Skip to main content

Autor: WeBalkans

Kosovo: Tim Evropa – EIB Global podrška za modernizaciju željezničke mreže dostiže 80 miliona eura

EIB Global, ogranak European Investment Bank (EIB) posvećen aktivnostima izvan Evropske unije, potpisao je sporazum vrijedan 38 miliona eura za obnavljanje 148 km željeznice na željezničkoj ruti 10 na Kosovu. Obnavljanjem tračnica i željezničkih stanica na kosovskoj međunarodnoj željezničkoj mreži povećaće se  brzina putovanja i kapaciteti putničkog i teretnog saobraćaja. Ova poboljšanja dovešće do prelaska sa drumskog na željeznički saobraćaj i doprinijeće ekološki održivoj mobilnosti u regionu.

 

Kao dio osnovne željezničke mreže Zapadnog Balkana i produžetak TEN-T, projekat kosovske željezničke rute 10 će poboljšati regionalnu povezanost i integraciju na koridor Orijent/istočni Mediteran. Kredit EIB-a  je dodatak bespovratnim sredstvima za investicije i tehničku pomoć koji se usmjerava kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), zajedno sa kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj. Ovo je druga tranša kredita EIB-a za ovaj željeznički projekat, koja dostiže ukupan iznos od 80 miliona eura za modernizaciju kosovskih željeznica.

 

U posljednjih deset godina, EIB je podržala globalni željeznički sektor obezbjeđujući više od 39 milijardi eura investicija, pomažući izgradnju ili unapređenje gotovo 2.000 km pruga i 304 stanice. Na Zapadnom Balkanu, EIB Global je vodeći finansijer strateških željezničkih ruta i pruža tehničku i savjetodavnu podršku za pripremu, planiranje i implementaciju projekata za modernizaciju ili nadogradnju željezničke mreže. Do danas, EIB je investirala preko 1,2 milijardi eura u željeznički sektor širom Zapadnog Balkana, podržavajući regionalnu saradnju i povezanost.

Osjećati zujanje u Crnoj Gori

Projekat koji finansira EU podržava Udruženje pčelara Kolašin da privuče više mladih ljudi da se bave pčelarstvom.

Porodica Perišić iz Kolašina, malog grada na sjeveroistoku Crne Gore, kupila je prošle godine nekoliko pčelinjih društava i već uživa u kvalitetnom medu iz vlastite proizvodnje. Posao na proizvodnji ove žetve su uradile hiljade pčela – i jedna dvadesetogodišnja studentica ekonomije. Zajedno sa još osam mladih entuzijasta, Milica Perišić se nedavno počela baviti pčelarstvom zahvaljujući projektu Udruženja pčelara Kolašin koji promoviše ovaj hobi među mladima. Porodica Perišić je zainteresovana za pčelarstvo od početka pandemije COVID -19 kada se povećao fokus na prirodne proizvode. Projekat Udruženja pčelara je došao u pravo vrijeme, dajući Milici priliku i motivaciju da se samouvjereno upusti u pčelarstvo.

“Prije svega, ovo je odličan način da provedem slobodno vrijeme: da provedem malo vremena u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali isto tako, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati.“

Milica smatra da je pčelarstvo ozbiljna prilika za razvoj, iako je za sada samo hobi koji služi porodici i prijateljima. “Prije svega, ovo je odličan način da provedem slobodno vrijeme: da provedem malo vremena u prirodi i posmatram ova nevjerovatna mala stvorenja, ali isto tako, ovo je odlična prilika da zaradim novac – i neću odustati,“ kaže Milica.

Priznaje da ljudi smatraju da je neobično da se mlada žena bavi pčelarstvom. „Nekada se šale kada tražim knjige i časopise o pčelarstvu, jer često misle da je to hobi za starije, ljude u penziji, ali svi su na kraju zainteresovani da nauče više o mom hobiju,“ dodaje Milica. Zbog studija provodi dosta vremena u Podgorici, ali kad god može, vraća se u Kolašin. Milica kaže da u budućnosti može da zamisli sebe kako živi u ovom gradu za koji je kao srednjoškolka doživljavala da je sputava.

Udruženje pčelara promoviše pčelarstvo već 20 godina, a prošlu godinu smatraju najuspješnijom u tim nastojanjima.  Bogoljub Bulatović je predsjednik Udruženja objašnjava da je do prije pet godina funkcionisalo kao tradicionalna zajednica pčelara ali da su tada odlučili da se aktiviraju i dovedu više ljudi u pčelarstvo, sa posebnim fokusom na mlade. „Postoji velika potražnja za pčelarski proizvodima dok trenutna proizvodnja u Crnoj Gori ne zadovoljava potrebe tržišta i željeli smo da iskoristimo ovu priliku da naše mlade zadržimo ovdje kako se ne bi selili u veće gradove“, kaže Bogoljub.

“Vjerovatno će biti mnogo više, ali ako se samo dvoje ljudi  odluči da se ozbiljno posveti pčelarstvu, krajolik Kolašina će se značajno promijeniti.“

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa koju podržava EU – projekat Jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva i podsticanjem mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, te poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

U sklopu svoje nove misije, udruženje je pokrenulo projekat uz pomoć Evropske unije i UNDP-a. U sklopu projekta, Udruženje je početnicima obezbijedilo kompletan pčelarski pribor, savremenu literaturu i detaljnu obuku o pčelarstvu. Od početka projekta članstvo udruženja je povećano za 25%. Bogoljub objašnjava da pored alata i znanja koje su mladi stekli, od projekta koristi ima cijela lokalna zajednica jer pčelarstvo poboljšava prinose voća, a samim tim i sektor poljoprivrede. „Vjerovatno će ih biti mnogo više, ali ako samo dvoje ljudi odluči da se ozbiljno posvete pčelarstvu, krajolik Kolašina će se značajno promijeniti“, kaže Bogoljub.

Crna Gora je dom polovine svih evropskih biljnih vrsta i predstavlja ogroman potencijal za pčelarstvo. „Zato preporučujem svima koji su bar malo zainteresovani za prirodu da razmisle o sličnim poduhvatima“, kaže Bogoljub.

Upoznajte 30 nagrađenih Superškola iz Srbije

Kancelarija Regional Youth Cooperation (RYCO) – Lokalna kancelarija u Srbiji u saradnji sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) organizovala je uvodni događaj “Upoznajte Superškole Srbije” u Beogradu 1. februara 2023. Sastanak je okupio 30 nagrađenih srednjih škola iz Srbije koje su predstavljali njihovi direktori i profesori zaduženi za koordinaciju predstojećih regionalnih razmjena ne samo da bi se susreli već i da bi bili dio značajnog zamaha kakav je  potpisivanje Sporazuma o partnerstvu.

 

Direktori i profesori koji će koordinisati i implementirati ove razmjene mladih predstavljaju svoje ideje koje će biti dalje razvijane uz pomoć RYCO. Sastanak je poslužio kao mjesto za škole učesnice da svoje programe razmjena predstave pred nekoliko važnih lokalnih i međunarodnih aktera. Isto tako, pomoglo im je da naprave jasan pregled narednih koraka programa. Mladi iz 30 srednjih škola (30 high schools) će imati priliku da uživaju u koristima jedinstvenog iskustva koji nudi program Superškola.

 

Realizacija projekata bit će podijeljena u dva kruga: Prvi krug razmjene će se održati od aprila do juna 2023. godine, a drugi krug će se nastaviti od avgusta do oktobra 2023. Svaka partnerska škola će organizovati sa partnerskom školom jednu posjetu koja će trajati do 7 dana sa grupom do 12 učenika i 1 do 2 profesora. Kroz šemu razmjene, učenici i profesori će imati priliku putovati, predstaviti sebe, svoje škole i običaje svojim domaćinima i naučiti nove stvari o lokalnim zajednicama širom regije.

RCC: Otvorene nominacije za Ženu preduzetnicu sa Zapadnog Balkana za 2022. godinu

Regional Cooperation Council (RCC) sa zadovoljstvom najavljuje da su počele nominacije za Ženu preduzetnicu sa  Zapadnog Balkana za 2022. godinu! RCC je pokrenuo ovu inicijativu  prošle godine u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište 2021-2024  i Agende za ekonomsko osnaživanje žena kako bi se  odalo priznanje ženama koje su pokrenule i razvile svoj posao i doprinijele novim i održivim radnim mjestima za druge žene i muškarce u našem regionu.

 

Manje od 22% preduzetnika sa Zapadnog Balkana su žene, te je promovisanje priča uspješnih žena preduzetnica od velikog značaja. Ekonomsko osnaživanje žena ključno je za oporavak i otpornost, kao i za značajniji ekonomski rast, budući da je broj žena na tržištu rada duboko isprepleten s razvojem regije.

 

RCC poziva pojedince, predstavnike javnih i privatnih institucija, organizacije i sve zainteresovane da nominuju ženu preduzetnicu godine u jednoj (ili više) sljedećih šest kategorija: Ekološka žena preduzetnica; Kreativna žena preduzetnica; Žena preduzetnica u turizmu i ugostiteljstva;  Romkinja preduzetnica; Start-up žena preduzetnica; Mlada žena preduzetnica.

   

Nominacije su otvorene do 28. februara 2023., a kvalifikovane žene poduzetnice trebale su registrovati svoje poslovanje prije februara 2022. godine.

EU potpisala Sporazum o finansiranju Paketa energetske podrške od 70 miliona eura za BiH

Evropska komisija je potpisala i dostavila Bosni i Hercegovini Sporazum o finansiranju Paketa energetske podrške vrijedan 70 miliona eura koji će pružiti pomoć najugroženijim domaćinstvima u Bosni i Hercegovini u suočavanju sa rastućim cijenama kao i podršku energetskoj tranziciji.  
Savjet ministara Bosne i Hercegovine sada treba da usvoji i potpiše Sporazum kako bi dobili prvu tranšu odobrenih sredstava u iznosu od oko 63 miliona eura. Prije nego sredstva budu isplaćena, očekuje se da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije o napretku u implementaciji Akcionog plana koji je 22. decembra 2022. godine usvojio Savjet ministara BiH. U ovom Akcionom planu navedene su mjere koje će vlasti Bosne i Hercegovine preduzeti kako bi iskoristile sredstva iz Paketa energetske podrške i omogućile energetsku tranziciju zemlje.  
Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu najavila je predsjednica Ursula von der Leyen tokom svoje posjete regionu u oktobru 2022. godine. Odobrena je ukupno 1 milijarda eura za region – 500 miliona eura hitne pomoći i 500 miliona eura srednjoročne i dugoročne podrške.

Delegacija Evropske unije u Albaniji pokreće “Track the truth”, kampanju inicijative za podizanje svijesti o dezinformacijama.

“Track the Truth” dolazi kao poziv Delegacije Evropske unije u Albaniji za zajedničku borbu protiv  iskrivljene slike stvarnosti. Ova kampanja podizanja svijesti posvećena dezinformacijama je već počela svoj put u utorak 31. januara, inauguracijom jedinstvene instalacije na Skenderbegovom trgu kod Nacionalnog istorijskog muzeja. To je grafički tunel, prekriven dezinformacijama i naizgled provokativnim porukama, koji vas poziva da pratite istine sakrivene iza svake od njih.  
Građani, fact-checker-i  i medijski profesionalci su pozvani da razmisle o uticaju dezinformacija šetnjom kroz ovaj devet metara dug tunel, iznutra pokriven istinitim porukama, grafički iskrivljenim da liče na neke od najčešćih laži o Covid-19, ratu u Ukrajini ili pitanja klimatskih promjena. Tunel je opremljen sa QR kodom koji vas povezuje  sa web stranicom na kojoj se poruke otkrivaju, zahvaljujući provjerenim i objektivnim informacijama. Ista platforma nudi i neke savjete kako uočiti dezinformativni sadržaj.

EIB Global investira 76 miliona eura u unapređenje obrazovanja i vodenog transporta u Srbiji

EIB Global, ogranak European Investment Bank (EIB) posvećen aktivnostima izvan Evropske unije, odobrio je 76 miliona eura za dalju modernizaciju obrazovanja i održivu saobraćajnu infrastrukturu u Srbiji. Ovo uključuje kredit od 40 miliona eura za izgradnju, renoviranje i opremanje obrazovnih objekata širom zemlje. Većina investicija će biti uložena u regionalne centre za obuku koji nude stručne obuke i obrazovanje na srednjoškolskom nivou. Ova poboljšanja infrastrukture će osigurati moderne uslove za učenje i poboljšati kvalitet obrazovanja, a istovremeno povećati produktivnost i mogućnost zapošljavanja u zemlji.

 

U obrazovnom sektoru, EIB i Republika Srbija su takođe ugovorile dodatnih 5 miliona eura za Projekat povezane škole pored 65 miliona eura kredita koji je potpisan 2020. kao pomoć za uvođenje digitalnih vještina i opreme u više od 1500 škola u Srbiji.

 

Nakon kredita od 100 miliona eura koji je odobren 2018. (€100 million loan signed in 2018), Banka je odobrila i  31 milion eura za poboljšanje plovnih puteva duž rijeka Sava i Dunav, kako bi riječni transport u Srbiji i regionu bio sigurniji i efikasniji.

Radionica EU o komunikaciji sa YEA u Skoplju, Sjeverna Makedonija

Nakon uspješnih radionica o komunikaciji organizovanih u Tirani u Albaniji, u oktobru 2022. i Beogradu u Srbiji u Decembru 2022. godine, treća radionica o komunikaciji, pod nazivom “Communicating EU to Youth – Communicating Youth to Youth” („Komuniciranje EU mladima – Komuniciranje mladih mladima“) je organizovana 4. februara 2023. u prostorijama Evropske kuće Skoplje  u Sjevernoj Makedoniji.

 

Radionica je bila podijeljena na dvije sesije:

 

Tokom jutarnje sesije, mladim evropskim ambasadorima (YEA) su se obratili gđa Giada Trucco (službenik za komunikacije, Strategic Communication for Western Balkans, DG NEAR), gospodin Julian Vassallo (zamjenik šefa delegacije, Delegacija EU u Sjevernoj Makedoniji), gđa Selena Tasić (menadžer za javnu diplomatiju, WeBalkans) i gospođa Michela Di Stefano (vođa tima, WeBalkans). Takođe, tri YEA – mlada evropska ambasadora (Ivan Durgutov iz Sjeverne Makedonije, Agnesa Jashari sa Kosova i Kristian Petro iz Albanije) podijelili su inspirativne priče o aktivizmu u svojim lokalnim zajednicama.

 

Poslijepodnevna sesija je počela sa „Draw and Lead”, a nakon toga je uslijedila “Communication Workshop” sa Garethom Hardingom. Na kraju je organizovana sesija pitanja i odgovora, a formular za evaluaciju radionice je podijeljen učesnicima.

 

Dana 5. februara (nedjelja ujutro), mladi evropski ambasadori su imali organizovanu posjetu “Daut Pasha Hammam” istorijskom spomeniku izgrađenom u drugoj polovini 15. vijeka, koji danas služi kao sjedište Nacionalne galerije Republike Sjeverna Makedonija.

Otvoren poziv za izražavanje interesovanja za liderstvo u kulturi i medijske programe

UNESCO, British Council i Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) udružili su snage u upravljanju Culture and Creativity for the Western Balkans (CC4WBs). Program koji finansira Evropska unija, ima za cilj podsticanje interkulturnog dijaloga i jačanje društveno-ekonomskog uticaja kulturnog i kreativnog sektora na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).

 

Kroz široki participativni pristup koji je usmjeren na javne vlasti, privatni sektor, organizacije civilnog društva u kulturi, kao i individualne profesionalce u sektoru, program CC4WB ima za cilj: poboljšati performanse kulturnog i kreativnog sektora na Zapadnom Balkanu, ojačati kulturnu saradnju unutar i sa regionom  i poboljšati inkluzivno kulturno naslijeđe za lokalni razvoj.

 

Krajnji korisnici CC4WBs programa su građani/građanke Zapadnog Balkana, koji će imati razne mogućnosti da se prijave za aktivnosti stručnog usavršavanja i izgradnje kapaciteta, kao i grantove unutar specifičnih tematskih okvira.

 

Program CC4WBs je objavio otvoreni poziv za izražavanje interesovanja za liderstvu u kulturi i medijske programe. Ovaj otvoreni poziv za izražavanje interesovanja je organizovan u okviru specifičnog Tematskog prozora 2 portfolia otvorenih poziva programa Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan. Namijenjen je individualnim podnosiocima zahtjeva koji su voljni da učestvuju u specifičnim Programskim ciklusima  doprinoseći kulturnom sektoru i međusektorskim izazovima.

Za više informacija, molimo Vas da posjetite sljedeći link.

EU – Sjeverna Makedonija: Komisija predlaže do 100 miliona eura pomoći za Sjevernu Makedoniju

Komisija je 6. februara predložila (proposed) da osigura do 100 miliona eura makrofinansijske pomoći (Macro-financial Assistance – MFA) Sjevernoj Makedoniji. Sa ovim prijedlogom, Komisija stoji uz Sjevernu Makedoniju u izazovnim vremenima, budući da se, nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, vanjska ravnoteža zemlje naglo pogoršala zbog njene velike zavisnosti od uvoza goriva i električne energije. Sjeverna Makedonija se takođe suočava sa potrebama otplate velikog spoljnog duga 2023. godine u kontekstu izazovnih uslova finansiranja.

 

Predložena pomoć bi doprinijela pokrivanju finansijskih potreba Sjeverne Makedonije u 2023. i 2024. godini, pomažući i finansijsku održivost i strukturne reforme. Ovaj prijedlog prati i 24- mjesečni program podrške zaključen sa International Monetary Fund (IMF), u iznosu do 530 miliona eura.

 

Pomoć bi došla u formi kredita, koji bi bili isplaćeni u dvije tranše. Ove dvije isplate bi bile uslovljene implementacijom političkih mjera koje treba da budu dogovorene u Memorandumu o razumijevanju između Sjeverne Makedonije i EU. Memorandum o razumijevanju će se vjerovatno fokusirati na političke reforme u oblastima fiskalnog upravljanja, poreske politike, upravljanja javnim investicijama, javno-privatnog partnerstva, poslovnog okruženja, transparentnosti državne pomoći, energetske efikasnosti, reforme pravosuđa i borbi protiv korupcije. Isplate bi takođe bile uslovljene i pozitivnim rezultatima u implementaciji IMF programa. Ove reforme će podržati Sjevernu Makedoniju na njenom putu ka članstvu u EU.