Аутор: WeBalkans
Migracione rute: Komisija predlaže Akcioni plan za saradnju sa Zapadnim Balkanom za rešavanje zajedničkih izazova
Uoči samita EU – Zapadni Balkan koji se održava 6. decembra 2022. i samita Saveta za pravosuđe i unutrašnje poslove koji se održava 8. decembra, Komisija predstavlja Akcioni plan EU za Zapadni Balkan. Ovaj akcioni plan naslanja se na Vanredni savet za pravosuđe i unutrašnje poslove (Unutrašnji poslovi) koji se održao 25. novembra, gde su se ministri obavezali da će sprovesti Akcioni plan EU o centralnom Mediteranu, koji je Komisija predložila 21. novembra.
Akcioni plan za Zapadni Balkan identifikuje 20 operativnih mera strukturiranih duž 5 stubova: (1) jačanje upravljanja granicama duž ruta; (2) brze procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; (3) borba protiv krijumčarenja migranata; (4) unapređenje saradnje o readmisiji i povratku, kao i (5) postizanje usklađenosti vizne politike. Mere su usmerene na podršku ili akcije partnera sa Zapadnog Balkana i delovanje u EU. Plan ima za cilj jačanje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu u svetlu njihovog jedinstvenog statusa sa perspektivom pristupanja EU i njihovih stalnih napora da se usklade sa pravilima EU.
Obuka iz medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici
U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici je u saradnji sa Crnogorskim institutom za medije organizovala obuku o medijskoj pismenosti za građane starije od 30 godina. Glavni učesnici bili su nastavnici Cetinjske gimnazije, gimnazije „Slobodan Škerović“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice. Tokom četiri sata učesnici su imali priliku da unaprede svoju medijsku pismenost i shvate njen značaj, posebno kada je situacija na medijskom tržištu izazovna.
Predavači su preneli glavne principe funkcionisanja medija i kako veštije analizirati sadržaj. Obuka je takođe predstavila oblike manipulacije kao što su lažne vesti, propaganda ili skriveno oglašavanje, tako da su učesnici mogli da nauče da ih razlikuju od profesionalno proizvedenih novinarskih sadržaja.
Škole u Šidu neguju različitost i toleranciju
Učenici osnovnih škola „Sremski front“ i „Branko Radičević“ i gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida 16. novembra obeležili su Međunarodni dan tolerancije. Učenici su delili letke o toleranciji u svojim školama, a zatim su u centru grada razgovarali sa građanima Šida na temu poštovanja i prihvatanja, međukulturalnosti i poštovanja svake osobe. U programu su učestvovali i učenici migranti, a neki od njih osvojili su nagrade u kategorijama književnih i umetničkih dela.
EU podržava srpske institucije da omoguće neprekidan pristup obrazovanju za decu migrante od 2015. godine kroz pomoć formalnom i neformalnom obrazovanju. Deca i lokalne škole imali su koristi od ove pomoći stvaranjem adekvatnog okruženja za učenje i uključivanje dece migranata u lokalni kontekst.
Deset izbegličkih porodica dobilo ključeve od RHP-a u Kraljevu
Ključevi za deset novoizgrađenih stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) uručeni su izbegličkim porodicama u Kraljevu. Korisnicima širom Srbije, jedne od četiri partnerske zemlje RHP-a, do danas je u okviru ovog Programa uručeno više od 6.700 domova.
Pored samih korisnika, na svečanosti uručenja ključeva bili su prisutni Svetlana Velimirović, zamenica poverenika za izbeglice i migracije Republike Srbije; Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva; Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji; Mirjana Maksimović, predstavnica Delegacije Evropske unije u Srbiji i Dušan Kovačević, rukovodilac Jedinice za realizaciju projekata u javnom sektoru d.o.o.
Finansijska podrška EU miru, pomirenju i dobrosusedskim odnosima u Srbiji dostigla je više od 300 miliona evra. Pomoć je usmerena na jačanje regionalne saradnje i stabilnosti i rešavanje otvorenih bilateralnih pitanja i nasleđa iz prošlosti. EU je obezbedila 74 miliona evra za podršku smeštaju i zapošljavanju najugroženijih izbegličkih porodica i interno raseljenih lica. Cilj regionalnog programa koji se sprovodi u ovom sektoru je poboljšanje kvaliteta života 74.000 ljudi, odnosno oko 27.000 porodica sa teritorije bivše Jugoslavije. Ukupni budžet procenjuje se na približno 584 miliona evra za petogodišnji period.
Inkluzivno obrazovanje za decu iz Albanije
Viola je vaspitačica. Dugi niz godina je rukovodila učionicama sa velikim brojem dece iz različitih sredina i različitih sposobnosti. Ona kaže da su izazovi bili ogromni: „Bilo mi je teško da zadovoljim različite potrebe sve dece u odeljenju. Podržavam ideju predškolske inkluzije i znam prednosti, ali nedostajalo mi je znanja i veština za inkluzivnu praksu“ . Uprkos poboljšanju obrazovnog sistema u Albaniji, filozofija inkluzije, posebno u predškolskom obrazovanju, nije dovoljno promovisana. Nastavnici su često bili ostavljeni da rade u izolaciji sa decom sa širokim spektrom sposobnosti učenja, i nudili su malo obuke.
„Bilo je nekih raštrkanih malih intervencija NVO-a, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama.”
„Inkluzivno obrazovanje je skoro nova realnost u albanskom obrazovnom sistemu, posebno za predškolski uzrast“, kaže Mirlinda Bušati, specijalista za obrazovanje u Unicef-u Albanija. Ona objašnjava da Unicef veoma blisko sarađuje sa albanskim Ministarstvom obrazovanja na razvoju nacionalne strategije obrazovanja koja uključuje važnu komponentu o inkluzivnom obrazovanju, kao i o standardima za vaspitače. Međutim, uprkos dobrom radu na strategiji i standardima, Unicef je identifikovao da postoji značajan jaz u sprovođenju strategije. „Bilo je nekih raštrkanih malih intervencija nekih nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup o tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama“, kaže Mirlinda.
Nastavnicima su bili potrebni programi praktične obuke nastavnika koji neguju pozitivne stavove i najbolje prakse za uspešnu inkluziju predškolskog uzrasta. Intervencije su bile potrebne kako bi se osiguralo da nastava ima pravi ritam za one koji se suočavaju sa većim poteškoćama u učenju. Uz podršku Evropske unije, Unicef je pomogao Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za osiguranje kvaliteta u preduniverzitetskom obrazovanju (AAQPE) u Albaniji da razviju metodologije inkluzivnog obrazovanja za predškolske ustanove.
Unicef je takođe izradio priručnik za obuku i, zajedno sa AAQPE, obezbedio obuku o praktičnoj primeni metodologije za 582 nastavnika i direktora škola. Viola je bila jedan od nastavnika koji su učestvovali u obuci. „Novi alati uvedeni u obuku pomogli su mi da razvijem inovativne pristupe i unapredim svoju nastavu. Postepeno sam počela da usvajam nove stilove nastave koji uključuju različite načine učenja. Ako želimo da deca budu od pomoći jedni drugima – da prihvate, komunicirajte i budite prijateljski nastrojeni jedni prema drugima – moramo to naučiti“, kaže ona.
„Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki deo ove inicijative bio u skladu i sa zahtevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još značajnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama.”
O projektu
Promovisanje inkluzivnog obrazovanja deo je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote dece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji sprovodi Unicef, a finansira EU preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susedstva i Pregovora o proširenju (DG NEAR). Očekuje se da će kroz ovaj program vredan 5 miliona evra 490.000 dece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj dece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao deo oporavka od COVID-19.
Ove godine, metodologiju za predškolsko inkluzivno učenje akreditovalo je Ministarstvo obrazovanja Albanije. Prema Mirlindi, ovo je veliki korak napred: „To znači da sada svi vaspitači mogu da koriste ovu metodologiju koja obezbeđuje kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, kaže ona.
Činjenica da je projekat podržala Evropska unija značila je mnogo u ovom kontekstu. „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki deo ove inicijative bio u skladu i sa zahtevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama“, kaže Mirlinda.
Komesar Varhelji u poseti Srbiji kako bi razgovarao o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike
Komesar EU za susedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, putuje u Srbiju 1. i 2. decembra 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa posebnim fokusom na energetsku saradnju. On će u popodnevnim časovima sa ministarkom energetike Dubravkom Đedović i ministrom za evropske integracije Miščevićem posetiti Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će obezbediti veću energetsku stabilnost i efikasnost u Srbiji. Uveče će se sastati sa potpredsednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. Komesar Varhelji će se 2. decembra sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsednikom parlamenta Vladimirom Orlićem, potpredsednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, kao i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem. On će, takođe, prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim rutama i graničnim kontrolama.
YEA učestvuju u „Blokiraj mržnju. Širi inkluziju!“ manifestaciji u Pljevljima
Pružanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje, razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama od suštinskog je značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva bez diskriminacije. Ovo je istaknuto na radionici za učenike koja je održana 23. novembra u Pljevljima u okviru inicijative Evropske unije i Saveta Evrope „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Crnoj Gori i u saradnji sa RYCO – Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih. Manifestacija je okupila studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacije iz Pljevalja i Mlade evropske ambasadore (YEA).
Na skupu su YEA i drugi mladi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, ombudsmanom, Ministarstvom prosvete, Ministarstvom sporta i omladine. U okviru diskusije govorili su o načinima na koje se mržnja širi sistemom i društvom i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokazali koliko je važno poštovanje i jedinstvo. Oni su takođe ukazali na prednosti multikulturalnog okruženja i potrebu podsticanja drugih mladih ljudi da ne odustaju i da nastave svoj rad i aktivizam za dobrobit svojih društava.
YEA na skupu EYE u Varaždinu
Evropski događaj za mlade (EYE) je redovan međunarodni događaj koji je Evropski parlament započeo 2014. godine, okupljajući mlade iz cele Evrope da razmene ideje o budućnosti kontinenta. Pored glavne manifestacije, koja se svake druge godine održava u Strazburu, u Francuskoj, ove godine su organizovana i dva lokalna EYE događaja, od kojih je jedan bio u hrvatskom gradu Varaždinu. Oko 600 mladih osoba uzrasta od 16 do 30 godina okupilo se da se druži i razmeni svoje stavove sa stručnjacima, aktivistima, influenserima i donosiocima odluka.
Program je obuhvatao različite aktivnosti i panel diskusije kao što su „Efektivne stambene politike za mlade – pusta želja?“ i „Evropska godina mladih 2022”. Ove godine, mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u aktivnostima skupa u Varaždinu. Pored učešća u drugim aktivnostima, YEA su organizovali šest Kahoot kvizova sa pitanjima o svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Svaki pobednik kviza osvojio je paket gadžeta.
Završetak radova na najmodernijem zatvoru u Kragujevcu
U utorak 16. novembra 2022. godine, visoki zvaničnici iz Srbije, EU i drugih zemalja donatora prisustvovali su otvaranju kragujevačkog zatvora. Ukupni troškovi za novu zatvorsku ustanovu iznose 40 miliona evra. Delimično je finansiran kreditom CEB-a u iznosu od 17 miliona evra i bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć EU i bilateralnih donatora WBIF-a u iznosu od 3 miliona evra.
Kao jedna od najmodernijih i najsigurnijih kazneno-popravnih ustanova u Evropi, u kragujevački zatvor može da se smesti do 500 zatvorenika u 265 ćelija, uključujući neke opremljene za zatvorenike sa invaliditetom. Kompleks se sastoji od 11 zgrada ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, u kojima se nalaze prostor za druženje, radne aktivnosti, stručno osposobljavanje, kao i savremena oprema i zdravstvene ustanove. Zaposliće 270 ljudi.
Srbija je od 2009. godine, uz podršku EU, bilateralnih donatora WBIF-a i Razvojne banke Saveta Evrope (CEB), krenula u program modernizacije svojih zatvorskih kapaciteta u skladu sa Evropskim pravilima o zatvorima. U okviru programa pokrenut je projekat WBIF-a koji se odnosi na izgradnju i opremanje dva nova zatvorska objekta u Pančevu i Kragujevcu. Zatvorski objekat Pančevo, kapaciteta od 500 zatvorenika, završen je 2018. godine.









