Skip to main content

Аутор: WeBalkans

EU, EBRD i donatori pomažu Gradačcu da unapredi vodosnabdevanje

Gradačac je mali, ali dinamičan grad u Bosni i Hercegovini, sa oko 40.000 stanovnika i velikim brojem lokalnih preduzeća. Poznat je po preduzetničkom duhu i agrobiznisu, ali ima problema sa nestabilnim i nedovoljnim vodosnabdevanjem. Uz podršku Evropske unije (EU), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), Gradačac je sada proširio svoju vodovodnu mrežu i unapredio infrastrukturu za otpadne vode.

 

Uz podršku EU, EBRD i drugih donatora, grad je izgradio 100 kilometara novih vodovodnih cevi, što je pomoglo da se broj domaćinstava koja su priključena na mrežu poveća na 80 odsto. Projekat je takođe uključivao zamenu starih azbestnih cevi, koje se smatraju nebezbednim, u centru grada, što ga čini prvim gradom u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti uklonio azbestne cevi iz svoje mreže.

 

Investicija je finansirana kreditom EBRD u iznosu od 6 miliona evra i bespovratnim sredstvima za investicije u iznosu od 3,4 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan i iz Švedske.

EU se na Kosovu pridružila Ministarstvu pravde u kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“

S ciljem da pomogne u podizanju svesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja bilo kojeg oblika rodno zasnovanog nasilja, EU na Kosovu, Švajcarska i UNDP udružili su snage sa Ministarstvom pravde Kosova i nevladinom organizacijom Integra u sprovođenju ovogodišnje kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

 

Ova globalna kampanja, pokrenuta još 1991. godine, svake godine traje od 25. novembra, Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama, do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, i bavi se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući seksualno i porodično nasilje nad ženama i devojkama.

 

Na Kosovu će to uključivati veliki broj komunikacionih aktivnosti, kao i informisanja javnosti, koja će koordinirati Ministarstvo pravde. Između ostalog, to će biti okrugli stolovi sa sudijama, tužiocima, ženama i devojkama, posete opštinama, pozorišne predstave, TV spotovi i projekcije poruka na vladinim zgradama.

Savet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su danas pregovarački mandat Saveta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza u periodu boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Saveta, izuzeće od vizne obaveze primenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije od 1. januara 2024. godin

Bivši rudnik uglja prerađen je u prvu veliku solarnu elektranu u Severnoj Makedoniji

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad šibljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane. Ova oslomejska termoelektrana na ugalj u Kičevu, Severna Makedonija, puštena je u rad početkom 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su usledile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko veterana koji su otišli u autobusima na kraju smene. Postrojenje od 125 MW je držano na smanjenom radnom nivou uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnom šikaru je bio uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Severnoj Makedoniji da odlučno napreduje sa dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje su u velikoj meri zavisne od uglja, posebno lignita. U 2016. godini, 16 elektrana na ugalj širom Zapadnog Balkana emitovalo je isto toliko sumpor-dioksida kao svih 250 elektrana u Evropskoj uniji. U Severnoj Makedoniji skoro polovina energije u zemlji dolazila je od uglja u 2018. godini, a zemlja je bila u velikoj meri zavisna od fosilnih goriva. Tada su postojale dve termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu i REK Bitola – a Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prestonicu Evrope.

„Ova elektrana je primer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Severnoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu.”

Međutim, Severna Makedonija je želela da diverzifikuje svoje izvore energije i očisti vazduh, a sada ova ambicija postaje realnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je na nekadašnjem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbedila kredit od 5,9 miliona evra, a projekat od 8,7 miliona evra uključuje grant od 1,6 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. „Ova elektrana je primer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Severnoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu“, kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u Termoelektranama Severna Makedonija.

„Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnosti posla.“

O projektu

U februaru 2022. godine, Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde evra za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni da donesu opipljive koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 je jedan od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak ove. Ovo će imati kapacitet od 10 megavata. Zajedno, dve elektrane će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. „Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnom poslu“, kaže Čedomir Arsovski, rukovodilac razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

U Severnoj Makedoniji planiraju se dodatna ulaganja u solarne elektrane. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja u Oslomeju 2 i izgradnje novog postrojenja u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30 MW. EU podržava ovu investiciju sa investicionim grantom od 5,1 milion evra.

Komesar Varhelji boravi u poseti Bosni i Hercegovini, gde će razgovarati o prioritetima reformi EU, migraciji i energetskoj bezbednosti

Komesar EU za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji boraviće u Bosni i Hercegovini 28. i 29. novembra 2022. godine kako bi razgovarao o prioritetima reformi EU i o široj saradnji u ključnim oblastima, posebno u oblasti migracija.  

Nakon preporuke Evropske komisije o statusu kandidata, komesar Varhelji sastaće se u Sarajevu sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine i drugim zvaničnicima, sa kojima će razmotriti sledeće korake i reforme koje se tiču puta zemalja kandidata ka EU. Komesar Varhelji takođe će razgovarati o saradnji u oblasti upravljanja migracijama i prisustvovati ceremoniji potpisivanja ugovora između Ministarstva bezbednosti Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o jačanju dobrovoljnog i nevoljnog povratka, uz podršku Evropske komisije sa sredstvima u iznosu od 500.000 evra.

 

Komesar će takođe zvanično otvoriti FabLab, jedno od ključnih digitalnih čvorišta koje podržava EU4DigitalSME, projekat za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

Bosanska kompanija plasirala se na Svetsko prvenstvo u Kataru

Mala modna kompanija iz Travnika u Bosni i Hercegovini izvozi robu u Katar uz pomoć EU.

Mirela Džinić je osnivač i kreativna direktorka modne kuće Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivanjem odeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, s obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini, morala je prihvatiti prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj filijali banke. „Iako sam želela da radim u poslu vezanom za modu, nisam imala izbora. Prilike su bile male i imala sam sreću da sam dobila ovaj posao u banci“, kaže ona.

Mirela je ovaj posao zadržala preko deset godina, a verovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorena. Imala je tridesetak godina, majka dve devojčice, bez posla i trebalo je da nađe rešenje. Na kraju se zaposlila u fabrici tekstila, gde je radila više od dve godine na raznim poslovima. „To je bio potpuno drugačiji svet. Radila sam kao koordinatorka projekta, modelarka, konstruktorka i tehnološkinja. Pokrila sam ceo ciklus od ideje do uzorka i do serijske proizvodnje i distribucije“, kaže ona.

„Ciklus obuke koji je obezbedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Dve godine kasnije, sa osećajem ispunjenosti i potrebom da istražuje više, jer je osećala da nema više šta da pruži ovoj kompaniji i ništa novo da nauči, odlučila je da napravi veliki hrabri skok ka otvaranju sopstvene kompanije. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su postojali, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje nove kompanije. Upravo u to vreme naišla je na projekat koji je finansirala EU i koji je podržao start-apove sa obukom za menadžment i početnim finansiranjem za pokretanje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da nauči da razmišlja kao preduzetnik i obučio je za ceo poslovni ciklus, počevši od osnovne poslovne ideje pa do biznis plana, ciljnih grupa i marketinškog plana. „Ciklus obuke koji je obezbedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje“, kaže Mirela.

Odabrala je da razvija ideju zasnovanu na dečjoj modi, jer je tako nešto, prema njenim rečima, nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoju kompaniju Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dečje odeće koji je bio nešto sasvim novo na tržištu, a uspeh je usledio odmah nakon predstavljanja proizvoda tržištu. „Ideja je bila da se pokrene mali, ali kvalitetan brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korišćenjem visokokvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i postigli“, kaže Mirela.

„Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion evra: 15 miliona evra finansira Evropska unija i 1,1 milion evra Savezna Republika Nemačka.

EU4Business je deo Strategije lokalnog razvoja nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. 

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su čak i nakon početnog procesa pokretanja. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini odlučila je da podrži niz malih kompanija za promociju svojih brendova povezujući ih sa onlajn influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu deo ovog programa. Mirela je bila u paru sa influenserkom, majkom dve devojčice, koja je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Osim očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim rečima, desilo se nešto izuzetno. Dama bosanskog porekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, videla je brend i odlučila da kontaktira Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. „Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo“, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dečja odeća sa dezenima vezanim za Svetsko prvenstvo. Pošto je bila veoma zadovoljna, partnerka iz Katara je već naručila drugu pošiljku koja će biti zasnovana na drugoj temi i isporučena 2023. godine.

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje će podržati projekte za sprovođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa koje uključuju umetnike i zainteresovane strane koji su aktivni u različitim kulturnim i kreativnim sektorima. Sa budžetom od 60 miliona evra, akcija će podstaći saradnju između organizacija koje su aktivne u oblasti kulture, kako bi se povećala evropska dimenzija stvaranja i cirkulacije evropskog umetničkog sadržaja, kao i podstakao razvoj, eksperimentisanje, širenje ili primena novih i inovativnih praksi.

 

Projekti evropske saradnje otvoreni su za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, s obzirom na to da je ova akcija deo programa koji se tiče kulture, projekti sa isključivo audio-vizuelnim sadržajem i/ili isključivo sastavljeni od organizacija iz audio-vizuelnog sektora ne ispunjavaju uslove za prijavu.

 

Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine.

600.000 KM za unapređenje bezbednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Nemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Pošto prođu obuku i dobiju tehničku podršku koju nudi projekat, preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primene mera bezbednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procene trenutnog stanja bezbednosti i zdravlja na radu, provere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

EU izdvojila 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

U okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
Na osnovu ovog javnog poziva dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos bespovratnih sredstava po prijavi kreće se od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac zahteva mora obezbediti sopstveno sufinansiranje za bilo koji pojedinačni projekat u minimalnom iznosu od 35% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim u sektoru proizvodnje voća i povrća, gde sufinansiranje treba da bude najmanje 30%.
 

Kandidati koji ispunjavaju uslove za bespovratna sredstva u okviru ove mere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i kompanije.

 
Rok za podnošenje prijava je 31.01.2023. godine do 15 časova.

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama, pod nazivom „Integrisane politike, inkluzivna partnerstva“, počeće 29. novembra. Forum će se nadovezati na postignuti momentum i napredak u poslednjih pet godina i postaviti osnovu za nastavak dostignuća u pravcu okončanja nasilja nad ženama u regionu. Manifestaciju organizuje UN Women a saziva se zajedno sa Savetom Evrope, Evropskom unijom i nacionalnim ženskim strukturama Zapadnog Balkana.

 

Regionalni forum je jedini redovni mehanizam za okupljanje ključnih zainteresovanih strana na Zapadnom Balkanu za okončanje nasilja nad ženama (VAW). Ovogodišnji Forum će se baviti pitanjima vezanim za uspostavljanje nadzora femicida – mehanizama za praćenje femicida – na nacionalnom i regionalnom nivou, uključujući ispitivanje strategija i izazova onih koji su uspostavljeni drugde u Evropi i širom sveta. Manifestacija će takođe biti usmerena na jačanje saveza, mreža i platformi širom regiona i u lokalu, na unapređivanje saradnje između ženskih organizacija i pružalaca zdravstvene zaštite, kao i na razmatranje izazova i mogućnosti u jačanju mehanizama upućivanja žrtava na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Na Regionalnom forumu biće održana mešavina plenarnih i grupnih sesija o gore navedenim tematskim oblastima, kako bi se omogućile što korisnije diskusije. Eksperti iz regiona i izvan njega predstaviće analize zasnovane na dokazima i voditi rasprave kako bi se dogovorili o metodama i pristupima za sprovođenje intervencija za okončanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.