Organizacija za zaštitu okoliša sakuplja podatke i plasira informacije kako bi vizuelno dočarala skriven, ali evidentan problem koji postoji u albanskim gradovima.
Tirana je živ grad u kojem živi trećina stanovništva Albanije. Sa svojih 0,85 miliona stanovnika i porastom nataliteta, to je mjesto gdje se sve različitosti spajaju i koje svima nudi priliku za obrazovanje ili poslovanje. Ali glavni grad ima ograničenu infrastrukturu javnog prevoza koja podstiče ljude da voze više automobila, a u posljednje tri decenije potražnja za stanovima uslovila je ubrzan rast u poslovanju građevinskog sektora. Sve ovo je imalo loš uticaj na kvalitet života i dovelo do sada konstantnog nivoa zagađenosti vazduha.
U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija
Milieukontakt koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu.
“Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš.”
U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija
Milieukontakt koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu.
„Svi koji žive u Tirani su svjesni lošeg kvaliteta zraka, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš“, kaže Arion Sauku, koordinator projekta
Green Lungs koji je bio prvi te vrste i koji je pružio tako sveobuhvatne podatke o datom problemu. Koristeći alternativne tehnike praćenja, projekat je mjerio zagađenje mobilnim mjeračima na stotinama lokacija širom glavnog grada. Mjerenja su vršena: u užurbanom centru grada, na frekventnim ulicama u blizini škola, kao i na stajalištima duž najdužih autobuskih linija u Tirani. Projekat Zelena pluća je ispitao osam različitih parametara za mjerenje zagađivača. “Najveći zagađivači vazduha su transport i građevinska industrija. Nivoi zagađenja koje smo redovno mjerili prelaze propisane standarde EU, a u nekim slučajevima su tri do četiri puta veći“, kaže Sauku.
U periodu od tri godine, Zelena pluća, koje finansira EU, proširila su svoje praćenje na još tri najveća grada – Drač, Elbasan i Skadar. Rezultati: isti zagađivači uzrokovani onim što je najviše traženo: izgradnjom stambenih objekata i automobilima. Ne postoje ekološki standardi koje bi ispunjavala građevinska industrija, a upravo ta industrija uzrokuje visok nivo prašine tokom cijele godine. U međuvremenu, konstantni zagađivači su i automobili koji nisu u skladu sa standardima za vozila i oni ispuštaju opasne čestice dok sagorijevaju gorivo. Podaci pokazuju da se u zemlji koristi oko 700 hiljada automobila.
Ovi sektori zahtijevaju brzu i kontinuiranu intervenciju kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, pogotovo sada kada se problem može identifikovati i potkrijepiti obiljem validnih podataka. Ali ovaj problem se očigledno prenio i na druga urbana područja u regionu. Nivo zagađenja vazduha na zapadnom Balkanu jedan je od najviših u Evropi koji direktno utiče na zdravlje građana. Stoga je Evropska unija postavila temu uklanjanja zagađenja, uključujući vodu i tlo, među glavne oblasti kojima se treba baviti u okviru
Green Agenda. To je nova strategija rasta koja teži prelasku sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, i to u skladu sa evropskim zelenim dogovorom.
„Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta.”
O programu
Projekat Zelena pluća dizajnirao je i implementirao alternativnu i sveobuhvatnu platformu za praćenje kvaliteta vazduha, zagađenja bukom i evaluaciju zelenih usluga koje pruža urbani ekosistem. Ovo je postignuto uz finansijsku podršku Evropske unije da se ojača međusektorska saradnja između vlade i civilnog društva i da se razviju kapaciteti organizacije civilnog društva.
Osim mjerenja kvaliteta vazduha, alternativna platforma koju su uspostavili
Zelena pluća pratila je i zagađenje bukom koje je uzrokovano ljudskim djelovanjem, kao i ekosistem urbanog ozelenjavanja. „Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta“, kaže Sauku koji vjeruje da politike moraju biti kreirane iz različitih struja i dolaziti iz različitih pravaca kako bi se poboljšali životi ljudi u Abanskim glavnim gradovima.
Do tada je napravljen pionirski rad u vizualizaciji problema kvaliteta vazduha. Istovremeno, tokom implementacije projekta,
Zelena pluća su uspjela edukovati mlade o ovoj temi, u školama i na svakodnevnom putu na posao. Pored radoznalih prolaznika koji su primijetili stotine mobilnih mjerača u svom susjedstvu, projekat je ostavio nezamjenjivu internetsku bazu podataka za svakoga ko hoće da locira žarišta zagađenosti vazduha u gradu u kojem žive.
