Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Proglašena dobitnica nagrade Evropske unije za književnost za 2022

Međunarodni žiri objavio je dobitnicu i pet posebnih priznanja za nagradu Evropske unije za književnost za 2022. godinu na Sajmu knjiga u Parizu. Gruzijska književnica Iva Pezuašvili osvojila je nagradu za knjigu Šaht za smeće (na engleskom: A Garbage Chute). Žiri je takođe odao posebna priznanja autorima iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Irske, Španije i Ukrajine.

 

Izbor djela za nagradu za 2022. godinu obilovao je raznolikošću jezika, zemalja, priča i glasova, ilustrujući otvorenost EU i Kreativne Evrope prema kulturnoj i jezičkoj različitosti unutar i izvan EU. Pobjednica i pomenuti autori dobiće stalnu promociju na evropskom nivou kako bi im se pomoglo da dođu do šire međunarodne publike, kao i da se povežu sa čitaocima izvan svojih nacionalnih i jezičkih granica.

 

Nagrada Evropske unije za književnost od 2009. godine prepoznaje prozne pisce u usponu iz Evropske unije i šire. Nagrada odaje priznanje izvanrednim novim književnim talentima iz 41 zemlje koje učestvuju Kreativnoj Evropi.

Najavljeni učesnici Globalnog programa za kulturne odnose

Platforma za kulturne odnose saopštila je učesnike Globalnog programa za kulturne odnose (GCRP) za 2022. godinu. Četrdeset inovatora iz oblasti kulture odabranih za Globalni program za kulturne odnose za 2022. godinu izabrano je od više od 2.000 prijava i oni će učestvovati u vodećem programu obuke Platforme za kulturne odnose za kreativne profesionalce iz cijelog svijeta. Svih 40 odabranih kreativaca su različitih nacionalnosti, uključujući i one sa Zapadnog Balkana, i dolaze iz raznih sektora — kao što su scenske umjetnosti, muzika, audio vizuelno, kulturno nasljeđe i vizuelne umjetnosti.

 

U okviru GCRP programa, od 10. do 13. maja učesnici će imati priliku da se povežu, razmijene iskustva i ideje, razviju svoje vještine u međunarodnim kulturnim odnosima i razviju zajednički međunarodni kulturni projekat.

 

Platforma za kulturne odnose je projekat koji finansira EU i koji povezuje kulturne radnike širom svijeta pospješujući dijalog, razmjenu i saradnju. Platforma takođe pruža ekspertizu Evropskoj uniji u oblasti međunarodnih kulturnih odnosa.

1,9 miliona eura za veću saradnju Srbije i Sjeverne Makedonije

Drugi javni konkurs za unaprjeđenje prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije predstavljen je na onlajn konferenciji predstavnika Ministarstva za evropske integracije Srbije, Operativne strukture Programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije 2016–2020, i Ministarstva lokalne samouprave Sjeverne Makedonije, u saradnji sa Ministarstvom finansija Srbije.

Pomoćnik ministarke za evropske integracije Srbije Mihajilo Dašić rekao je na onlajn konferenciji da je Program Srbija – Sjeverna Makedonija omogućio unapjređenje postojećih kapaciteta i otvorio put za saradnju koja je nedostajala, unaprjeđujući kvalitet života u lokalnim i pograničnim oblastima kroz primjenu inovativnih i održivih rješenja za zajednička pitanja.

 

Konferencija je obuhvatila predstavljanje sedam projekata koji su realizovani u okviru prvog konkursa, kao što su „Sjeme inkluzije – socijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju“, „Unaprjeđenje i zaštita zdravlja ljudi i životne sredine smanjenjem rizika od zagađenja kroz efikasno upravljanje otpadom“ i „Manje smeća, manje rizika, bolje zdravlje“.

 

Predlozi projekata za drugi ciklus Programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije, koji predviđa skoro 1,9 miliona eura za promociju zapošljavanja, mobilnosti radnika, socijalne i kulturne inkluzije, kao i razvoja turizma, kulturnog i prirodnog nasljeđa dvije zemlje, mogu se podnijeti do 8. juna.

EU na Kosovu obiljeležava Dan svjetske kulturne baštine

Povodom obiljeležavanja Međunarodnog dana spomenika i lokaliteta, poznatog i kao Dan svjetske kulturne baštine, 19. aprila šef Kancelarije EU i specijalni predstavnik EU na Kosovu ambasador Tomaš Sunjog posjetio je Arheološki park Ulpijana, koji je korisnik projekta EU u vrijednosti od milion eura.

 

Arheološki park Ulpijana, kojim upravljaju kosovsko Ministarstvo kulture, omladine i sporta (MKOS) i njegov Arheološki institut (AIK), uživao je podršku brojnih međunarodnih organizacija i diplomatskih kancelarija i ambasada na Kosovu, čiji su se predstavnici pridružili posjeti. „Obiljeležavanje Dana svjetske kulturne baštine je bitno zato što nas podsejća na raznolikost našeg zajedničkog kulturnog nasljeđa, njegovu ranjivost i na trud koji treba uložiti u njegovu zaštitu i očuvanje“, rekao je ambasador Sunjog.

 

Evropska arheološka misija na Kosovu: projekat Od Ulpijane do Justinijane Sekunde pokrenut je 14. decembra 2021. godine. Misija koristi rezultate prethodnih geofizičkih istraživanja većeg područja Ulpijane koja je finansirala EU i u naredne tri godine doprinijeće daljim arheološkim istraživanjima i iskopavanjima i konzervaciji nalaza. Projekat sprovodi Institut za arheologiju francuske École Normale Supérieure – jedan od najiskusnijih arheoloških instituta za Mediteran i centralnu Aziju – u bliskoj saradnji sa MKOS-om i AIK-om.

 

EU podržava zaštitu i očuvanje lokaliteta kulturnog nasljeđa na Kosovu, uključujući utvrđene kuće (kule) i vjerska mesta i spomenike, od 2000. godine. Do sada je u ovu oblast uložila više od 14,7 miliona eura.

 

EU je najveći pružalac finansijske pomoći Kosovu.

YEA se pridružuju inicijativi „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Skoplju

U gimnaziji Josip Broz Tito u Skoplju održana je kreativna manifestacija za mlade u okviru kampanje „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ koju zajednički vode Evropska unija i Savjet Evrope. Cilj manifestacije bio je podizanje svijesti među mladima o različitim oblicima govora mržnje i diskriminacije koji su usmjereni na određene zajednice i pojedince, a takođe i promovisanje različitih načina borbe protiv govora mržnje. To uključuje širenje pozitivnih poruka prihvatanja i poštovanja različitosti kroz kreativnost ulične umjetnosti i muzike.

 

Na skupu su učestvovali Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Sjeverne Makedonije, kao i koordinatorka projekta YEA za Sjevernu Makedoniju – takođe jedna od ambasadorki kampanje „Bez mržnje“ – Dona Srdić, koja je podijelila svoju snažnu poruku podrške raznolikom društvu, bez govora mržnje i diskriminacije.

 

Ova inicijativa za podizanje svijesti biće oglašena putem društvenih mreža i drugim metodama, kao i putem javnih događaja. Kampanja uključuje istaknute javne ličnosti, ustanove i aktiviste za ljudska prava koji promovišu različitost i jednakost u lokalnim zajednicama i regionu kroz lično pripovijedanje, svjedočenja i kroz razmjenu dobre prakse.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Sjevernoj Makedoniji, koja je dio programa Horizontalni aranžman za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022, koji zajednički vode Evropska unija i Savjet Evrope.

Povratak zlatoveza

Savremeno žensko preduzetništvo i drevni crnogorski zanat protkani su podrškom EU

Crnogorski zlatovez koristi se na narodnim nošnjama više od tri vijeka, ali je bio izložen opasnosti pada u zaborav zbog promjene ukusa i prekida u prenošenju zanata sa starijih na mlađe generacije. Drugi razlog je bio taj što je čak i tamo gdje su ljudi željeli predmete sa zlatovezom, dodavanje zlata na ionako skupu narodnu nošnju ili svilene košulje bilo je veoma skupo. Međutim, zanat je nedavno podstaknut inicijativom lokalne crnogorske organizacije civilnog društva i podrškom Evropske unije.

Biserka Raičević je prevalila šezdesetu i potiče iz crnogorske porodice koja njeguje tradiciju, posebno u vezi sa rukotvorinama. Iako je veći dio života radila kao ekonomista, iz hobija je nastavila da se bavi i tradicionalnim rukotvorinama koje je naučila u mladosti. Međutim, do nedavno se nikada nije okušala u zlatovezu, vrhuncu tradicije crnogorskog veza. To se promijenilo kada se pridružila radionici organizovanoj uz podršku projekta ReLoAD koji finansira EU.

„Rad na zlatovezu zahtijeva mnogo strpljenja i veoma specifičnu i zahtjevnu vještinu izrade.“

Oživljavanje zaboravljenog umijeća

Biserka kaže da je za radionicu čula od svog supruga koji je vidio poziv na društvenim mrežama i skrenuo joj pažnju na priliku, znajući da voli ručni rad. Nije bila sigurna da li da se prijavi, jer je rad na zlatovezu veoma zahtjevan, a i skup zbog zlatnog konca koji se koristi. Međutim, ipak je otišla na radionicu, vođena osjećajem poštovanja i velike ljubavi prema tradiciji, iako ju je iskustvo naučilo da rad na zlatovezu iziskuje, kako ona kaže, „mnogo strpljenja i vrlo specifičnu i zahtjevnu veštinu izrade“.

Obuka je organizovana u okviru projekta „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza“ koji je finansirala EU, a ciljna grupa koja je pokrivena su bile žene različitih godina i društvenog porijekla. Starije vezilje prenijele su svoje znanje na polaznice. Pored obuke, projekat je obuhvatio i podršku komunikaciji i izradi marketinškog plana za promociju zlatoveza, kao i pokretanje publikacije koja detaljno opisuje istoriju i značaj zanata.

„Ova obuka mi je bila velika inspiracija.“

O projektu

Projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza“ sprovodi Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj u saradnji sa Udruženjem likovnih i zanatskih umjetnika NIT. Projekat ima podršku Regionalnog programa za lokalnu demokratiju (ReLOaD), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP).

Cilj projekta je promocija crnogorskog zlatoveza kroz izradu marketinškog plana, unapređenje ekonomskog i društvenog statusa žena kroz širenje vještine zlatoveza i popularizaciju zlatoveza kroz saradnju sa modnim kreatorima.

„Ova obuka mi je bila velika inspiracija“, kaže Biserka, a sa vještinama koje je stekla kroz projekat, odlučila je da pokrene mali biznis sa ciljem da predstavi i omogući pristup ovim lijepim kreacijama što većem broju ljudi. Modeli sa zlatovezom preovlađuju među proizvodima preduzeća RB Ethno Fashion Hand Made, uključujući moderne predmete za svakodnevnu upotrebu kao što su tašne, marame ili maske.

Pored proizvodnih i prodajnih aktivnosti, Biserka je organizovala i besplatne radionice kroz koje doprinosi prenošenju ove vještine na druge žene iz svoje zajednice. „Smatram da ova tradicija treba da se održi, tako da sam zainteresovana da pomognem da što više mladih ljudi nauči ovu vještinu“, kaže ona.

Susret YEA i romske omladine u Albaniji

Manifestacija organizovana u okviru Međunarodnog dana Roma uključila je deset Mladih evropskih ambasadora (YEA) i deset mladih iz romske zajednice u Albaniji. Koristeći činjenicu da je ove godine Tirana evropska prijestonica mladih, svrha sastanka bila je da se skrene pažnja na romsku omladinu koja se školuje i doprinosi zajednici u Albaniji.

 

Razgovori su bili usredsrijeđeni na dnevne izazove i način na koji se mladi Romi nose sa njima u Albaniji. Druge teme ticale su se onoga što je učinjeno na unaprjeđivanju pristupa Roma osnovnim pravima, obrazovanju i zapošljavanju. Zaključeno je da, iako je bilo poboljšanja u smislu integracije Roma i zaštite ljudskih prava, ima još mnogo toga da se uradi i da i dalje postoje realni izazovi.

 

Na kraju razgovora, učesnici su se dogovorili o budućoj saradnji na daljem osnaživanju romske omladine u Albaniji.

YEA učestvuju u debati o osnaživanju žena u Beogradu

Hibridni mini festival EU4Balkans održan je u Beogradu krajem marta. Festival je bio dio saradnje Generalne direkcije Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku i organizatora festivala Balkan Trafik. Kroz razgovore, kulturne događaje i sastanke sa zamjenikom ministra kulture i medija Srbije, manifestacija je obuhvatila niz važnih pitanja kao što su zapošljavanje mladih, inkluzija i razvoj ruralnih oblasti na Zapadnom Balkanu.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u razgovoru o osnaživanju žena, a učesnice su naglasile da osnaživanje žena podrazumijeva obezbjeđivanje sredstava i vještina za napredovanje, nezavisnost i promjenu društva.

 

Manifestacije EU4Balkans imaju za cilj da povećaju vidljivost međuregionalne saradnje u okviru IPA instrumenta za pretpristupnu pomoć i pozitivan uticaj politike proširenja EU.

Mladi iz Crne Gore razgovarali sa diplomatama o evropskim vrijednostima

Ogranak Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori organizovao je 7. aprila u Herceg Novom razgovore sa mladima. Više od 30 mladih, uzrasta od 15 do 25 godina, učestvovalo je na ovom događaju u saradnji sa francuskom ambasadom, uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Herceg Novog. Cilj je bio da se mladi iz Crne Gore bolje upoznaju sa osnovnim idejama i vrijednostima EU.

 
 
Sastanku su prisustvovali ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije; zamjenica šefa misije u češkoj ambasadi Petra Ali Dolakova; opunomoćena ministarka ambasade Slovenije Goranka Krošelj; zamjenica šefa misije u ambasadi Mađarske Mira Vuiti; i Izabel Tomas Delić iz Kancelarije za evropske integracije. Učesnici su dobili priliku da se direktno obrate diplomatama i saznaju više o vrijednostima EU i mogućnostima koje EU pruža mladim ljudima.  
 

U skladu sa prioritetima francuskog predsjedavanja Savjetom EU, francuska ambasada i RYCO planiraju da organizuju niz razgovora sa mladima širom Crne Gore. Budući razgovori mladih biće održani u Beranama, Pljevljima i Ulcinju.

Sedam dana, 45 mladih, 1.540 kilometara, sedam gradova

Posle nedjelju dana putovanja širom Zapadnog Balkana, sprovođenja volonterskih inicijativa i sastanaka sa lokalnim ograncima Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), mladim aktivistima i lokalnim volonterskim organizacijama, Karavan RUTA WB6 završila je svoje putovanje u Tirani. Tokom ovih sedam dana 45 mladih iz regiona imalo je priliku da posjeti Bitolj, Mostar, Kopaonik, Podgoricu, Prištinu i Sarajevo, prešavši ukupno 1.540 kilometara.

   
Volonteri RUTE WB6, mladi novinari iz HAJDE i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su snage da se bore sa zajedničkim regionalnim pitanjima uz istovremeno druženje, podršku lokalnim zajednicama i razbijanje predrasuda i stereotipa koji još uvijek postoje u regionu. Klubovi bivših volontera RUTE WB6 takođe su osnovani širom regiona.
   

Mlada evropska ambasadorka iz Banjaluke Anastasija Đorđa Bosančić opisala je Karavan kao markantno životno iskustvo. „Određene stvari se ne mogu razumjeti niti pojmiti dok ne zakoračite u svih šest društava Zapadnog Balkana, provedete neko vrijeme sa vršnjacima koji dolaze iz različitih perspektiva i okruženja, i naravno, dok ne budete dovoljno hrabri da otvorite svoje srce i usudite se da kažete DA ovoj neobičnoj i neverovatnoj avanturi. Moja iskrena želja je da se energija koju smo doživjeli tokom ovog Karavana može proširiti našim regionom u bliskoj budućnosti“, rekla je Anastasija.