Skip to main content

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje će podržati projekte za sprovođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa koje uključuju umjetnike i zainteresovane strane koji su aktivni u različitim kulturnim i kreativnim sektorima. Ova inicijativa, čiji je budžet 60 miliona eura,  će podstaći saradnju između organizacija koje su aktivne u oblasti kulture, kako bi se povećala evropska dimenzija stvaranja i cirkulacije evropskog umjetničkog sadržaja, kao i podstakao razvoj, eksperimentisanje, širenje ili primjena novih i inovativnih praksi.

 

Projekti evropske saradnje otvoreni su za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, s obzirom na to da je ova akcija dio programa koji se tiče kulture, projekti sa isključivo audio-vizuelnim sadržajem i/ili isključivo sastavljeni od organizacija iz audio-vizuelnog sektora ne ispunjavaju uslove za prijavu.

 

Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine.

600.000 KM za unapređenje bezbijednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbijednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Nakon obuke, projekat nudi i omogućava dobijanje tehničke podrške, a preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mjera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primjene mjera bezbijednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja bezbijednosti i zdravlja na radu, provjere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

EU izdvojila 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

U okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
Na osnovu ovog javnog poziva dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos bespovratnih sredstava po prijavi kreće se od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac zahtjeva mora obezbijediti sopstveno sufinansiranje za bilo koji pojedinačni projekat u minimalnom iznosu od 35% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim u sektoru proizvodnje voća i povrća, gdje sufinansiranje treba da iznosi najmanje 30%.
 

Kandidati koji ispunjavaju uslove za bespovratna sredstva u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i kompanije.

 
Rok za podnošenje prijava je 31.01.2023. godine do 15 časova.

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama, pod nazivom „Integrisane politike, inkluzivna partnerstva“, počeće 29. novembra. Forum koristi već postignuti momentum da se nadoveže na napredak koji je ostvaren u prethodnih pet godina kako bi postavio osnovu za nastavljanje dostignuća u pravcu okončanja nasilja nad ženama u regionu. Manifestaciju organizuje UN Women i saziva zajedno sa Savjetom Evrope, Evropskom unijom i nacionalnim ženskim strukturama Zapadnog Balkana.

 

Regionalni forum je jedini redovni mehanizam za okupljanje ključnih zainteresovanih strana na Zapadnom Balkanu za okončanje nasilja nad ženama (VAW). Ovogodišnji Forum će se baviti pitanjima vezanim za uspostavljanje nadzora femicida – mehanizama za praćenje femicida – na nacionalnom i regionalnom nivou, uključujući ispitivanje strategija i izazova onih koji su uspostavljeni drugdje u Evropi i širom svijeta. Fokus ovog događaja će takođe biti na jačanju saveza, mreža i platformi širom regiona i u lokalu, na unapređivanju saradnje između ženskih organizacija i pružalaca zdravstvene zaštite, kao i na razmatranju izazova i mogućnosti u jačanju mehanizama upućivanja žrtava na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Na Regionalnom forumu biće održana mješavina plenarnih i grupnih sesija o gore navedenim tematskim oblastima, kako bi se omogućile što korisnije diskusije. Eksperti iz regiona i izvan njega predstaviće analize zasnovane na dokazima i voditi rasprave kako bi se dogovorili o metodama i pristupima za sprovođenje intervencija za okončanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

58 novih projekata strukovnog obrazovanja i obuke izabrano u okviru prvog poziva za izgradnju kapaciteta koji je sproveo Erazmus+

U saradnji sa ustanovama i organizacijama za strukovno obrazovanje i obuku (VET) širom svijeta, od 93 ocijenjena projekta, izabrano je 58 novih Erazmus+ projekata izgradnje kapaciteta za strukovno obrazovanje i obuku, sa ukupnim iznosom od 21,3 miliona eura finansijskih sredstava EU. Projekti iz poziva za „Izgradnju kapaciteta u stručnom obrazovanju i obuci“ uključuju tijela za strukovno obrazovanje i osposobljavanje iz 75 zemalja svijeta.

 

Erazmus+ je mnogo više od razmjene studenata. Njime se podstiče saradnja između obrazovnih organizacija iz EU i drugih evropskih zemalja i šire. Akcije vezane za strukovno obrazovanje i obuku koje se odvijaju u okviru projekta Erazmus+ osposobljavaju polaznike za tržište rada. Ovakve aktivnosti postavljaju organizacije za strukovno obrazovanje i obuku u povoljnu poziciju da podrže druge prioritete programa Erazmus+ i EU vezane za zelenu i digitalnu tranziciju.

Evropski investitori su se okupili povodom prezentacije mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu

Na Investicionoj konferenciji Zapadnog Balkana 6 u Ljubljani, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana 6 (WBCIF) okupili su investitore iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije, kao i agencije za promociju investicija sa Zapadnog Balkana, ministarstva nadležna za investicionu politiku i promociju, regionalne organizacije i međunarodne finansijske institucije.
 

Na konferenciji su se mogle čuti informacije o investicionom okviru, predstavljene su mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu, prikazivani primjeri uspješnih investicija u regionu, a podržano je i umrežavanje prisutnih. Predstavljene su, takođe, prednosti Zapadnog Balkana u poređenju sa drugim investicionim destinacijama, u svjetlu novih globalnih kretanja i prelivanja lanaca snabdijevanja u susjedne zemlje.

 

Konferencija je bila dio implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (CRM) koji je finansirala Evropska unija. Više informacija o CRM-u može se naći na https://www.rcc.int/pages/143/common-regional-market.

Program M’BASE podržava 23 projekta civilnog društva u Crnoj Gori

Dobitnici sredstava iz trećeg konkursa u okviru programa M’BASE, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Centar za građansko obrazovanje, okupili su se u Evropskoj kući na svečanom potpisivanju. Treći konkurs u okviru programa M’BASE raspisan je 13. septembra, a do njegovog zatvaranja 13. oktobra podnijete su 82 projektne prijave. Ukupno će biti realizovana 23 projekta.

 

Ingve Engstroem, šef Odeljenja za saradnju pri Delegaciji EU u Crnoj Gori, obraćajući se potpisnicima opisao je program M’BASE kao dobru priliku za organizacije civilnog društva da dobiju pristup fondovima EU koji će im pomoći da izgrade svoje kapacitete i odigraju važnu ulogu u svojim zajednicama.

 

M’BASE program, kao program organizacija civilnog društva u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politike, implementira Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, nevladinom organizacijom Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO mrežom Politikon, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom za evropske poslove Vlade Crne Gore. Projekat finansiraju Evropska unija i Ministarstvo javne uprave.

Izabrani pobjednici foto konkursa „Biti mlad u Srbiji“

Zabava, sportske aktivnosti, umjetnost, borba za bolju budućnost – sve to obilježava svakodnevni život mladih u Srbiji, a nadahnulo je i učesnike ovogodišnjeg foto konkursa sa temom „Biti mlad u Srbiji“.

 

Petočlani žiri izabrao je četiri pobjednika među više od 1.000 fotografija pristiglih na konkurs koji su organizovale Delegacija Evropske unije u Srbiji, National Geographic Serbia, Politikin Zabavnik i Erazmus studentska mreža Srbija. Ovo je jedna od aktivnosti kojom je Delegacija EU u Srbiji obilježila 2022. godinu kao Evropsku godinu mladih.

 

U kategoriji za najbolje fotografije građana, dodijeljene su sledeće nagrade:

  1.mjesto – Miloš Krstić, Festival euforije (festival Exit, Novi Sad) 2.mjesto – Irena Ljubanović, Žena ženi solidarna (Beograd) 3.mjesto – Jana Cekić, I šta ćemo sad? (Beograd)    

Fotografija koja je osvojila prvu nagradu biće objavljena u srpskom izdanju časopisa National Geographic, kao i u časopisu Politikin zabavnik. Četiri pobjedničke fotografije, kao i 16 fotografija koje su se našle u užem izboru, biće izložene tokom decembra u Info centru EU u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Fotografima najboljih radova biće dodijeljeni vaučeri za elektronsku opremu; dobitnoj fotografiji biće dodijeljen vaučer za kupovinu elektronske opreme u vrijednosti od 1.000 eura, druga nagrada je vaučer u vrijednosti od 500 eura, treća nagrada je vaučer u vrijednosti od 300 eura, dok najbolja fotografija nekog EU projekta dobija sertifikat.

Forum tužilaca TAIEX-a o prekograničnom privrednom i sajber kriminalu

Bliska prekogranična saradnja je srž iskorjenjivanja prekograničnog kriminala. Ova poruka od ključne važnosti je više puta ponovljena tokom dvodnevnog programa 22. Međunarodnog foruma tužilaca TAIEX-a za borbu protiv prekograničnog organizovanog kriminala koji je održan u Budvi 8. i 9. novembra 2022. godine. Ovo je bio prvi put da je TAIEX Forum organizovan u nekoj od zemalja članica.  
Događaj je organizovan u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu, Eurojust-om, Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) i Javnim tužilaštvom njemačke savezne države Saksonije. Forum je okupio preko 100 tužilaca i predstavnika pravosuđa iz više od 30 zemalja među kojima i zemlje iz regiona proširenja i susjedstva, države članice EU, kao i agencije i ustanove EU, koji su prisustvovali kako uživo, tako i onlajn. Učesnici su govorili o raznim temama koje se odnose na nedavne slučajeve pranja novca, istrage o sajber kriminalu, kao i o pitanjima povrata imovine, zajedničkih istražnih timova i korišćenja digitalnih dokaza.  

Forum je doprinio unapređivanju međunarodne saradnje u krivičnim pitanjima. Najprije, pružio je praktičarima iz lanca krivičnog pravosuđa mogućnost da izgrade i ojačaju svoje stručne mreže. Zatim, ojačao je institucionalni kapacitet za rješavanje prekograničnih slučajeva u kritičnim oblastima, kao što su šeme pranja novca i korišćenje digitalnih dokaza. Konačno, jačanje prekogranične pravosudne saradnje neće ostati samo na dvodnevnom Forumu. TAIEX će nastaviti da podržava svoje partnere u ključnim reformama vladavine prava ciljanim i prilagođenim aktivnostima tehničke pomoći.

Albanija se pridružila Mehanizmu civilne zaštite EU

 

Kao punopravna članica Mehanizma za civilnu zaštitu EU, Albanija ne samo da će moći da dobije neposrednu podršku, već putem Mehanizma može i da pošalje pomoć zemljama pogođenim nepogodama, što će dovesti do snažnijeg i bolje koordiniranog reagovanja u kriznim situacijama u Evropi i ostatku svijeta. Prije svog priključenja kao punopravna članica, Albanija je već bila podržana od strane timova civilne zaštite EU nakon razornog zemljotresa u novembru 2019. godine i požara tokom posljednja tri ljeta.

 

Komesar Janez Lenarčič boravi u Tirani povodom ovog događaja. Tamo se sastao sa premijerom Edijem Ramom i ministrom odbrane Nikom Pelešijem, sa kim je potpisao sporazum kojim je Albanija postala član Mehanizma.

 

Mehanizam EU za civilnu zaštitu ima za cilj jačanje saradnje između zemalja EU i 8 država učesnica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Turska, Bosna i Hercegovina, a sada i Albanija) u oblasti civilne zaštite u cilju unaprijeđenja prevencije, pripremljenosti i odgovora na prirodne nepogode.

 

Kada vanredna situacija nadvlada sposobnosti reagovanja neke zemlje u Evropi i šire, ona može zatražiti pomoć preko Mehanizma. Evropska komisija igra ključnu ulogu u koordinaciji reagovanja na prirodne nepogode širom svijeta. Od svog osnivanja 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU.