Skip to main content

Novo izdanje Medijske konferencije EU i Zapadnog Balkana u Albaniji potvrđuje značaj slobode medija i slobode izražavanja

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Novo izdanje Medijske konferencije EU-Zapadni Balkan održano je 10. i 11. novembra 2022. godine u albanskoj prijestonici Tirani. Konferencija je okupila preko 200 učesnika, među kojima je bilo novinara i predstavnika medija, organizacija civilnog društva, osoba koje provjeravaju činjenice, profesora i ali i mnogih drugih, koji su sa Zapadnog Balkana, iz EU i ili zemalja partnera.

 

Konferencija koju su zajednički organizovali Evropska komisija i Evropska služba za spoljno djelovanje počela je radionicom koju je otvorio Andris Kesteris, glavni savjetnik za medije i civilno društvo u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je, zajedno sa glavnim partnerima Komisije, kao što su USAID i GIZ, predstavio najnovije programe pomoći medijima na Zapadnom Balkanu.

 

Konferencija je zvanično počela sa ambasadorom Hohmanom, šefom Delegacije EU u Albaniji, koji je istakao da su slobodni i nezavisni mediji ključni stub demokratije u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnjenja i odgovornosti onih koji su na vlasti.

 

Prisutnima se, zatim, obratila Mikela Matuela, vršiteljka dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za susedstvo i pregovore o proširenju, riječima: „Sloboda izražavanja je osnovna evropska vrijednost i preduslov za pristupanje i ona je, takođe, u centru politike proširenja EU“. Međutim, ona je naglasila da vlade i relevantni akteri (regulatorna tijela, javni medijski servisi i vlasnici medija) takođe moraju da ulože više truda, kako bi stvorili povoljan ambijent za slobodu medija.

 

Konferencija je nastavljena sa nekoliko panela o ključnim pitanjima kao što su manipulacija informacijama i strano miješanje, savremena produkcija sadržaja, dezinformacije i saradnički pristup.

 

Tokom konferencije uručena je nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu, koju su dobila tri glavna istraživačka novinara iz WB6.

Predsjednica Fon der Lajen u posjeti Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU za rješavanje energetske krize

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štedi Zapadni Balkan. EU je riješena da podrži naše partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske bezbijednosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice Fon der Lajen Zapadnom Balkanu ove nedjelje. Predsjednica je najprije posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje se sastala sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. U četvrtak ujutru, otputovala je u Prištinu kako bi se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem. U popodnevnim časovima, predsjednica je zatim stigla u Tiranu, gdje se sastala sa predsednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.

 

U petak ujutru predsjednica će otputovati u Sarajevo. Tamo će se sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i predstavnicima društva. U popodnevnim časovima, predsjednica Fon der Lajen otputovaće u Beograd kako bi se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Ona će, zajedno sa predsjednikom Vučićem, obići i Gasni interkonektor Srbija-Bugarska u selu Jelašnica. Na kraju, predsjednica će u subotu boraviti u Podgorici, gdje će se sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. U sklopu posjete, vidjeće projekat „Transbalkanski elektroenergetski koridor: dionica mreže u Crnoj Gori“.

Upravljanje granicama: EU potpisala sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska unija i Sjeverna Makedonija potpisale su 26. oktobra sporazum o operativnoj saradnji na upravljanju granicama sa Evropskom agencijom za granice i obalsku stražu (Frontex). Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, prisustvovali su potpisivanju sporazuma komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson i češkog ambasadora u Sjevernoj Makedoniji Jaroslava Ludve koji predstavlja češko predsjedavanje Savjeta u ime EU, kao i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog u ime Severne Makedonije.

 

Potpredsjednik za promovisanje našeg evropskog načina života Margaritis Skinas izjavio je: „Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije na polju migracija dio je njenog puta ka EU. Potpis ovog sporazuma o statusu sa Fronteksom je snažan dokaz za to. Migracije su nešto čime možemo da upravljamo samo zajednički.“

 

Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson izjavila je: „Drago mi je što danas mogu da potpišem ovaj sporazum o statusu, jer će on ojačati našu saradnju na polju migracija i upravljanja granicama. Fronteks će moći da raspoređuje stajaće jedinice koji će raditi rame uz rame sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući bezbijednost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.“

 

Pojačana saradnja partnera sa Zapadnog Balkana i Fronteksa doprinijeće rješavanju problema neregularnih migracija i dodatno pojačati bezbijednost na spoljnim granicama EU. Fronteks već raspolaže sa oko 300 oficira u regionu, u šta spadaju i oni koji učestvuju u zajedničkim operacijama na spoljnim granicama Unije sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom, u skladu sa trenutnim sporazumima o statusu. Operativni plan biće usaglašen direktno između Fronteksa i vlasti Sjeverne Makedonije kako bi se osigurala implementacija sporazuma o statusu. Njime će se omogućiti Fronteksu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, u sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu sa EU, tako i na granicama susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. To će pomoći u rješavanju problema sve većeg broja neregularnih migracija i prekograničnog kriminala.

U okviru pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom počinje provjera klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija je 17. oktobra napravila još jedan korak napred u procesu skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovora o pridruživanju, a proces skrininga struktuiran je u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja pravne tekovine zajedno sa širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije počeli su da ispituju zakone i politike EU u okviru 3. klastera o konkurentnosti i inkluzivnom rastu. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitički pregled tijela zakona EU (pravna tekovina), tzv. skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni podrazumijevaju. On, takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti i planova zemalja za dalje usaglašavanje i time omogućava preliminarne naznake pitanja koja će najvjerovatnije biti pokrenuta u pregovorima.

Potpredsjednik Evropske komisije Skinas, tokom posjete Bosni i Hercegovini izrazio punu podršku EU upravljanju migracijama

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Margaritis Skinas, potpredsjednik Evropske komisije, bio je u Bosni i Hercegovini u okviru posjete četiri zemlje Zapadnog Balkana sa ciljem da se u duhu partnerstva i saradnje angažuje sa partnerima u regionu, bolje razumije situaciju na terenu i istraži kako da se uhvati u koštac sa sve većim brojem neregularnih prelazaka granice duž rute Zapadnog Balkana.

 

Tom prilikom, potpredsjednik Skinas najavio je novi projekat u vrijednosti od 39,5 miliona eura, koji je usmjeren na podršku Bosni i Hercegovini u mješovitim migracionim tokovima i upravljanju granicama. U okviru posjete Bosni i Hercegovini, obišao je i prihvatni centar u Ušivaku kod Sarajeva u kojem se nalaze migranti sa neregularnim dokumentima. Pored susreta sa migrantima, potpredsjednik Skinas je bio u prilici da se uvjeri u poboljšane uslove u prihvatnom centru kao rezultat podrške EU, uključujući i prostoriju za šivenje, koja je bila polazna tačka za uspješnu novu modnu marku koju su pokrenuli migranti, „No Nation Fashion“.

Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjivala reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Paket proširenja za 2022. godinu je usvojen od strane Evropske komisije 12. oktobra 2022. godine, i daje detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana i Turska na njihovim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na sprovođenje temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi koje predstoje.

 

Svake godine Komisija usvaja svoj „Paket proširenja“ – skup dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku o proširenju EU. Suština ovog paketa je „Obavještenje o proširenju“, koje izvještava o razvoju situacije u prethodnih godinu dana. Obavještenje proučava napredak koji su ostvarile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i reforme kojima treba da se bave, ali daje i predloge kako nastaviti dalje. Pored glavnog Obavještenja, paket sadrži i Izvještaje u kojima službe Komisije daju svoje detaljne godišnje procjene o stanju i napretku reformi u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su propraćene preporukama i smjernicama o prioritetima reformi.

YEA se pridružuju akciji čišćenja EU na Kosovu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Mladi evropski ambasadori (YEA) pridružili su se 16. septembra Kancelariji Evropske unije na Kosovu i GIZ-u na Kosovu koji su organizovali čišćenje Gračaničkog jezera u okviru ovogodišnjeg Dana čišćenja plaža u EU. Drugi zvanični partneri čišćenja bili su PAMKOS (Udruženje za zaštitu životne sredine i čišćenje Kosova) i Regionalna kompanija za otpad Pastrimi. U okviru inicijative prikupljeno je više od 200 kesa smeća. S obzirom na veliki značaj koji Gračaničko jezero ima za građane Prištine kao njihovo glavno izvorište vode za piće, smatralo se važnim da se pošalje poruka o tome kako da jezero ostane bez otpada dok se tamo provodi slobodno vrijeme.

 

Aktivnosti tokom Dana čišćenja plaže EU nastavljene su nakon toga u Domu Evrope na Kosovu, gdje je oko 30 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo živu debatu o ekološkim pitanjima u regionu sa specijalistima za životnu sredinu EU i Mrikom Nikći, mladom ekološkinjom i influenserkom sa Kosova. Mladi evropski ambasadori sa cijelog Zapadnog Balkana podijelili su svoje lične ideje o malim, ali značajnim koracima koji se mogu preduzeti kako bi se napravila pozitivna razlika i podržalo čisto okruženje. Primeri uključuju čišćenje i smanjenje otpada u našim zajednicama, izradu kratkih video snimaka o svesti o zaštiti životne sredine i promovisanje alternativnih načina prevoza.

 

EU kampanja Čišćenje plaže je globalna inicijativa za zaštitu okeana, koju zajedno sa Štrumpfovima organizuju EU i UN. Manifestacija se održava svakog septembra oko Svetskog dana čišćenja obale i važna je za podizanje svijesti o ekološkim pitanjima. U 2022. godini, peto izdanje kampanje EU Čišćenje plaže usmjereno je na mlade u okviru Evropske godine mladih. Unutar sveobuhvatne teme „Ujedinjeni protiv morskog otpada“, sljedeća generacija sarađuje sa međunarodnim organizacijama, nacionalnim liderima i nevladinim organizacijama u borbi protiv ovog problema.

EU i Kosovo potpisali sporazum o prvom godišnjem programu finansiranja IPA III

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), u vrijednosti od 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma o okvirnom finansijskom partnerstvu između EU i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji omogućava postepeno isplaćivanje finansijske pomoći EU Kosovu kao dio okvirnog sporazuma o partnerstvu IPA III koji obuhvata period 2021-2027. godine. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa finansiranja od 2007. do 2020. godine, u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada obezbijedila Kosovu više od 1,21 milijarde eura finansijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III biće iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u ostvarivanju kriterijuma za ekonomsko pridruživanje EU. Finansiranje će nadalje biti usmjereno ka poboljšanju zaštite ljudskih prava i napredovanju u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i unaprjeđivanje obezbjeđivanja opštinskih usluga i sigurnosti i javne bezbjednosti na Kosovu”, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće ukombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od strane Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i najveći pružalac finansijske pomoći.

Evropska unija donirala kombi vozilo Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde

Written by WeBalkans on . Posted in News.

EU je nastavila da pruža podršku policijskim jedinicama u Bosni i Hercegovini u svakodnevnim operacijama na terenu. U sklopu ove podrške, donirali su kombi vozilo u vrijednosti od 79.900 KM Ministarstvu unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Kombi će omogućiti veći kapacitet za prevoz ljudi, kao i bolju mobilnost policijskih službenika na terenu – kako u kantonu, tako i, po potrebi, širom BiH.

 

Od 2018. godine, Evropska unija je nastavila da podržava Bosnu i Hercegovinu u sistemima migracija i upravljanja granicama u kontekstu povećanog broja izbeglica i migranata prisutnih u zemlji od kraja 2017. godine. Do sada je Evropska unija uložila više od 8 miliona eura u podršku policijskim jedinicama u BiH kroz nabavku opreme i izgradnju kapaciteta. Evropska unija je od 2017. godine izdvojila preko 100 miliona eura za podršku migracionim sistemima i sistemima upravljanja granicama u BiH.

 

Projekat „Podrška EU migracijama i upravljanju granicama u Bosni i Hercegovini“ finansira Evropska unija kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), a sprovodi ga Međunarodna organizacija za migracije u partnerstvu sa Danskim savjetom za izbjeglice, UNFPA, Visokim komesarom Ujedinjenih nacija za izbjeglice i Unicefom.

EU podržava prvi Piknik festival talenata u BiH

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Oko 3.000 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine uživalo je u prvom izdanju Piknik festivala talenata koji je održan 9. i 10. septembra u Sarajevu. Tokom dva dana festivala mladi muzičari, bendovi, umjetnici i dizajneri imali su priliku da predstave svoje muzičko i umjetničko stvaralaštvo. Nakon ovog prvog izdanja festival bi trebalo da postane redovna manifestacija.

 

Dvije noći zaredom publika je uživala u koncertima poznatih regionalnih i bosanskih muzičara i muzičkih grupa. U petak uveče, Post Rem, Muha, Grše i TBF su se pobrinuli za dobru atmosferu, dok je subota uveče bila rezervisana za Mustra Orkestar, Frenkie, Kontra, Indigo, Z ++ i Velahavle. Sve predstave i aktivnosti u okviru festivala bile su besplatne, a brojni posjetioci iskoristili su priliku da se lično upoznaju sa nekim od poznatih umjetnika iz regiona.

 

Delegacija EU i Specijalno predstavništvo u BiH podržali su Piknik festival talenata u okviru programa EU4All, čiji je cilj da podstakne pozitivnu evropsku svijest među građanima kako bi postali stalni zagovornici procesa integracije u EU u korist svojih lokalnih zajednica. Programom se promovišu zajedničke evropske vrijednosti i identitet, jednakost, socijalna inkluzija, različitost, aktivno građanstvo i nediskriminacija u BiH.