Skip to main content

Autor: WeBalkans

8 miliona eura vrijedna EU inicijativa za podršku kulturi na Zapadnom Balkanu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

EU je pokrenula novu inicijativu pod nazivom “Kultura i kreativnost za zemlje Zapadnog Balkana (CC4WBs)” koja će promovisati miroljubive odnose i društveno-ekonomski razvoj. Projekat će implementirati UNESCO, British Council i Talijanska agencija za razvojnu saradnju.

 

„Drago mi je da smo, zajedno sa mojim kolegom komesarom Várhelyijem, mogli pokrenuti ovako ambicioznu akciju – inicijativu vrijednu 8 miliona eura za podršku kulturnom i kreativnom sektoru u zemljama Zapadnog Balkana. Uključivanje kulture može dovesti do međusobnog razumijevanja, miroljubive saradnje i stabilnosti, kao i do ekonomskih koristi, posebno u regiji koja je tako bogata kulturnim naslijeđem. Ja sam posvećena integraciji Zapadnog Balkana u svim oblastima mog portfelja i želim veliki uspjeh UNESCO-u i njegovim partnerima u implementaciji ove inicijative.”, rekla je Mariya Gabriel, evropska komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.

 

Obrazovne i istraživačke institucije, studenti i medijski profesionalci iz nezavisnih medija i mreža, blogeri i drugi proizvođači kulturnih sadržaja bit će ključni za ovu inicijativu.

Podrška digitalizaciji malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokreću program Go Digital i time daju još jaču podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini (Bosnia and Herzegovina). U Sarajevu, 19.maja, upriličen je događaj na kom je predstavljen ovaj program koji ima za cilj da pomogne malim i srednjim preduzećima pri ulaganju u digitalizaciju njihovog poslovanja, uz druga ulaganja, zarad poboljšanja produktivnosti, operativne efikasnosti i otpornosti.

 

Jedan od elemenata ovog programa bit će specijalizovana kreditna linija koju će obezbijediti EBRD u saradnji sa lokalnim finansijskim institucijama. EU će pružiti bespovratna sredstva malim i srednjim preduzećima u iznosu do 15% od ukupnog kredita i time učiniti izvodljivijim i povoljnijim za preduzeća da ulažu u svoju u digitalizaciju, automatizaciju, konkurentnost i zelene tehnologije.

 

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, Johann Sattler, pojasnio je da je program EU4SMEs dio pomoći koju je EU namijenila za oporavak od pandemije Covid-19 i prelazak na ekonomiju budućnosti. „SME su ključni pokretač ekonomskog rasta i razvoja, a podrška digitalizaciji pomoći će preduzećima da budu konkurentnija na lokalnim i međunarodnim tržištima. Trenutni Instrument za pretpristupnu pomoć EU za podršku zelenoj i digitalnoj tranziciji iznosi oko 50 miliona eura, i ciljano pomaže malim i srednjim preduzećima. MSP trebaju koristititi, i to u potpunosti, inovativne tehnologije, vještine i servise, ne samo zbog svog razvitka koji bi bio na održivim osnovama, već i da mogu opstati u ekonomiji budućnosti.”

 

Program će biti praćen od strane njemačkog GIZ-a, čije će aktivnosti pružiti pomoć u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući čvorišta za digitalne inovacije, u skladu s najboljim praksama iz EU.

 

Novi program Go Digital u Bosni i Hercegovini direktno doprinosi Digitalnoj Agendi Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti obezbijede sve prednosti digitalne transformacije ekonomije.

Zapadni Balkan slavi Dan Evrope

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Tradicionalno, sad već duže od dvije decenije, 9. maj se slavi kao Dan Evrope širom Zapadnog Balkana. Građani su imali priliku da s užitkom poprate muzičke koncerte, sportske događaje kao i umjetničke izložbe. Mladi evropski ambasadori su također bili dijelom ovih dešavanja u slavu Dana Evrope u gradovima Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos tome, kroz radionice, diskusije i aktivnosti za jačanje građanske svijesti o temama kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i rodna ravnopravnost.

 

Dan Evrope obilježava sjećanje na potpisivanje ‘Šumanove deklaracije’ ‘Schuman Declaration’  9. maja 1950. To potpisivanje je bio ambiciozan plan da se osigura dugoročni mir u poslijeratnoj Evropi i smatra se početkom onoga što je danas Evropska unija. U svom govoru, u Parizu 1950. Godine, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi zahvaljujući kojem bi rat bio nezamisliv među evropskim nacijama. Ovaj dan je prilika da se prisjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU, i da slavimo evropske vrijednosti.

3 miliona evra za renoviranje školskih objekata u Severnoj Makedoniji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Zamjenik guvernera Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB) i ministar obrazovanja i nauke Sjeverne Makedonije Jeton Shaqiri potpisali su danas ugovor o grantu od nekoliko donatora, vrijedan 3 miliona eura za renoviranje objekata fizičkog vaspitanja u osnovnim i srednjim školama i nabavku sportske opreme. Grant dolazi iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, i glavnog pokretača za implementaciju ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Evropske unije.

 

Više od 52.000 učenika u Sjevernoj Makedoniji će imati koristi od ovog granta, što će povećati ukupni kvalitet fizičkog vaspitanja. Novopotpisani grant dio je šireg programa ulaganja u obrazovnu infrastrukturu u Sjevernoj Makedoniji, vrijednog skoro 65,8 miliona eura i koji se provodi uz finansiranje nacionalnih, bilateralnih donatora i finansiranje od strane Vijeća Evropske razvojne banke (CEB) unutar Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

 

Na ovaj način, ukupni doprinosi granta WBIF-a se povećavaju na 6 miliona eura i dopunjuju sa 42,5 miliona eura zajmova od CEB-a, kao i sa 17,3 miliona eura nacionalnih doprinosa. Više detalja možete pronaći ovdje here.

Objavljeni su dobitnici nagrade „Gradonačelnik, prijatelj Roma“ za 2022. godinu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija je danas objavila sedam dobitnika nagrade „Gradonačelnik, prijatelj Roma“ koja se po treći put dodjeljuje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Nagrada odaje priznanje onim lokalnim vlastima koje vjeruju u svoje građane i tretiraju ih jednako. Pomenuta nagrada ima za cilj da mijenja negativne stavove prema Romima i njihovoj inkluziji i angažuje lokalne vlasti koje su spremne dati ovlasti romskim zajednicama i slušati njihove potrebe. Svečana dodjela nagrada održana je tokom Sedmice Roma koja je organizovana u Evropskom parlamentu (16-19. maja) u prisustvu evropskog parlamentarca Romea Franza i vršioca dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Evropske komisije (DG NEAR), Michela Matuella, koji su uručili nagrade.

 

Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, izjavio je: „Mislim da je posebno važno da se ova dodjela nagrada odvija tokom Sedmice Roma. Ova nagrada ne odaje samo priznanje za izuzetan rad izabranih gradonačelnika u prevazilaženju barijera između lokalnih vlasti i romskih zajednica, već pokazuje kreatorima politika, aktivistima i stručnjacima da je promjena moguća. Zaista sam inspirisan posvećenošću ovogodišnjih pobjednika da okupe i daju snagu romskoj zajednici i jačaju njihove prilike da se uključe u dijalog s javnim vlastima. Ponosan sam na svakog od njih i nadam se da će ova nagrada inspirisati druge da slijede njihov primjer.”

 

Glavna svrha Sedmice Roma je da se ojača posvećenost Evropskog parlamenta i drugih institucija u borbi protiv diskriminacije Roma i da se ova posvećenost sprovede u djelo. Proslava dobitnika nagrade „Gradonačelnik, prijatelj Roma“ bio je važan trenutak, zajedničkog okupljanja u EU Sedmici Roma, i to u živo, nakon dvije godine izolacije. Ceremonija dodjele predstavlja vrhunac kampanje u Briselu i ima za cilj stvaranje snažne sinergije s akcijama koje su se odvijale širom Zapadnog Balkana i Turske, ali i država članica EU, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou.

 

Od procijenjenih 10-12 miliona Roma koji žive u Evropi, oko milion živi na Zapadnom Balkanu i 2,8 miliona u Turskoj. Potpuna integracija i inkluzija Roma ključni je prioritet za EU i počinje jačanjem dijaloga sa javnim vlastima i projektnim partnerima koji rade na podizanju svijesti u opštinskim upravama o romskim pitanjima. Integracija Roma je takođe jedan od uslova za proširenje koje partneri moraju ispuniti da bi postali država članica EU.

„Dani zelene energije 2022“ na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Kao dio inicijative „Evropeizacija kosovske agende životne sredine“, od 16. do 22. maja održava se inicijativa “Dani zelene energije 2022” na Kosovu. Inicijativu finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a sprovode je Balkanska istraživačka reporterska mreža (BIRN) sa Kosova, “CEE Bankwatch”, ”ERA Group” i “TV Mreža”.

 

Inicijativa podržava proaktivno učešće kosovskog civilnog društva, medija i aktivista za životnu sredinu u reformi raznih politika i donošenju odluka u domenima energije, životne sredine i javnog zdravlja. Ciljevi projekta su pružanje pomoći Kosovu da približi svoju politiku zaštite životne sredine zakonodavstvu EU i podsticanje dijaloga između organizacija civilnog društva, medija, aktivista i javnog sektora.

 

Po drugi put, BIRN-a i njeni partneri su domaćini inicijative “Dani zelene energije”. Svrha višednevne aktivnosti je da se ukaže na značaj energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i javnog zdravlja, posebno među relevantnim zvaničnicima. Ove godine, inicijativa će biti domaćin brojnih aktivnosti koje će doprinijeti najboljim energetskim praksama na Kosovu.

Objavljeno je takmičenje “Mladi stvaraoci evropske baštine 2022”

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Mladi stvaraoci evropske baštine 2022 je takmičenje za mlade ljude iz Evrope, uključujući mlade sa Zapadnog Balkana. To je prilika za njih da istraže svoju okolinu, identifikuju najzanimljivije dijelove svoje baštine i predstave ih ostatku svijeta.

 

Ovo takmičenje treba da podstakne mlade da razumiju pojam nasljeđa i izraze svoje stavove. Ovogodišnja tema je “Održivo nasljeđe”.

 

Takmičenje je dio Dana evropske baštine. Sa približno 70.000 događaja koji se svake godine organizuju u evropskim državama, potpisnicama Evropske kulturne konvencije, i sa 30 miliona posjetilaca, ova zajednička akcija Savjeta Evrope i Evropske komisije jedinstven je primjer organizovane lokalne inicijative koja je zapravo zajednička milionima ljudi koji žive u Evropi.

Grant od Evropske investicione banke, do 2,9 miliona eura za unapređenje obrazovanja u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, obezbijedit će Vladi Crne Gore grant u iznosu do 2,9 miliona eura, kako bi se ubrzala modernizacija nacionalnog obrazovnog sistema. Obezbjeđena sredstva će biti usmjerena u poboljšanje, izgradnju i rekonstrukciju infrastrukture predškolskih, školskih i stručnih škola u zemlji i pružiti tehničku i savjetodavnu podršku za pripremu projekata i procese javnih nabavki, kao i za razvoj nacionalnih monitoringa i evaluacijskih standarda. Na taj način će se brže doći do poboljšanja koja će za rezultat imati 2.070 novih školskih mjesta, otvorenih širom Crne Gore i 530 novih radnih mjesta, sa punim radnim vremenom.

 

Ova operacija podržava tekuću modernizaciju nacionalnog obrazovnog sistema kao dijela crnogorskog obrazovnog programa, vrijednog 18 miliona eura, koji je EIB dogovorila sa Crnom Gorom 2019. godine. Program finansira nabavku savremene opreme i izgradnju i renoviranje infrastrukture javnog obrazovanja, uključujući vrtiće, osnovne, srednje i stručne škole, kao i nabavku opreme informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i školskog namještaja. Grant dolazi iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koja ima za cilj podršku ekonomskom rastu, otvaranju radnih mjesta, socijalnoj koheziji i razvoju vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

Program za regione uglja pokreće razmjene između Zapadnog Balkana i EU

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Program razmjene regiona uglja pokrenuo je šest razmjena između zapadnobalkanskih rudarskih područja i njihovih pandana iz EU. Ove razmjene pružaju priliku pomenutim regijama da započnu direktan dijalog i razmjene iskustva o napuštanju rudarskih aktivnosti kao jednog faktora za prelazak na čistu energiju.

 

Za učešće u ovom programu pristigle su ukupno 32 prijave iz različitih geografskih područja. Prema procjeni stručnjaka, 14 aplikanata svrstano je u šest grupa za partnersku razmjenu za koju se svi trenutno pripremaju. Predviđene su još dvije grupe, sa ukrajinskim aplikantima kao partnerima s jedne strane. Međutim, rad ovih dviju grupa je privremeno zaustavljen.

 

Tri razmjene počet će u proljeće 2022. godine, a u drugoj polovini godine počinje detaljno planiranje i priprema preostale tri razmjene. Vođeni posvećenim fasilitatorima razmjene, učesnici programa sada razvijaju precizan strateški plan za svoju razmjenu. Te razmjene će podrazumijevati jednu ili dvije lične posjete, koje će biti unaprijed planirane kroz virtuelne interakcije i diskusije, prilikom kojih će regioni ojačati svoje odnose i u najboljem slučaju doprinijeti plodnoj saradnji regija i mimo ovog programa.

 

Program razmjene je jedna od ključnih aktivnosti Inicijative za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini, koja ima za cilj da pomogne regionima da prestanu koristiti ugalj i okrenu se prema ugljično neutralnoj ekonomiji, osiguravajući da ova tranzicija bude provediva. Programom upravljaju Evropska komisija i šest međunarodnih partnera: Evropski koledž u Natolinu, Sekretarijat Energetske zajednice, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Poljski Nacionalni fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama i Svjetska banka.

Uvođenje hercegovačkog bijelog luka u svijet

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU.

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju teren oko grada Ljubinja u južnoj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko decenija, njive u Ljubinju bile su zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog pada domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali diverzifikovati svoje proizvode.

Kako je zemlja veoma plodna, nisu imali mnogo problema u tome, fokusirajući se na bijeli luk koji se vijekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i za borbu protiv bolesti. Poslovnu priliku koju pruža bijeli luk uočio je Farmavit, kompanija iz ljubinjskog kraja koja je odlučila da se bavi ne samo uzgojem već i preradom ovog proizvoda za distribuciju na šira tržišta.

 “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu.”

Moderna tehnologija za poboljšanje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u kompaniji, kojoj se pridružio 2020. godine. Firma je osnovana 2000. godine, a na početku su se fokusirali na proizvodnju stočne hrane. Međutim, uvidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih kultura, odlučili su isprobati nešto što bi bilo zanimljivije i privlačnije za šira tržišta. “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu”, kaže Stefan.

Danas je Farmavit vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda je namijenjena izvozu, uključujući i izvoz u EU. Na putu do ovog uspjeha, podržala ih je i inicijativa EU4 Business koju finansira EU, a implementira UNDP. Ovom podrškom kompanija je riješila veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežalo proizvodnju. „Uz ventilaciju i klimatizaciju našeg objekta sada se oslobađamo pare za nekoliko minuta. Takođe, ranije se značajan dio posla obavljao ručno, ali sada su, uz pomoć novih mašina, poboljšani i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli“, objašnjava Stefan.

Preduzeće ima vlastite plantaže bijelog luka, ali određene količine otkupljuje i od svojih dobavljača u Hercegovini. Nakon otkupa bijeli luk se šalje na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod nazivom brenda “Scent of Herzegovina” (Miris Hercegovine).

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio strategije lokalnog razvoja Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da proizvode i pire od bijelog luka i marinade koje se sastoje od bijelog luka sa začinima, maslinovog i suncokretovog ulja. Osim toga, zahvaljujući projektu EU4Business, sada proizvode takozvani crni češnjak. Crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizira se, a njegova svojstva se poboljšavaju. Ova vrsta bijelog luka je visoko cijenjena na svjetskom tržištu, a nabavkom mašine za fermentaciju, zahvaljujući podršci EU, kompanija Farmavit postala je jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona,” kaže Stefan.

Uz planove za nove marinade, te plasman i crnog češnjaka i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kompanija Farmavit nastavlja ulagati u velike planove u cilju da zadrži lidersku poziciju na tržištu. “Dodatna sredstva smo uložili u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva kompanija u regionu koja će proizvoditi dijetetske suplemente ove vrste“, zadovoljno kaže Stefan.

Kompanija Farmavit je kroz EU4Business projekat podržana sa 150.000 KM, dok vrijednost ukupne investicije iznosi 300.000 KM.