Skip to main content

Area of Cooperation: Employment and inclusion

NVO Mozaik osnažuje osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

Priča o socijalnoj inkluziji, kreativnosti i podršci kroz program ReLOaD2 koji finansira EU.

U Crnoj Gori se osobe sa invaliditetom često suočavaju sa izazovima kada je u pitanju učešće u društvenim procesima u njihovoj lokalnoj zajednici. To može biti zbog nedostatka infrastrukture koja zadovoljava njihove potrebe, finansijskih poteškoća ili nedostatka motivacije. Ovo posebno važi za Nikšić, koji je drugi po veličini grad u zemlji sa oko 60.000 stanovnika. Nova nevladina organizacija (NVO) Mozaik je osnovana u ovom gradu koja se bavi ovim problemom. Prema organizaciji, u Nikšiću je postojao očigledan nedostatak socijalne uključenosti osoba sa invaliditetom, pri čemu su mnoge od njih bile izolovane i nemaju pristup društvenim aktivnostima ili podršku za poboljšanje kvaliteta života.

Blagoje Šturanović i još dva prijatelja, koji su također osobe sa invaliditetom, 2019. godine osnovali su Mozaik kako bi produzeli akciju i riješili ove probleme. Blagoje objašnjava da u Nikšiću nije bilo drugih organizacija koje su se posebno bavile potrebama osoba sa invaliditetom, te da je njemu i ostalim osnivačima Mozaika bila potrebna podrška. Iako su postojale druge organizacije koje su pružale određenu podršku, njihov fokus nije bio u potpunosti posvećen osobama sa invaliditetom.

“Nažalost, u Nikšiću i na Zapadnom Balkanu uopšte, pristupačnost je ozbiljan problem za osobe sa invaliditetom kada je u pitanju pristupu zgradama. Većina kafića, restorana i drugih mjesta nije pristupačna za invalidska kolica, a tokom ljeta, grupa je mogla da se okuplja samo na terasama.”

Osnivački partneri Mozaika od početka su imali ideju o stvaranju društvenog kluba u kojem bi se osobe sa invaliditetom mogle okupljati, družiti i učestvovati u raznim kulturnim i društvenim aktivnostima. “Nažalost, u Nikšiću i na Zapadnom Balkanu uopšte, pristupačnost je ozbiljan problem za osobe sa invaliditetom kada je u pitanju pristupu zgradama. Većina kafića, restorana i drugih mjesta nije pristupačna za invalidska kolica, a tokom ljeta, grupa je mogla da se okuplja samo na terasama,” kaže Blagoje.

Pandemija je ove probleme pristupačnosti učinila još izazovnijim. U cilju olakšanja socijalizacije i integracije ljudi sa invaliditetom u Nikšiću, Mozaik je osnovao prvi društveni klub za osobe sa različitim vrstama invaliditeta uz podršku programa ReLOaD2 koji finansira EU a sprovodi UNDP.

Društveni klub, smješten u prostoru koji je obezbijedila Opština Nikšić, ponudio je 15 motivacionih radionica za psihološku pomoć i 15 radionica zasnovanih na zanimanju. Pored toga, Mozaik je osnovao mali slikarski atelje i nudio kreativne kurseve slikanja za osobe sa invaliditetom. Blagoje napominje da su slikarski atelje i kurs bili najpopularnije aktivnosti Kluba, sa najvećim učešćem članova.

“Na primjer, žena sa invaliditetom u 60-tim godinama koja ranije nikad nije napuštala svoju kuću a sada je skoro svaki dan u gradu, učestvuje u radionicama ili se bavi drugim aktivnostima.”

O projektu
Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i podsticanjem mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

Uticaj projekta na živote osoba sa invaliditetom u Nikšiću bio je značajan. “Na primjer, žena sa invaliditetom u 60-tim godinama koja ranije nikad nije napuštala svoju kuću a sada je skoro svaki dan u gradu, učestvuje u radionicama ili se bavi drugim aktivnostima,” kaže Blagoje.

Buudću planovi Mozaika uključuju još projekata koji će dodatno poboljšati živote osoba sa invaliditetom  u. Nikšiću. Blagoje se nada da će svi članovi Kluba, za koje on vjeruje da imaju veliki potencijal, imati više prilika za integraciju i doprinos zajednici.

Povećanje zapošljivosti ugroženih povratnika u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava efektivnu reintegraciju ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome u Sjevernoj Makedoniji.

Demir Demireli je 38-godišnji povratnik iz Evrope, sada građevinski radnik po potrebi u svom rodnom gradu u Sjevernoj Makedoniji. Kako je ljetna sezona završena, potražnja u sektoru naglo opada, ostavljajući Demiru sve manje dnevnih isplata i duge zimske mjesece koji su pred nama, u borbi za brigu o svojoj bolesnoj ženi i četvero djece. „Naravno da bih volio posao sa punim radnim vremenom, dobar posao… Želim da imam redovnu platu… Ali ne znam čitati ni pisati“, kaže Demir.

 

Prema podacima UNDP, broj ljudi sa sličnim situacijom nije mali u Sjevernoj Makedoniji. Većina povratnika su Romi, od kojih su mnogi odlučili da napuste zemlju, zbog siromaštva, nezaposlenosti i diskriminacije. Procjena koju je uradio UNDP 2021. godine, pokazuje da je većina tražilaca azila i povratnika u starosnoj grupi od 30 do 44 godine,  sa niskim stepenom obrazovanja. Zapošljavanje je izdvojeno kao najveći izazov povratnika. To je takođe i važan kanal za osiguranje ekonomskog i socijalnog prosperiteta ugroženih građana.

“U razgovoru sa povratnicima, shvatili smo da je prvih šest mjeseci nakon povratka veoma važno, jer je to vrijeme  kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci .”

Zbog toga je UNDP pokrenuo projekat sa holističkim pristupom kako bi povratnicima i Romima osigurao da poboljšaju svoje izglede za zapošljavanje. Projekat podržava institucije u rješenjima za ekonomsku i socijalnu reintegraciju ugroženih povratnika. Finansira ga Evropska unija, a osim Sjeverne Makedonije, pokriva i Albaniju i Srbiju. Suzana Ahmeti iz UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji objašnjava da je potreba za ovakvom vrstom projekta bila očigledna jer je način na koji se trenutno tretiraju povratnici veoma ad hoc i ne postoji sistem koji je fokusiran na probleme i potrebe povratnika. Uz to, podrška države reintegraciji je gotovo nevidljiva u prvih šest do 12 mjeseci. “U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme  kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija  ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci”, kaže Suzana.

Projekat je već započeo intervenciju na poboljšanju situacije. Kako objašnjava Suzana, prvo su krenuli sa podizanjem svijesti institucija na lokalnom i centralnom nivou o problemima povratnika. Na nivou centralne uprave inicirali su uspostavljanje posebnog koordinacionog tijela koje bi se bavilo problemima povratnika. Na lokalnom nivou uspjeli su da integrišu temu povratnika u strategije lokalnog ekonomskog razvoja, sa posebnim dodijeljenim budžetom. Kao najveće dostignuće u tom pogledu, Suzana smatra mjeru zapošljavanja na osnovu koje su povratnici prepoznati kao posebna ranjiva grupa sa potrebom za dodatnim uslugama u sklopu nacionalnog plana zapošljavanja, važnog strateškog dokumenta centralnog nivoa. „Ovo je vrsta specifične i opipljive intervencije i sada krećemo sa konkretnom implementacijom koja uključuje soft treninge i slično“, kaže Suzana.

“Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital  za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao,  pomalo postaje obrnuto.”

O projektu

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih institucionalnih barijera za reintegraciju ugroženih povratnika i pokretača socijalne i ekonomske isključenosti i iseljavanja na Zapadnom Balkanu, kao što su ograničene mogućnosti rada, slabo plaćeni poslovi, veliki neformalni sektor i loš kvalitet socijalnih usluga. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. Sveukupni cilj je doprinijeti efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome. Podrška romskim povratnicima će također doprinijeti smanjenju postojećeg socio-ekonomskog jaza između romskih i neromskih žena, muškaraca i djece.

Povratnici i Romi se suočavaju sa izazovima i kada imaju dobru poslovnu ideju i preduzetnički duh da započnu svoj vlastiti posao. Često imaju ograničen finansijski kapital i poslovne mreže neophodne za pokretanje posla, kao i ograničene upravljačke vještine i znanje o temama kao što su poslovno planiranje, finansijsko upravljanje ili zakonodavstvo, uključujući poreske propise i drugo. Mnoge održive poslovne ideje povratnika i Roma ostaju neformalne zbog nedostatka sistematske podrške. Kako bi ih podržao, posebno mlade i inovativne povratnike sa idejama koje mogu generisati prihod i radna mjesta, projekat obezbjeđuje start-up bespovratna sredstva za pomoć kod otvaranja novih ili formalizovanja  postojećih preduzeća. Projekat takođe pruža ciljanu podršku za unapređenje njihovih vještina poslovnog upravljanja, znanja za vođenje formalnog poslovanja i pristup mrežama preduzetnika.

Suzana objašnjava da zbog povećane dinamike migracija, preduzeća sve više prepoznaju dostupnost kvalifikovanih radnika. Iz tog razloga, projekat želi da značajno uloži u obrazovanje odraslih jer prema Suzaninim riječima većina povratnika nema osnovno ni srednje obrazovanje. “Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital  za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao, pomalo  postaje obrnuto,“ kaže Suzana.

Put vrijedne Romkinje koja brine o svom sinu sa invaliditetom

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU koji podržava reintegraciju povratnika na Zapadni Balkan.

Tokom 25 godina, Blerta Lushnjari iz Albanije išla je tamo – amo između Albanije i drugih zemalja, motivisana obezbjeđenjem odgovarajuće zdravstvene zaštite za svog sina. Antonio je rođen sa invaliditetom i ima složenu kombinaciju stanja, a Blertin rodni grad, Elbasan, nije imao  ni kapacitete za ispravnu dijagnozu niti pružanje besplatnih medicinskih usluga za osobe sa invaliditetom. U ekonomskoj situaciji u kojoj se Blerta nalazila, bilo je nemoguće da plaća privatne ljekare.

Bez prave dijagnoze, bilo je strašno. Blerta nije mogla da se brine o Antoniu kako treba, bez informacija koja terapija i lijekovi mogu da mu pomognu da ublaži bol. Niti je znala kako da obezbijedi pristojan život u budućnosti. U potrazi za boljom medicinskom njegom, ponovo su otišli u inostranstvo i konačno uspjeli da dobiju dijagnozu – paraplegija i lakši intelektualni nedostatak – i obezbijede odgovarajuću njegu. Međutim, bez riješenog statusa, morali su da se vrate kući u Albaniju. “Kada smo bili u inostranstvu, ljekar je posjećivao Antonia jednom sedmično i imao je fizioterapiju. Ali kad smo došli u Albaniju, takve usluge nije bilo: baš ništa. Tako da se njegovo stanje pogoršalo.”

“Život je bio težak. Nisam mogla prehraniti svoju djecu. Bez kuće, selila sam se od rođaka do rođaka: jednu sedmicu u kući kod jednih jednih, a sljedeću kod drugih.”

Mnogi ljudi sa Zapadnog Balkana odlaze u inostranstvo radi prilika za zapošljavanje, ali se Romi suočavaju sa posebnim izazovima reintegracije kada se vrate. Najčešći izazov o kojem govore  povratnici u regionu, uključujući Albaniju, je zapošljavanje, a zatim nedostatak pristojnog smještaja i pristupa obrazovanju. U Albaniji, nije bilo programa socijalne zaštite koji bi posebno ciljao na povratnike. U Elbasanu, Blerta je bila bez doma i posla, a imala je dvoje djece koje je trebala izdržavati. Nedostatak formalnog obrazovanja otežavao joj je pronalaženje profitabilnog posla i predstavljao izazove za papirologiju potrebnu za stabilan život. “Život je bio težak. Nisam mogla prehraniti svoju djecu. Bez kuće, selila sam se od rođaka do rođaka: jednu sedmicu u kući kod jednih jednih, a sljedeću kod drugih,” kaže Blerta.

Uprkos svim izazovima, Blerta je i dalje bila puna pozitivne energije koja se ogleda u toplini brige za svoju  porodicu: njen glavni cilj je bio da ispuni sve potrebe svoje djece. Pridružila se mnogim aktivnostima nevladinih organizacija koje su razvijene za žene i njihovu integraciju u društvo, a bila je posebno uključena u program stručnog osposobljavanja  za žene povratnice. Projekat je nazvan „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efikasnoj socio-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a implementira UNDP. Mirjeta Ramizi iz UNDP Albanije objašnjava da je Blerta bila aktivno uključena u mnoge projektne aktivnosti. Jedna od aktivnosti je bila i poslovna ideja za proizvodnju i marketing prirodnog ručno rađenog sapuna. Uz druge žene, Blerta se obučavala za ovaj zanat i obezbijeđene su joj sirovine i marketinška pomoć. Ova aktivnost koja generiše prihode je u svojoj inicijalnoj fazi i dobro se odvija, ali, prema Mirjetinim riječima, dame imaju veće ambicije, a njihovo novoosnovano preduzeće želi da proširi svoje tržište.

Kao ambiciozna i vrijedna žena, Blerta se uključila u još jedan program, fokusiran na razvoj individualnih poslovnih ideja. Otkako se vratila u Albaniju, zarađivala je za život od popravljanja i  preprodaje polovne robe. Sada, uz pomoć projekta planira da pretvori ovu honorarnu djelatnost u potpuno razvijeni posao. Projekat joj pomaže da razvije poslovni plan za otvaranje prostora ili mobilne prodavnice nalik na prikolicu za prodaju polovne robe.

“Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika.“

O projektu

Projekat „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efikasne socio-ekonomske integracije povratnika na Zapadnom Balkanu“ dio je višedržavnog akcionog programa Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II koji je povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope, da podrže osnovna prava Roma i drugih ugroženih povratnika, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Projekat se bavi reintegracijom značajnog broja povratnika iz EU tokom posljednjih godina, budući da su zemlje Zapadnog Balkana proglašene „sigurnim zemljama porijekla“. Projekat blisko sarađuje sa lokalnim institucijama odgovornim za pružanje usluga za reintegraciju povratnika, sa fokusom na pripadnike romske i egipćanske etničke manjine, kao i sa akterima lokalnog civilnog društva i lokalnom poslovnom zajednicom. Zajednica povratnika se smatra i korisnikom i partnerom tokom implementacije, s ciljem stvaranja vlasništva nad aktivnostima od strane samih povratnika.

U Albaniji projekat pruža podršku u opštinama Berat, Devoll i Fier, gde je broj povratnika veći nego u drugim opštinama. Osim direktne pomoći povratnicima, koja se realizuje u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, projekat takođe pruža podršku lokalnoj i centralnoj vladi Albanije u izradi strategija i akcionih planova za rješavanje potreba povratnika. Mirjeta iz UNDP-a objašnjava da su ekonomska kriza izazvana ratom u Ukrajini i ranije krize uzrokovane pandemijom COVID-19 skrenule pažnju vlade na ova neposredna pitanja. „Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika“, kaže ona.

Blertin sin, koji sada ima  17 godina, je mnogo bolje. Redovnu ima fizioterapiju kod kuće i u lokalnom centru, podržanu preko projekta UNDP uz finansiranje EU i Fonda za ciljeve održivog razvoja. Ima pristup boljoj medicinskoj njezi i još uvijek je okružen porodicom punom ljubavi koja posvećuje pažnju njegovom razvoju i  njezi. Blertina ćerka Leje, sada desetogodišnjakinja, je zainteresovana za jezike, osvojila je nekoliko medalja u trčanju i voli da provodi vrijeme sa svojim bratom. Porodica se i dalje suočava sa problemima stanovanja tražeći dom sa osnovnim sadržajima koje mogu priuštiti. Blerta kaže, „Najveći san je da imam kuću za moje dvoje djece, kako bi i kad nisam sa njima, bili organizovani i živjeli pristojno.“

One-stop-shop transformiše zapošljivost mladih

Written on . Posted in Priče.

Novi pristup obrazovanju koji finansira EU funkcioniše širom Zapadnog Balkana

Organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu udružile su snage kako bi uvele novi pristup u obrazovanju koji ima za cilj povećanje mogućnost zapošljavanja mladih ljudi. Projekat ima jednu veliku partnersku organizaciju u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. U svakoj zemlji, projekat se bavi nedostacima onoga što nude obrazovne institucije.

Nema brzih rješenja za izazove u obrazovanju, što Centar za omladinski rad (CZOR) iz Novog Sada u Srbiji dobro zna. Ova organizacija radi sa mladima već godinama. Nekada je organizovala  kurseve i radila na zagovaranju za mlade, ali zapošljivost mladih je zaista privukla pažnju organizacije.

“Imali smo ideju da uradimo  pilot integrisanih usluga zasnovanih na one-stop-shop uslugama za mlade ljude.“

CZOR je identifikovao da usluge koje su mladi ljudi koristili bile podijeljene između različitih organizacija tako da su korisnici usluga morali ići od jednog do drugog programa kako bi stekli sve vještine koje su im potrebne za zapošljivost.“Imali smo ideju da uradimo  pilot integrisanih usluga zasnovanih na one-stop-shop uslugama za mlade ljude,“ kaže Vanja Kalaba iz CZOR-a. Pristup je bio uspješan, sa gotovo polovinom mladih koji su se ili zaposlili ili obezbijedili stažiranje. Tada je Kalaba bila uvjerena da se ovaj model može proširiti na regionalni projekat.

Davanje regionalne šanse obrazovanju

CZOR je svoju intervenciju u obrazovanju mladih uspio podići na regionalni nivo uz EU finansiranje. Pridružile su im se  organizacije iz Albanije, BiH, Kosova i Crne  Gore u ovom pristupu koji bi u konačnici povećao šanse mladih ljudi za zapošljavanje. „Željeli smo ojačati organizacije, kreiranjem mreže koja bi učinila aktere prepoznatljivijim i relevantnijim, podržavajući ih da sarađuju sa vladom na zapošljavanju mladih i približavanju mladima, kaže Kalaba iz CZOR-a .

Poseban fokus je bio na mladim ljudima koji nisu u sistemu obrazovanja, radnom odnosu ili sistemu obuke. Stotine kandidata upisalo se u nadi da će steći potrebne vještine nakon jednogodišnjeg programa koji uključuje digitalne vještine i početne pakete za preduzetništvo.

Partneri koji pružaju uslugu imaju veliku stručnost uključujući i profesionalno savjetovanje, preduzetništvo, digitalne vještine i društvene mreže. Sada organizacije udružuju snage i obezbjeđuju kandidatima sve na jednom mjestu, od dijeljenja svoje stručnosti do kontaktiranja potencijalnih poslodavaca.

“Upis na ovaj format obrazovanja omogućio mi je da bolje razumijem IT sektor i da mogu da primijenim znanje u budućnosti.“  

O projektu  

Projekat koji finansira EU „My Career from Zero to Hero“ („Moja karijera na putu do heroja“) (02hero) ima za cilj da poboljša kapacitete civilnog društva da bude efikasan i odgovoran nezavisan akter koji može da konstruktivno sarađuje sa vladama u razvoju inovativnih rješenja za zapošljavanje mladih kao identifikovanom tematskom prioritetu u okviru Strategije Zapadnog Balkana. 02 hero je model integrisanih usluga za NEET (Not in Education, Employment, or Training- Koji nisu u sistemu obrazovanja, radnom odnosu ili sistemu obuke) zapošljivost mladih, baziran na one-stop-shop metodologiji, koja pruža sve usluge za zapošljavanje mladih na jednom mjestu kako bi se razvili vještine za poslove budućnosti u okviru u 4.0 digitalne revolucije.

Sajra Hadžiarapović je učestvovala na obuci koju je organizovala partnerska organizacija u Bosni i Hercegovini – Centar za edukaciju mladih“ u gradu Travniku. Kaže da je kurs po mjeri koji drže predavači specijalizovani za programiranje i web dizajn riješio nedostatke  u njenom obrazovanju. Element koji je još više cijenila je predstavljanje uspješnih preduzetnika kao gostujućih govornika. „Upis na ovaj format obrazovanja omogućio mi je da bolje razumijem IT sektor i da mogu da primijenim znanje u budućnosti,“ kaže Sajra, koja se nada da sada ima veće šanse za zaposlenje.

Konzorcijum organizacija je trenutno fokusiran na održivost svog modela kako bi mogao postati osnovna adresa za podsticanje zapošljivosti mladih ljudi.

Pretvaranje strasti iz djetinjstva u profesiju

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finasira EU pomaže mladima na Kosovu da ostvare profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Qoqaj je 21-godišnjak iz Prizrena sa Kosova, jedan je od brojnih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacione tehnologije kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da započne svoje profesionalno putovanje u IKT nije bila tehničke prirode za Detjona: počela je kao strast kad je imao samo 10 godina. Tada se Detjon prvi put susreo sa računarom preko prijatelja koji ga je imao. “To je bilo područje na kojem ste mogli beskonačno istraživati nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled,” kaže on. Prvi susret sa računarom natjerao ga je da moli roditelje da mu kupe računar. Oni su to i učinili, i počelo je uzbudljivo putovanje za Detjona.

“Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kad je došlo vrijeme za studiranje, nije imao dilemu šta će studirati. Krenuo je na studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je tražiti druge opcije i mogućnosti za unaprijeđenje svojih vještina i naišao je na najavu projekta finansiranog od strane EU i koji je nudio besplatne kurseve za IKT vještine za mlade sa Kosova. “Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine,” kaže Detjon.

Projekat EU-a Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora je fokusiran na sprovođenje obuke o IKT-u, digitalnim vještinama i poslovnom upravljanju, uključujući web razvoj, Java programiranje, cyber sigurnost, Python, velike podatke, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i napredne vještine. Dodatno, projekat nudi kurseve poslovnih obuka o upravljanju i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao na dva modula kursa: Java i Android ravoj i web razvoj.

“Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Projekat EU Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendiran kao “ICT for Kosovo’s Growth”, ima za cilj jačanje konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavanjem ekspanzije kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

Osim toga, projekat namjerava da premosti jaz između digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzaća ali i gradi konkurentnost kosovskih IKT i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT.

Projektom upravlja kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementira WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i REA Priština. Trajaće 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023.godine.

Kao rezultat njegovog napornog rada, znanja stečenog na univerzitetskim studijima, a posebno znanja koje je stekao na kursevima finasiranim iz  EU projekta, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom svijeta. “Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu,” kaže.

Detjon ima velike ambicije za svoju budućnost u IKT i digitalnom sektoru. “U budućnosti se vidim kao vlasnika proizvoda i direktora važnog IKT preduzeća koje zapošljava i stvara  pozitivnu perspektivu za druge mlade ljude,” kaže on.

Pristupačna I zdrava hrana za mlade ljude

Written on . Posted in Priče.

Projekat podrške srednjim stručnim školama koji finansiral EU u proizvodnji zdrave i hrane bez alergena.

Gojaznost je sve sve češća pojava među mladima u Bosni I Hecegovini i Srbiji. Prema naučnim radovima rađenim u obe zemlje, gotovo 15% mladih se bori sa gojaznošću, a preko 35% njih je u stanju koje se opisuje kao stanje prije gojaznosti. S druge strane, do 10% populacije nije tolerantno na određenu hranu, manifestujući alergijske reakcije koje narušavaju zdravlje.  Naučno istraživanje dovodo do zaključka da je glavni uzrok tome, povećana konzumacija brze hrane, a članovi nevladine organizacije, Limitless Association, iz Srbije su preduzeli aktivnosti kako bi doprinjeli poboljšanju situacije.

Zajedno sa dvije srednje stručne škole iz pograničnih gradova Rume u Srbiji i Zvornika u Bosni i Hercegovini, Limitless Association, je inicirao projekat koji ima za cilj stimulisanje zapošljavanja mladih u prekograničnom području kroz ponudu novih gastronomskih proizvoda. Pored zapošljavanja, projekat takođe ima za cilj kreiranje asortimana zdrave i bezbjedne hrane za mlade i ugrožene grupe, po pristupačnim cijenama.

“Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji i morali smo da preduzmemo nešto.”

Nove nutricionističke avanture

Jovan Jovanović je voditelj projekta u Limitless Association. On je objasnio da je njihova ideja bila da kombinuju cilj povećanja zaposlenosti mladih u prekograničnom području sa misijom da se obezbijedi zdrava hrana za mlade ljude, a posebno za mlade ljude iz ugroženih grupa sa finasijskim poteškoćama.  “Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji, i morali smo da preduzmemo nešto, “ rekao je Jovan.

Srednja stručna škola Branko Radičević iz Rume i Srednja stručna škola Petar Kočić iz Zvornika su dio projekta i obe nude obuku iz ugostiteljstva i imaju višedecenijsko iskustvo u radu sa mladima. Međutim, nedostaje im oprema i trenutna stručnost za obuku učenika za pripremu zdrave hrane. Projekat im je inicicijalno pomogao u renoviranju njihovih kuhinja, opremajući ih sa savremenom opremom. Zatim, projekat je pokrenuo dva programa treninga i profesionalne pomoći za nastavnike i učenike o zdravoj prehrani i hrani bez alergena.

Zdrava hrana koju proizvode učenici u školama će biti ponuđena u školskim restoranima po pristupačnim cijenama. Jovan objašnjava da će ovi restorani biti registrovani kao društvena preduzeća, što će takođe osigurati njihovu održivost. Restorani će biti neprofitni ali će sa prihodima koji ostvare biti u mogućnosti da kupuju kvalitetne sirovine za pripremu hrane. U isto vrijeme, učenici će steći značajno iskustvo, tako da će u vrijeme kad maturiraju biti spremni za tržište rada.

“Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”

O projektu

“Zdravi i sigurni gastronomski proizvodi kao potencijal za novo zapošljavanje” finansiran od strane EU je podržan kao dio Programa Prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020.u okviru instrumenata za Pretpristupnu pomoć (IPA II), izdvajanja za 2016, 2017 i 2018. Projekat je počeo u maju 2022. i očekuje se da bude završen do kraja 2022.

Limitless Association je identifikovalo nedostatak organske, zdrave hrane i hrane bez alergena izvan škola u prekograničnom području, tako da će projekat takođe preduzeti aktivnosti da promoviše specijalističko znanje svršenih učenika ovih škola na tržištu rada. Ovaj projekat će pokrenuti web market portal za ugostitelje koji će omogućiti poslodavcima da se direktno povežu sa kvalifikovanim učenicima čiju će stručnost garantovati škola.

Ovaj projekt je finansirala Evropska Unija sa preko €250,000. Jovan objašnjava da bez pomoći EU ništa od ovog ne bi bilo moguće. “Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”, rekao je. On se nada da će aktivnosti koje se preduzimaju u okviru projekta  služiti kao primjer školama u drugim gradovima Srbije, i da će se vlada poslužiti ovim primjerima kako bi multiplicirala ovaj projekat.

Širenje ljubavi će na kraju zaustaviti mržnju

Written on . Posted in Priče.

Slavne ličnosti u Srbiji se pridružuju borbi protiv govora mržnje na internetu usmjerenog na LGBTQ i druge ciljane grupe

“Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav” slogan je nove inicijative Evropske unije/Vijeća Evrope (CoE) koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje, uključujući sve veći obim negativnog onlajn sadržaja, posebno društvenih mreža. Iako se uzima u obzir da će borba da se povuče granica između slobode izražavanja i govora mržnje biti teška, kao i da se reguliše šta je prikladno i gdje su filteri potrebni, kampanja ima za cilj da edukuje korisnike društvenih mreža da obrate pažnju šta objavljuju na svojim stranicama ili na drugim javnim platformama.

Inicijativa ima za cilj da se uhvati u koštac sa različitim oblicima govora mržnje koji ciljaju na određene zajednice i ranjive društvene grupe. U Srbiji, kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, kampanja je uključila javne ličnosti koje djeluju i govore kao ambasadori promjena. Ljudi koji su poznati po svojim dostignućima u umjetnosti, glumi, sportu i drugim oblastima ohrabruju svoju publiku i sljedbenike da diskutuju – i usvoje – pozitivno ponašanje u različitim društvima, nastoje promijeniti stereotipe i promovisati jednakost. Vođe kampanje vjeruju da to može pokrenuti prijeko potrebnu promjenu javnog mnijenja i smanjiti upotrebu problematičnih izraza na internetu.

“Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Ninoslav Mladenović iz Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije Vijeća Evrope član je tima koji radi na projektu „Promocija različitosti i jednakosti na Zapadnom Balkanu“. Objašnjava da je važno ovu poruku prenijeti ljudima koji nisu svjesni štete koju nanose, možda i nehotice, te ih osvijestiti kako bi se drugi mogli osjećati u vezi s njihovim izjavama. “Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Razmišljajući o onlajn tragu

Regionalna kampanja Vijeća Evrope dobila je dodatnu dimenziju u Srbiji gde je korisnicima onlajn medija postavljeno “moto” pitanje: „Kakav trag ostavljate na internetu?“. Ovo je natjeralo korisnike da razmisle prije nego što bilo šta objave, podsjećajući ih da sadržaj ostaje tu i da neće odmah nestati, bez obzira na to potiče li nasilje ili dijeli empatiju.

“Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu.”

O programu

Ovaj program podržava ključne lokalne aktere i institucije korisnika u Srbiji i drugdje na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv manjina, LGBTI osoba i drugih ranjivih grupa u društvu. Takođe podržava napore Srbije i zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program je finansiran u okviru Horizontalnog instrumenta Evropske unije/Vijeća Evrope za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

Jedna od najistaknutijih ličnosti u svijetu glume, Slaven Došlo, pridružio se nacionalnoj kampanji kao ambasador širenja poruke o inkluzivnosti. ” Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu”, rekao je Došlo u intervjuu za medije u sklopu kampanje. Poznati glumac je birao glumačke uloge koje se bave pitanjima za koja smatra da se moraju rješavati, kao što su kršenje ljudskih prava i nejednakost. Kada je Slaven Došlo igrao lika iz LGBTI zajednice dobio je navalu kritika, pa čak i poruka mržnje od korisnika interneta koji su glumca povezivali s njegovim likom.

Ova vrsta govora mržnje ne čudi organizatore akcije „Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav”. Prema studiji koju je objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju, garant programa Vijeća Evrope ove godine, manje od 20% građana Srbije ima pozitivan stav prema LGBTI zajednici, a 50% ispitanika ima negativan stav. Jedna od preporuka studije je da se razvije strategija uključivanja korisnika onlajn medija i društvenih mreža mlađih od 40 godina kako bi se uticalo na druge članove društva.

Ova preporuka se već primjenjuje u kampanji kroz uključivanje specifične vrste influensera – mladih evropskih ambasadora (YEAs) koji se zauzimaju za suzbijanje govora mržnje. Njihova mreža promoviše aktivizam mladih u svojim lokalnim zajednicama kao moćnu snagu društvenih promjena. Mladi ambasadori su učestvovali u marševima ponosa, projekcijama filmova, diskusijama o istopolnim partnerstvima i načinima poboljšanja položaja LGBTI osoba koje su među najdiskriminisanijim grupama u društvu. Oko 25 mladih evropskih ambasadora, članova mreže, obučeno je od strane tima Vijeća Evrope, kako bi unaprijedili njihovu svijest o govoru mržnje i vještinama u razvijanju narativa o ljudskim pravima pri javnim govorima i ophođenju na društvenim mrežama.

Međutim, potrebno je višestruko djelovanje kako bi se promijenila percepcija i ponašanje prema LGBTI zajednici. Mladenović objašnjava da su sa radom započeli u maju, uoči Dana Evrope, i nastavili sa posjetama školama kako bi podigli svijest o šteti koju govor mržnje može da nanese društvu.

Pored aktivnosti podizanja svijesti, Vijeće Evrope radi sa partnerima na donošenju strukturalnih i sistematskih promjena u sistemu. Jedan primjer je rad sa lokalnim institucijama na jačanju njihovih kapaciteta za uvođenje LGBTI prava u lokalne političke dokumente i podzakonske akte.

Ne možemo svi napraviti takve promjene na nivou politike, ali kampanja nas podsjeća da svi možemo blokirati mržnju – i dijeliti ljubav.

Zaštita prava ljudi u pokretu

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku Evropske unije, jedna crnogorska nevladina organizacija podržala je migrante besplatnim pravnim uslugama.

Irfan* je tridesetogodišnjak porijeklom iz Maroka, ali za svoju domovinu kaže: „Ljudska prava se nisu poštovala, nije bilo poslova: ekonomija je bila slaba. Sve je bilo loše!”. Iz Maroka je pobjegao 2011. godine, prvo u Tursku, redovnim letom. Ubrzo je morao da napusti tu zemlju i tada je imao prvi kontakt sa krijumčarima. Prebacili su ga u Grčku, pa u Albaniju, sve dok nije stigao u Crnu Goru. “Moj život je bio u rukama krijumčara. Mogli su sa mnom da urade sve što su htjeli; Ne bih bio u stanju ništa da učinim. U Crnu Goru sam stigao umoran od bježanja i nisam imao snage da nastavim dalje”, dodaje Irfan.

Irfan već više od 10 godina živi u Crnoj Gori. Ubrzo po dolasku zaposlio se u hotelu, gdje se zaljubio u Crnogorku Jovanu*. Sada su u braku i imaju dvoje prelijepe dece. U međuvremenu, Irfan je naučio i crnogorski jezik i na mnogo načina osjećao se potpuno integrisanim u društvo svog novog doma. Međutim, sa pravne tačke gledišta to nije bilo isto. Imao je pravo da podnese zahtjev za crnogorsko državljanstvo, ali zbog pravnih komplikacija i činjenice da su pojedini zakoni međusobno konfliktni, to pravo još uvijek ne može ostvariti. Kako bi riješio ovaj problem, pokucao je na vrata crnogorske nevladine organizacije, Pravni centar, koja pruža pravnu pomoć strancima u potrazi za azilom u Crnoj Gori kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ u saradnji sa Caritasom. Sada od njih dobija pravnu pomoć po tom pitanju.

„Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja.”

Besplatne pravne usluge za one kojima je potrebna pomoć

Luka Kovačević je direktor nevladine organizacije Pravni centar koja je osnovana 2007. godine sa ciljem pružanja podrške raseljenim licima i izbjeglicama iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tada Crna Gora nije imala ni osnovnu zakonsku infrastrukturu koja se odnosila na izbjeglice, kao ni plan vlade za pružanje podrške ljudima u potrazi za azilom ili raseljenim licima. Luka i njegov tim su u početku radili na podršci Vladi u prevazilaženju ovih prepreka, a Vlada je uvela pravnu infrastrukturu koja postoji od tada.

Međutim, u međuvremenu su u Crnu Goru počeli pristizati migranti iz drugih dijelova svijeta, kojima je bila potrebna podrška. Prema statistici NVO-a Pravni centar, preko 95% izbjeglica u zemlji koristi Crnu Goru kao tranzitnu rutu, a samo mali broj njih odlučuje da ostane, jer većina teži ka zemljama sa boljim ekonomskim izgledima. Ali onima koji ostanu potrebna je podrška. Luka pojašnjava da im Vlada nema mnogo za ponuditi. „Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja“, kaže on.

Pružanje podrške ovim migrantima i drugima koji Crnu Goru vide samo kao tranzitnu rutu razlog je zašto je Lukasova NVO u saradnji sa Caritasom pokrenula projekat koji finansira EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“.

„Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire.”

O projektu

Projekat finansiran od strane EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ pokrenut je početkom 2020. godine, a završen je u julu 2021. godine. Ukupna finansijska vrijednost projekta bila je preko 130.000 eura. Projekat je imao za cilj da zaštiti prava različitih kategorija migranata kroz pružanje pravne pomoći, informisanja i savjetovanja, humanitarne pomoći i psihosocijalne podrške, kao i rad na jačanju kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i relevantnih institucija za sprovođenje politika koje se odnose na upravljanje migracijama, integraciju stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i reintegraciju povratnika nakon readmisije.

*Ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti

Kroz ovaj projekat podršku je dobilo 677 osoba, od ilegalnih migranata i lica koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, do povratnika koji se vraćaju na osnovu sporazuma o readmisiji. Osim besplatne pravne pomoći, migrantima je podijeljeno 350 paketa humanitarne pomoći. „Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire”, kaže Luka.

Ponovo otkriven zlatovez

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU prožimaju se savremeno žensko preduzetništvo i stari crnogorski zanat

Crnogorski zlatni vez se koristio na narodnoj nošnji više od tri vijeka, ali je bio u opasnosti da bude potpuno zaboravljen jer se promijenio ukus ljudi za garderobu i prekinulo prenošenje zanata sa starijih na mlađe generacije. Drugi razlog je bio  taj što je čak i tamo gdje su ljudi željeli predmete izrađene zlatnim vezom, nanošenje zlata na već zacijenjenu narodnu nošnju ili svilene košulje bilo vrlo skupo. Međutim, zanat je nedavno dobio podsticaj od inicijative lokalne crnogorske organizacije civilnog društva i podrške Evropske unije.

Biserka Raičević žena je 60-ih godina i potiče iz crnogorske porodice koja njeguje tradiciju, posebno u pogledu rukotvorina. Iako je većinu svog života radila kao ekonomista, nastavila je u vidu hobija da se bavi tradicionalnim rukotvorinama koje je naučila u mladosti. Međutim, do nedavno nikada nije probala zlatni vez, vrhunac crnogorske zanatske tradicije. To se promijenilo kada se pridružila radionici organizovanoj uz podršku projekta ReLoAD koji finansira EU.

“Rad na zlatovezu iziskuje puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade.”

Oživljavanje zaboravljenih tehnika

Biserka objašnjava da je za radionicu čula od svog supruga koji je vidio poziv na društvenim mrežama i skrenuo joj pažnju na priliku, znajući da voli ručne radove. Nije bila sigurna da li da se prijavi jer je rad na zlatovezu veoma zahtjevan, ali i skup zbog zlatnog konca koji se koristi u vezenju. Ipak, odlučila je učestvovati u radionici, vođena osjećajem poštovanja i velikom ljubavlju prema tradiciji, iako ju je iskustvo naučilo da „rad na zlatovezu traži ono što opisuje kao „puno strpljenja i vrlo specifične i zahtjevne vještine izrade“.

Obuka je organizovana kroz projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ finansiran od strane EU, a obuhvatila je žene različite dobi i društvenih sredina. Stariji stručnjaci radili su kao instruktori kako bi prenijeli svoje znanje. Pored obuke, projekat je uključivao i podršku komunikaciji i izradu marketinškog plana za promociju zlatnog veza, kao i pokretanje publikacije koja detaljno opisuje istoriju i značaj zanata.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija.“

O projektu

Projekat „Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatovez“ realizuje Institut za preduzetništvo i privredni razvoj u saradnji sa Udruženjem umjetničkih zanata NIT. Projekat je podržao Regionalni program za lokalnu demokratiju (ReLOaD), finansiran od strane Evropske unije, a implementiran od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Projekat ima za cilj promociju crnogorskog zlatoveza kroz izradu marketinškog plana, poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa žena kroz dijeljenje vještina vezenja u zlatu i popularizaciju zlatoveza kroz saradnju sa modnim dizajnerima.

“Ova obuka mi je bila velika inspiracija,” kaže Biserka, a sa vještinama koje je stekla na projektu, odlučila je pokrenuti mali biznis s ciljem da predstavi i omogući pristup ovim prekrasnim kreacijama većem broju ljudi. Dizajni koji uključuju zlatni vez su ključni za većinu proizvoda u njenoj radnji, RB Ethno Fashion Hand Made, uključujući dizajne modernih predmeta za svakodnevnu upotrebu kao što su torbe, šalovi ili maske.

Osim proizvodno-prodajnih aktivnosti, Biserka je organizovala i besplatne radionice na kojima doprinosi prenošenju ove vještine drugim mladim ženama iz svoje zajednice. “Vjerujem da ova tradicija treba živjeti, i iz tog razloga želim da što više mladih nauči ovu tehniku”, kaže ona.

Kompanija koja proizvodi odjeću za spavanje, budi se i osvaja online tržište

Written on . Posted in Priče.

Preduzetnica iz Srbije, koja je romskog porijekla, proširuje svoje poslovanje na internetu uz podršku EU.

Slađana Vasić je preduzetnica iz Kraljeva, grada u centralnoj Srbiji. Njena firma proizvodi pamučno donje rublje i odjeću za spavanje pod nazivom Arilje kog je dobilo po imenu malog mjesta na zapadu zemlje, gdje se proizvodi kvalitetno pamučno predivo. Njena kompanija je porodična firma koju vodi zajedno sa svoja dva sina i suprugom.

Više od petnaest godina posluju kao trgovci pamučnim proizvodima, a 2014. godine započeli su proizvodnju odjeće za spavanje i donjeg rublja koje se prodavalo u porodičnoj radnji u centru grada. Međutim, ova prodajna strategija morala se promijeniti prije dvije godine.

“Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji.”

Pretvaranje krize u priliku

Sa početkom pandemije COVID-19 Slađana je morala da zatvori svoju radnju ne znajući kada bi ponovo mogla da je otvori. „Nismo imali prihoda i nismo bili u mogućnosti da prodajemo svoje proizvode ni na veliko ni u našoj radnji“, kaže ona.

U tom trenutku ju je kontaktirala Roma Entrepreneurship Development Initiative (REDI) (Inicijativa za razvoj romskog preduzetništva )(REDI), finansirana od strane EU koja implementira program pod nazivom Roma Digital Boost koji radi sa romskim zajednicama širom Zapadnog Balkana kako bi poboljšao njihove digitalne vještine. Ponudili su podršku Slađani da promijeni svoju prodajnu strategiju kako bi svoje proizvode prodavala putem interneta, a ona je nevoljko pristala da to pokuša. „U početku sam sumnjala da ću moći da prodajem svoje proizvode preko interneta jer to nisu luksuzni proizvodi, ali ljudi iz REDI-ja su me ubijedili u suprotno tako da sada prodajemo preko interneta i prodaja nam ide sasvim dobro“, kaže Slađana.

REDI je pokrenuo Roma Digital Boost kako bi podržao prelazak sa tradicionalnog na online poslovanje, kao i njihovu formalizaciju. Ovaj program je preduzetnicima poput Slađane, koji su romskog porijekla, obezbijedio digitalne alate i vještine da prošire svoje poslovanje i počnu da razvijaju preduzetničke aktivnosti na internetu. Preduzetnici koji su prošli kroz ovaj program dobili su komplete za digitalizaciju, individualni coaching i mentorsku podršku od REDI stručnjaka.

“Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa.”

O projektu

Projekat Integracija Roma 2020, koji provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, ima za cilj, između ostalog, smanjiti socio-ekonomski jaz između romske i neromske populacije na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma pri Vijeću za regionalnu saradnju. On objašnjava da je ključno osnažiti romsku zajednicu da koristi digitalne vještine i prati najnovije poslovne trendove. Obrazovni programi poput Roma Digital Boost programa, koji je akcioni tim za integraciju Roma podržao i finansijski i ljudskim resursima, mogu ubrzati taj proces i ojačati uključivanje građana romskog porijekla u promociju, oblikovanje i implementaciju Digitalne agende za Zapadni Balkan . „Romi ne smiju biti ostavljeni po strani, nadam se da će biti još ovakvih programa“, kaže Orhan.

Iako pandemija COVID-19 jenjava po svojoj snazi i iako nema više lockdowna, Slađanina online prodaja raste. Ona sanjari da će jednog dana još više proširiti svoju kompaniju i napraviti od nje poznati brend. Njena poruka je inspirativna za svakoga: „Želim da kažem svim Romkinjama u biznisu da žene mogu raditi isti posao kao i muškarci, pa čak i više od toga. Zato samo naprijed, radite svoj posao: radite to svim srcem i dajte poslu najbolje što možete i uspjeh će doći – zagarantovan je.”