Skip to main content

Area of Cooperation: Employment and inclusion

Ponos koji se osjeća, više nego jednom godišnje

Written on . Posted in Priče.

Dodirivanje srca ljudi kroz aktivizam za podršku jednoj od najdiskriminisanijih zajednica u Albaniji. “Ljubav je vakcina protiv homofobije” bio je slogan koji se ove godine koristio za aktivnosti koje slave različitost i ponos svih lezbejki, homoseksualaca, biseksualaca, transrodnih, queer i interseksualnih (LGBTQI) osoba u Albaniji. Bio je to poziv LGBTI zajednice na razumijevanje i prihvatanje, koji je uslijedio nakon onoga što Alliance Against LGBTQI Discrimination opisuje kao tešku godinu, punu neizvjesnosti, straha i izolacije tokom pandemije koronavirusa. Alijansa je jedna od vodećih organizacija koja stoji iza aktivizma povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT) koji se održava u sedmici od 17. maja.   Xheni Karaj, direktor Alijanse, vodeći je aktivista više od jedne decenije. Ovogodišnje inicijative fokusirane su na javne nastupe i umjetničke nastupe. “Naša zajednica treba da zna da smo mi tu da ih podržimo, a 17. maj je prava prilika da izađemo”, kaže Karaj. “Ne bi se trebali osjećati postiđenim ili krivim.”

 “Porodica bi trebala biti sigurno utočište [za LGBTQI osobe]. Kroz umjetnost nastojimo osvojiti srca ljudi kako bismo promijenili njihovo mišljenje.”

Među najistaknutijim dijelovima programa bila je i queer monodrama postavljena u kulturnom centru u glavnom gradu Tirani. Predstava se pozabavila najvećim strahovima LGBTQI osoba u Albaniji, uključujući samoprihvatanje i važnost prihvatanja u porodici. “Porodica bi trebala biti siguran raj. Kroz umjetnost nastojimo osvojiti srca ljudi kako bismo promijenili njihovo mišljenje”, kaže Karaj. Ona je prva članica LGBTQI zajednice u zemlji koja je javno otkrila svoju seksualnost kao lezbejke. Karaj je u svom radu motivisana hrabrošću LGBTI osoba da postave izazov pred konzervativno albansko društvo. Paralelno sa podizanjem svijesti, LGBT organizacije su takođe angažovale javne institucije da se posvete strateškom okončanju diskriminacije LGBTQI osoba u cijeloj zemlji. Istraživanja pokazuju da je dvostruko više LGBTQI osoba meta diskriminacije i isključenosti u odnosu na ostatak populacije. Uz podršku zajedničkog programa EU / Vijeća Evrope, Horizontal Facility for the Western Balkans and Turkey, organizacije civilnog društva poput Alijanse mogu bolje premostiti jaz između zajednice i institucija za provođenje zakona. Primjer za to je Direktorat državne policije koji je imenovao kontakt osobe za razgovore sa LGBTQI zajednicom i poboljšao svoje protokole za prijavljivanje slučajeva zločina iz mržnje. Kroz programske inicijative podstiču se prilike za dijalog između zajednice i policije, kako u Albaniji, tako i u cijelom regionu. Vijeće Evrope je nedavno prilagodilo i prevelo na albanski priručnik koji informiše policiju o tome kako da profesionalno reaguje u takvim situacijama i takođe je organizovao aktivnosti za izgradnju kapaciteta u okviru polocijskih snaga. Ovaj priručnik pokreće uspostavljanje niza pratećih inicijativa koje će se baviti diskriminacijom, nejednakošću i jačati inkluziju u policiji, kao i niza inicijativa u odnosu policije i građana. Ove inicijative su vođene standardima EU i Vijeća Evrope u poštovanju i promovisanju ljudskih prava.

 “Jedini put kada se seksualna orijentacija pominjala tokom kampanje za opšte izbore bilo je kada su politički protivnici htjeli jedni druge vrijeđati.”

  O programu Akcija „Promovisanje različitosti i jednakosti u Albaniji“ ima za cilj jačanje mehanizama diskriminacije u zemlji, uključujući bolje promovisanje/zaštitu prava LGBTI osoba i borbu protiv govora mržnje, u skladu sa standardima i preporukama Vijeća Evrope. Aktivnosti takođe ciljano podržavaju pristupne pregovore Albanije sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program se finansira u okviru Horizontalnog instrumenta II Evropske unije/Vijeća Evrope za Zapadni Balkan i Tursku (Horizontal Facility II) 2019-2022, što je njihov zajednički trud da se upoznaju sa reformskim organizacijama korisnika ovog programa, u oblasti ljudskih prava, pravila i demokratije i da se pobrinu da te reforme budu u skladu sa evropskim standardima. U sklopu borbe za slobodno i ravnopravno društvo za sve seksualne i rodne identitete, Alijansa smatra da su glavni institucionalni izazov političke stranke. Prije skoro deset godina, uz podršku Savjeta Evrope, predložene su izmjene dva ključna zakona koja dozvoljavaju istospolne brakove i prepoznavanje pola za transseksualne osobe. Međutim, Skupština to nikada nije uzela u razmatranje. „Ne postoji nikakva politička volja“, kaže Karaj, koji djeluje razočarano, ali ne i iznenađeno. Alijansa je pitala sve stranke koje učestvuju na opštim izborima 2021. o planovima za poboljšanje položaja LGBTQI zajednice, ali je odgovor bio šutnja. Kako kaže Karaj, “Seksualna orijentacija je jedino pominjana u predizbornoj kampanji kada su politički protivnici htjeli jedni druge vrijeđati”. Nevladina organizacija je razvila javnu kampanju upirući prstom u političare koji su takve prakse koristili u nedavnoj izbornoj kampanji i u protekloj godini. Takva atmosfera znači da se članovi zajednice odbijaju kada prijave zlostavljanje, maltretiranje i nasilje u porodici. Ipak, prema riječima Xhenija Karaja, LGBTQI osobe u Albaniji su otporna zajednica koja ostaje aktivna bez obzira na veliki pritisak u everyday životu. Zajednica ima online peer support service da pruži savjete i pravnu pomoć. Solidarnost sa ljudima u potrebi porasla je tokom pandemije, posebno uz pomoć donatora. Poruka koju svi šalju je “Krenar”. Na engleskom se prevodi kao “Proud”.

KAKO ONLINE PLATFORMA POMAŽE IZLAZAK

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku EU, jedna pionirska LGBTI organizacija maršira u odbranu zajednice na Kosovu. Kako biste okarakterisali pripadnike LGBTI (lezbejske, gej biseksualne, transrodne i interseksualne) zajednice? Odgovor prosečnog Kosovara na ovo pitanje podrazumjeva ekstravaganciju, duginu zastavu i Paradu ponosa. Takvi stereotipi su uglavnom rezultat ograničenih informacija koje pružaju masovni mediji, u kombinaciji s tradicionalnim ograničenjima koja usporavaju proces gradnje otvorenog društva. Ali o kosovskoj LGBTI zajednici može se reći mnogo više od same Parade ponosa, a to nije tako šareno kao što se čini na slikama. “Organizujemo Paradu ponosa kako bismo podigli svijest o pravima LGBTI zajednice, ali uglavnom da bismo izrazili zabrinutost zbog kršenja tih prava. U osnovi, to je protestna šetnja”, kaže Arber Nuhiu iz CSGD-a, Centra za razvoj društvenih grupa. Ova organizacija je jedno od najvažnijih tijela civilnog društva koja radi na poboljšanju položaja zajednice i ključni je organizator svih događaja koji se održavaju oko Parade ponosa. Posljednjih godina naslov ovog događaja bio je istopolni brak, zakonsko pravo koje kosovske institucije uskraćuju iako je zagarantovano Ustavom. CSGD i druge LGBTI organizacije i organizacije za ljudska prava godinama su lobirale da se ova odredba unese u novi Građanski zakonik, ali su njihovi pozivi do sada ignorisani.

“Organizujemo Paradu ponosa kako bismo podigli svijest o pravima LGBTI zajednice, ali uglavnom da bismo izrazili zabrinutost zbog kršenja tih prava. U suštini, to je protestna šetnja.”

“Naš pristup je bio sistematičan u ostvarivanju našeg cilja. Znamo šta želimo i znamo kako to učiniti”, kaže Nuhiu, govoreći o pregovorima činjenim za tu zajednicu. Odaje priznanje Evropskoj uniji što je bila tu za njih kada je to bilo najpotrebnije. CSGD je dobio operativni grant od EU za jačanje kapaciteta organizacije, omogućavajući joj da bolje služi zajednici. LGTBI zajednica na Kosovu nedavno je proslavila svoj prvi uspjeh kada su u novi Krivični zakon uspjeli da unesu odredbe koje proširuju djelovanje pravne zaštite LGBTI osoba. Ovo je bio direktan uspjeh strateškog zagovaranja. Međutim, nastavlja se borba za implementaciju zakonskog okvira. Slučajevi zločina iz mržnje protiv LGBTI osoba obično se ne istražuju na odgovarajući način niti iznose pred sud. Zajednica smatra da sljedeće poboljšanje treba da se dogodi među državnim organima koji procesuiraju, istražuju i izvršavaju presude. Zbog toga su LGBTI organizacije takođe aktivne u pogledu obuke policije, tužilaca i sudija o najboljim praksama. Rješavanje problema gdje je potrebno Iskustvo CSGD-a ,u trajanju od skoro dvije decenije,građeno je kroz društvene interakcije i podršku zajednici. To iskustvo pokazuje da na Kosovu postoje dvije LGBTI realnosti: jedna je život u glavnom gradu Prishtina/Prištini, a druga u ostatku zemlje gde je situacija sumorna. Glavni grad je mjesto gdje LGBTI osobe stiču slobodu, ali ih je pandemija koronavirusa natjerala da se vrate kući, bilo zbog prekida školovanja ili gubitka posla.

“Najveći strah LGBTI osoba je neprihvatanje, prvenstveno od strane porodice. Ne možemo zamisliti kakav pritisak imaju u svojim domovima. Svaki dan. Kao drugo, tu je i strah od neprihvatanja od strane društva.”

O programu Evropska unija je finansirala organizaciju Centar za razvoj društvenih grupa i njene osnovne aktivnosti u okviru nacionalnog programa Civil Society Facility 2015. Cilj operativnog granta je bio da se unaprijede aktivnosti zastupanja, profilizacija, umrežavanje i izgradnja koalicija. Globalni cilj je bio da se omogući i stimuliše participativna demokratija na Kosovu stvaranjem okruženja koje promoviše partnerstvo i dijalog između civilnog društva i javnih institucija, i izgradnjom kapaciteta OCD koji bi ih učinili efikasnim i odgovornim nezavisnim akterima. “Najveći strah LGBTI osoba je neprihvatanje, prvenstveno od strane njihove porodice. Ne možemo zamisliti kakav pritisak imaju u svojim domovima. Svaki dan. Kao drugo, tu je i strah od neprihvatanja od strane društva”, kaže Nuhiu. Pandemija korona virusa je znatno uticala na LGBTI populaciju. Od početka pandemije došlo je do skoka u broju ljudi koji traže savjetodavnu podršku i u broju slučajeva nasilja prema toj populaciji. CSGD-ov odgovor na to se već razvijao: online platforma koja pruža profesionalno i besplatno savjetovanje i pravnu podršku svima. Platforma je najnovije dostignuće misije CSGD-a koje vodi daljem osnaživanju zajednice. Sada je organizacija tu u digitalnom obliku za svakog LGBTI Kosovara kome je potrebna, gdje god da živi.

Spas za mlade Rome u vrijeme korona virusa

Written on . Posted in Priče.

Biblioteka igračaka u Bosni i Hercegovini nudi ugroženoj djeci priliku da se igraju i uče čak i usred pandemije. Petogodišnji Denis* sebe vidi kao doktora i želi da to bude kada poraste. Denis svakodnevno crta ljude odjevene u mantile medicinskih radnika i igra se da liječi drugu djecu koju naziva svojim pacijentima. Sva ova kreativnost prošla bi nezapaženo da nije bilo inovativne Biblioteke igračaka stvorene u centru za podršku Romalen Roma u Denisovom gradu Kaknju u središnjoj Bosni i Hercegovini. Visokokvalitetne edukativne igračke i knjige priča učinile su biblioteku uspjehom cijele zajednice, s do 84 djece koja posjećuju biblioteku, većinom iz romske zajednice. Romi su jedna od najvećih i najobespravljenijih manjinskih grupa u Evropi. Diskriminacija romskih zajednica je uobičajena pojava, što podstiče njihovu isključenost iz društva. Problemi s kojima se romska djeca suočavaju mogu početi rano u životu i imati doživotni uticaj. Mali broj Roma se obrazuje u ranom djetinjstvu, a samo 50% završi obavezno obrazovanje. Zbog toga je podrška njihovom razvoju u ranom djetinjstvu od vitalnog značaja, s ciljem da se pokušaju eliminisati ti problemi.

„Biblioteka igračaka je mjesto gdje se dešava magija obrazovanja. Djeca se igraju i stvaraju svoj svemir, a istovremeno otkrivaju svijet.”

Inicijativu koju podržava EU vodi Fond za obrazovanje Roma (REF). REF je od 2017. godine osnovao 64 biblioteke igračaka u 13 zemalja centralne i istočne Evrope, uključujući i zapadni Balkan, u koje je uključeno hiljade djece. “Posvećeni smo stvaranju takvih prostora za romsku djecu, posvećenih njihovom učenju i igri,” kaže Ioan Tănase, REF-ov projekt menadžer. „Biblioteka igračaka je mjesto gdje se dešava magija obrazovanja. Djeca se igraju i stvaraju svoj svemir, a istovremeno otkrivaju svijet. To je igra i obrazovanje u isto vrijeme – to je magično.” Ostanite povezani unatoč držanju distance Kao i mnoge druge aktivnosti širom svijeta, aktivnosti u Biblioteci igračaka Kakanj su zaustavljene zbog pandemije koronavirusa 2020. godine. Centar je zatvoren u rano proljeće, ali se koncept Biblioteke igračaka održao  uglavnom zahvaljujući dva ključna faktora. Prvo, djeca su i dalje bila u mogućnosti da posuđuju igračke, slagalice i knjige. Drugo, koncept biblioteke igračaka je podstakao angažman cijele zajednice, posebno u izgradnji odnosa između djece, porodice i bibliotečkog osoblja. Roditelji su znali da biblioteka nudi rješenje za iznenadni prekid edukovanja njihove djece zbog pandemije.

“Biblioteke igračaka imaju dosta toga za ponuditi roditeljima koji nisu u mogućnosti da priušte svom djetetu boravak u vrtiću.”

O projektu Projekat „Regionalna akcija EU za obrazovanje Roma: Povećane obrazovne mogućnosti za romske studente i mlade na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ (RARE) sufinansiraju IPA II godišnji višedržavni akcioni program 2017. i Fond za obrazovanje Roma, koji takođe implementira projekat. “Biblioteke igračaka imaju dosta toga za ponuditi roditeljima koji nisu u mogućnosti da priušte svom djetetu boravak u vrtiću. To što nude je svakodnevna prilika za djecu da provedu vrijeme na mjestu gdje mogu da razviju svoje vještine i uveliko povećaju stepen svoje inkluzije u društvu”, kaže Tănase. Romski centar za podršku Roma morao je pronaći brza rješenja za njihovu djecu. Postavili su online obrazovni program koristeći aplikacije za video komunikaciju gdje bi se djeca mogla povezati. Nije bilo garancija da će ovaj sistem funkcionisati, nije bilo bitno da li će biti uspješan, ali rezultati su bili izvanredni. Kako su bili inspirisani napretkom koji je postignut prije pandemije i odlučnošću da se održe veze uspostavljene između centra i porodica i djece, broj učesnika u ovom projektu ostao je sličan onome prije COVID-19. Što se tiče malog Denisa, on se brzo prilagodio novom formatu komunikacije koji je nametnula pandemija i začas postao neprikosnoveni vođa svoje digitalne zajednice. On je sada još čvršći u svojoj posvećenosti da postane ljekar koji nudi medicinsku pomoć svojoj zajednici i svima kojima je potrebna. *Ime djeteta je promijenjeno radi zaštite njegovog identiteta.