odgovornost i duboko poštovanje prirode. Projekat je namijenjen pojedincima od 5 do 30 godina.

Nada Jovović iz škole sporta „Spartakus” ističe važnost njegovanja zdrave mlađe generacije u društvu. Ona objašnjava da je projekat pokrenut sa ciljem da se kultura zdravlja i blagostanja u mladoj populaciji usađuje od najranijeg uzrasta. “U današnjem svijetu brze modernizacije, dugog vremena ispred ekrana i sveprisutne digitalizacije, svjedoci smo posljedica rastućih generacija koje su sve otuđenije, socijalno odvojene i neadekvatno vođene. Postale su fizički neaktivne i psihički krhke. Ova saznanja su nas motivisala da promovišemo koncept zdravog načina života kroz različite aktivnosti koje ponovo povezuju djecu i mlade sa prirodom i međusobno, što je od najveće važnosti“, kaže Nada.

Projekat „Zdrav život postaje navika“ dobio je podršku Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) koji finansira EU.

Projektne aktivnosti su promišljeno strukturirane kako bi se stvorio besprijekoran napredak, pri čemu se svaka naredna aktivnost nadograđuje na prethodne. Neke od aktivnosti koje su već uspješno realizovane su škola trčanja, radionice o značaju prve pomoći za bezbjedne aktivnosti na otvorenom, sesije o orijentaciji i navigaciji na otvorenom, škola pješačenja, program fitnesa na otvorenom, sportsko-rekreativni događaj poznat kao „Dan bez telefona“ i još mnogo toga. Nasuprot tome, predstojeći dnevni red uključuje uzbudljive aktivnosti kao što su „Igre klikera i elastičnih traka“, dvije sesije fitnesa na otvorenom, pješačka ekspedicija, trka sa preprekama i još jedna škola trčanja.

„Kroz naše projektne inicijative, ponovo potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični, već im nedostaju mogućnosti da svoje slobodno vrijeme učine sadržajnijim.“

O projektu

Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekat finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). ReLOaD2 se primjenjuje na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Nada ističe da su odziv i entuzijazam lokalne zajednice prema svim aspektima projekta „Zdrav život postaje navika“ premašili njihova očekivanja. Ona komentariše: „Kroz naše projektne inicijative, ponovo potvrđujemo da pojedinci u manjim lokalnim zajednicama nisu pasivni ili apatični, već im nedostaju mogućnosti da svoje slobodno vreme učine sadržajnijim.“

Nada dalje naglašava širi značaj projekta. Ona kaže: „Ono što je zaista važno je da će nakon završetka ovog projekta biti znatno veći broj mladih i djece koji će razviti duboko poštovanje prema prirodi. Štaviše, ona predviđa da će i njihove porodice i roditelji više vremena provoditi u prirodnom okruženju.

Danas je Evropska komisija usvojila Paket proširenja za 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Zapadni Balkan

 

Napredak u reformama za pristupanje EU uglavnom je zastao, jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u izvještajnom periodu. EU pozdravlja formiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže kapacitet i posvećenost putu Crne Gore prema EU i sprovede reforme vezane za pristupanje EU. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju zavisiće od reformi u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenja privremenih mjera utvrđenih u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora se i dalje potpuno usklađuje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s implementacijom reformi vezanih za pristupanje EU, uključujući oblast vladavine prava. Srbija je počela s primenom ustavnih amandmana iz 2022. godine kako bi ojačala nezavisnost pravosuđa i usvojila nova medijska zakonodavstva. Implementacija ovoga može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, potrebne su dalje izmjene kako bi u potpunosti bile u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Srbija mora poboljšati, kao prioritet, usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Takođe su potrebni dalji rad i politička posvećenost kako bi se sprovele reforme u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora potpuno sarađivati i preduzeti sve potrebne korake kako bi obezbijedila odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa sa Kosovom, iako je postignut dogovor u EU-facilitiranom dijalogu, kako Srbija tako i Kosovo još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za obije strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno izjavljivale da je pristupanje EU njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavila je potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja pregovara, Sjeverna Makedonija mora ispuniti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama i javnu nabavku. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji pripadaju drugim narodima. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzo praćenje, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija je nastavila pokazivati odlučnost u sprovođenju EU reformi i ostvarivanju napretka u reformama u “fundamentalnom klasteru”. Nastavljeno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU takođe je snažan signal strateškog izbora zemlje za pridruživanje EU. Potrebni su dalji napori u oblastima slobode izražavanja, pitanjima manjina i vlasničkim pravima, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Albaniju u julu i očekuje brzo praćenje. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamentalni) do kraja godine.

 

U Bosni i Hercegovini, prošlogodišnje dobijanje statusa kandidata donijelo je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je s implementacijom reformi, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su dalji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa i nastavak sa ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta za obezbjeđivanje jednakih prava za sve građane. Takođe je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Seperatističke i autoritarne mjere u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s evropskim putem. Potrebni su dalji napori za Bosnu i Hercegovinu kako bi ispunila ključne prioritete utvrđene u mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima članstva.

 

Kosovo ostaje posvećeno svom evropskom putu. Nastavilo je dobrovoljno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući osudu ruskog rata agresije protiv Ukrajine i primjenu restriktivnih mjera protiv toga. Period izvještavanja obilježen je legislativnim postignućima, uključujući važnu reformu izbornog sistema. Ipak, potrebno je još rada, uključujući i plan akcija o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024. godine, vizna liberalizacija za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova bila je pogođena nekoliko kriza, posljednja od njih je bila nasilan napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut sporazum u EU-facilitiranom dijalogu, kako Kosovo tako i Srbija još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

Sljedeći koraci

 

Sada je na Savjetu da razmotri preporuke Komisije od danas i donese odluke o koracima koji slede u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan, uključujući 6 milijardi eura grantova i kredita kako bi ubrzala ekonomsku konvergenciju sa EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem da unaprijedi neke od koristi članstva u regionu prije pristupanja, podstakne ekonomski rast i ubrza neophodnu socijalno-ekonomsku konvergenciju. Cilj je omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rast njihovih ekonomija. U tu svrhu, predložen je novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi. Kao dio Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg Paketa proširenja i programa ekonomske reforme zemalja (PER). Agenda reformi će biti predmet konsultacija, ocjene i usvajanja od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je: “Usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura, danas približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta može udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira iz ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, jedinstveno evropsko područje plaćanja, transport, energetiku i digitalno jedinstveno tržište.”

Sljedeći koraci

 

Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu da ispita predlog za Fond u okviru paketa pregleda srednjeročnih finansijskih okvira (MFF). Kada bude usvojen, šest partnera sa Zapadnog Balkana biće pozvano da dostave svoje individualne reformne agende u kojima će opisati socijalno-ekonomske i osnovne reforme koje će preduzeti kako bi podstakli rast i konvergenciju u okviru Plana rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine. Srbija i Kosovo moraju konstruktivno učestvovati u dijalogu o normalizaciji odnosa, koji vodi Visoki predstavnik EU, kao neophodan preduslov.

YEA organizuju radionice o medijskoj pismenosti u Srbiji i Crnoj Gori

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 24. i 25. oktobra, Mladi evropski ambasadori (YEA) uspješno su sproveli seriju radionica o medijskoj pismenosti (RMP) u Novom Sadu i Nišu, Srbija, kao i u Podgorici, Crna Gora. Tokom ovih radionica, YEA su imali dragocjenu priliku da podijele svoje znanje o temama vezanim za medije, novinarstvo i različite aspekte medijske pismenosti sa svojim vršnjacima. Događaji su postali mogući zahvaljujući posvećenosti i naporima Mladih evropskih ambasadora, uključujući Bojanu Maraš, Anđelu Micić, Maju Trajković, Anju Kafedžisku, Teodoru Cekić i Aleksandru Grbović Bitić.

Istraživanje pograničnih lJepota Kosova i Crne Gore: Otkrivanje Peći i Gusinja

Written on . Posted in Priče.

Projekat finansiran od strane EU podržava promociju kulturne baštine na pograničnom području između Kosova i Crne Gore.

Smješteno usred predivnih pejzaža Jugoistočne Evrope nalazi se skriveno blago, gdje se prirodna ljepota planina harmonično sjedinjuje sa bogatom tapiserijom kultura. Prekogranični prostor koji obuhvata Kosovo i Crnu Goru, sa opštinama Peć i Gusinje, zrači zavodljivom privlačnošću koja mami hrabre putnike i ljubitelje kulture podjednako. Ovaj prekogranični region nudi zadivljujuće pejzaže koji svedoče o veličanstvu prirode. Veliki planinski lanci, posebno Prokletije, pružaju neponovljive mogućnosti za planinarenje, alpinizam i posmatranje divljih životinja.

Međutim, izvan očaravajućih pejzaža, ova pogranični teritorija krije bogatu istoriju i kulturu. Nažalost, kulturna baština regiona nije dobila isti nivo promocije kao njegovo prirodno bogatstvo. Iz tog razloga, dvije pogranične opštine, Peć na Kosovu i Gusinje u Crnoj Gori, preduzele su proaktivne korake kako bi riješile ovu neravnotežu.

“Održavamo redovan kontakt sa posjetiocima u našem centru za turističke informacije. Većina naših projektnih predloga proizlazi iz povratnih informacija koje dobijamo od posjetilaca i zajednice.”

Blerta Harxhi Begolli obavlja funkciju višeg projektnog službenika u sektoru turizma Opštine Peć. Ona elaborira o dosljednom uspjehu opštine u obezbjeđivanju podrške projekata prekogranične saradnje, navodeći: “Održavamo redovan kontakt sa posjetiocima u našem centru za turističke informacije. Većina naših projektnih predloga proizlazi iz povratnih informacija koje dobijamo od posjetilaca i zajednice.”

Opštine Peć i Gusinje već su neko vrijeme uspostavile partnerski odnos. Prepoznajući zajedničku potrebu za unaprijeđenom promocijom svoje kulturne baštine, zajedno su odlučile da pokrenu i apliciraju za projekat “Kulturna baština: Blago prekograničnog regiona”. Ovaj projekat obuhvata niz mjera usmjerenih ka poboljšanju kvantiteta, kvaliteta i vidljivosti turističkih aktivnosti vezanih za uvažavanje kulturne i prirodne baštine.

Da bi poboljšali uslove zaštite kulturnih lokaliteta duž kulturne rute i ponudili bolje usluge turistima, za Peć su nabavljeni audio vodiči. Dodatno, na tri glavna ulaza u Peć postavljene su informacione table kako bi se širile detalji o kulturnim blagom grada. Putokazi su strategijski postavljeni ispred ovih kulturnih dobara u Peći, uz prateća sjedišta za udobnost posjetilaca.

Projekat je nedavno završen, a u okviru njega su partner opštine sprovele obimna istraživanja o kulturnim vrijednostima regiona. Takođe su sproveli studiju fokusiranu na valorizaciju kulturne baštine, uspostavili kulturne rute, unaprijedili objekte na tačkama kulturne rute kako bi poboljšali iskustva posjetilaca, pružili mogućnosti za izgradnju kapaciteta pružaocima usluga, sproveli obiljeležavanje kako bi promovisali novo razvijene ponude i sproveli različite druge inicijative za promociju kulturne baštine.

“Šta je još važnije, povratne informacije posjetilaca ukazuju da su intervencije projekta za njih veoma korisne. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet ispunjava željene standarde.”

O programu

U okviru Drugog poziva za predloge u okviru IPA CBC programa Crna Gora Kosovo, Evropska unija je dodijelila sredstva veća od dva miliona eura za projekte pogranične saradnje. Ove inicijative koje vode korisnici projekta značajno su ojačale kvalitet života u regionu. Postigle su to promovisanjem zapošljavanja, podsticanjem socijalne inkluzije i unaprjeđenjem turizma, kulturne i prirodne baštine regiona.

Blerta ističe duboko pozitivan uticaj projekta, ističući jedno od najznačajnijih postignuća: postavljanje orijentacionih znakova na kulturnim lokalitetima širom grada. Ona primjećuje: “Na primjer, prije ovog projekta, posjetioci koji ulaze u grad Peć nisu imali nikakvo uputstvo u vezi sa lokacijom kulturnih lokaliteta. Sada posjetioci imaju sveobuhvatna uputstva za istraživanje kulturne baštine grada i okoline.”

Što se tiče održivosti, Blerta napominje da partner opštine, u saradnji sa civilnim društvom i drugim zainteresovanim stranama, redovno održavaju kulturne rute i putokaze. Ona ističe: “Šta je još važnije, povratne informacije posjetilaca ukazuju da su intervencije projekta za njih veoma korisne. Kulturne rute se često koriste, a njihov kvalitet ispunjava željene standarde.”

Mladi evropski ambasadori sa Kosova (YEA) sastali su se s Predstavništvom Savjeta Evrope u Prištini

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 20. oktobra došlo je do značajnog sastanka između Mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova i Predstavništva Savjeta Evrope u Prištini. Na sastanku su učestvovali Amina Kaja, Elienta Culaj, Arjana Rudari i Taulant Ferati, koji su predstavljali YEA. Sastanak je predvodio Frank Pauer, direktor Predstavništva Savjeta Evrope u Prištini, zajedno s Betimom Zllanogom. Početni fokus sastanka bio je detaljno istraživanje strukture, uloge Savjeta Evrope i njegove ključne uloge u podržavanju osnovnih principa poput ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Nakon toga, predstavnici Savjeta Evrope informisali su YEA o kampanji “Blokiraj mržnju. Dijeli ljubav”, objašnjavajući proaktivne korake koji se preduzimaju u okviru ove inicijative. Sastanak je završen konstruktivnim dijalogom o potencijalnom doprinosu YEA u aktivnostima usmjerenim na borbu protiv govora mržnje.