Skip to main content

YEAs play an active role in EXIT festival

At this year’s EXIT festival in Novi Sad, Serbia, Young European Ambassadors (YEAs) organised and took part in a range of activities with the aim of promoting EU values, meeting other cultures, and contributing to discussion of important contemporary topics.

 

The first day of the festival was dedicated to getting to know their peers from around the Western Balkans and the rest of Europe, exchanging ideas, and sharing experiences and attitudes. It served as a chance for YEAs to inform people about what the EU offers and the policies it has. Visitors whom they interviewed included members of civil society organisations and other activists on social and environmental issues.

 

According to the visitors, the key topics that the EU should advocate for are recycling; more job opportunities for graduates; fighting against global warming and the use of nuclear energy; immigrants’ rights; the importance of adopting kids in gay marriages; and the environment – specifically the carbon footprint of the EU and sponsorship of inventions that create reusable energy. The overall opinion was that citizens can and should do more in tackling these important issues including contributing to increasing the inclusion of vulnerable groups in society, speaking out on human rights violations and in general being more socially active.

 

Visitors also shared initiatives in everyday life, but also during the EXIT festival, to preserve the environment. Some of the activities that they mentioned were volunteering to clean parks and neighbourhoods and teaching kids in schools how to recycle.

 

Their first associations with the EU included democratic politics, peace, equality, justice, human rights and EU funds for artists. Most of the people interviewed had participated in EU educational programmes or knew someone who had. These included sessions of the European Youth Parliament discussing problems faced by youth in Europe, Erasmus+ projects and other projects related to arts and culture that are funded by the EU.

 

At the end of the interviews, participants offered messages to young people from the Western Balkans on the future of the EU. Three of the most significant were:

 “Be nice to nature, elderly people and kids because everyone appreciates gestures of kindness”

“The European Union was created to maintain peace in Europe, especially between France and Germany. The future of the Union is to prevent more wars like the Ukrainian one from happening.”

“The EU donates a lot of money; you should use it.”

 

During their four days spent at the Petrovaradin fortress, enjoying good music and diversity, YEAs showed once again that EU values are human values, that Western Balkan culture is part of EU culture and that the EU is not only the future of the region but the present as well.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji trebalo bi da imaju koristi od novog finansiranja koje obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koje Evropska unija sufinansira podsticajnim grantovima.

 

Banka daje kredit od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura u podsticajnim grantovima za podršku lokalnim preduzećima, u namjeri da se ojača konkurentnost. Više od polovine ukupnog iznosa kredita biće namijenjeno ulaganju u zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Kredit će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća i podržati ih dok se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da podnesu zahtjev za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih pogona, nove opreme i poslovanja. Preduzeća će takođe imati priliku da ulažu u postizanje standarda EU u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti radnika i kvaliteta proizvoda i bezbjednosti, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja budu ušla u program finansiranja automatski će ispunjavati i uslove za podsticajna bespovratna sredstva u iznosu od 15% od iznosa kredita.

 

Ovi aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, koji sufinansira EU. Inicijativa je usmjerena na unaprjeđivanje standarda poslovanja i proizvoda malih preduzeća kako bi mogla da konkurišu na lokalnom i na tržištu EU.

Otvoreno 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma Dokufest počeo je svoje 21.  izdanje projekcijom filma „Vatra ljubavi“ koji je režirala američka rediteljka Sara Dosa. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz cijelog svijeta biće prikazano tokom festivalske nedjelje u Prizrenu. Pored projekcija, posjetioci će moći da prisustvuju i aktivnostima kao što su radionice, master kursevi i diskusije.

 

Svake godine ovaj najveći filmski festival na Kosovu ispunjava bioskope i improvizovane projekcije širom istorijskog centra Prizrena nudeći više od 200 pažljivo izabranih filmova iz cijelog svijeta. Osnovan sa ciljem da revitalizuje filmski i kulturni život u Prizrenu, Dokufest je izrastao u najznačajniji festival dokumentarnog i kratkog filma u Jugoistočnoj Evropi, a od 2019. godine je festival koji BAFTA priznaje kao kvalifikacioni za kratke filmove. Evropska unija sufinansira ovaj festival.

 

Ovogodišnji moto festivala je „Kako preživjeti?“, a tema će biti obrađena iz različitih uglova kao što su klimatske promjene, fizički opstanak i rat u Ukrajini.

EIB Global u pojseti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne filijale EIB Global sastala se 29. jula u Podgorici sa vladom Crne Gore. Njihov cilj bio je da identifikuju nove projekte i nastave uspješnu saradnju na ubrzavanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenog pridruživanja Evropskoj uniji.

 

Na čelu sa vršiocem dužnosti generalnog direktora Markusom Berndtom, delegacija EIB Global-a sastala se s premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredjsednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Oni su razgovarali o investicionim mogućnostima u Crnoj Gori koje je pokrenuo Ekonomski i investicioni plan Evropske unije za Zapadni Balkan, kao i o načinima na koje EIB Global može da podrži Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su stavljena na raspolaganje ovim i drugim programima EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) stekli su pravo na 150 miliona eura u povoljnijim kreditima za podsticanje postpandemijskog oporavka i dekarbonizacije crnogorske privrede. Saradnja EIB Global-a sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i društveno pravednoj ekonomiji.

YEA učestvuju u „So Keres Europa?!“ forumu u Tirani

‚So Keres Europa?!’ (na romskom jeziku: Šta ima, Evropo?!) je međunarodni sedmodnevni društveni forum, dio aktivnosti u okviru Tirane, evropske prijestonice mladih, koji je okupio preko 150 mladih ljudi, uključujući Mlade evropske ambasadore (YEA), iz cijele EU, sa Zapadnog Balkana i Turske, da prisustvuju nizu radionica. Među učesnicima bili su i Romi i oni koji nisu Romi, a svi su učestvovali na radionicama sa temama o ljudskim i manjinskim pravima u Evropi, intersekcionalnosti, umjetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Romima, održanim u Tirani od 11. do 17. jula.

 

Poslije čitave nedjelje radionica, forum je kulminirao javnom manifestacijom – Međunarodnim festivalom romske omladine – na kojem su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prijestonice mladih, predstavnici vlade i domaći političari imali su priliku da se zajedno sa onima iz cijele Evrope založe za raznolikost i uključivanje svih mladih ljudi.

 

Domaćini manifestacije bili su Roma Active Albania i Tirana, prijestonica mladih, a sufinansirali su je EU, Erazmus+ i Tirana, Evropska prijestonica mladih 2022. godine.

YEA se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na žrtve holokausta

Od 2010. godine, mladi Romi i ne-Romi okupljaju se svake godine 2. avgusta na Dan sjećanja na žrtve holokausta. Ove godine, Međunarodna romska omladinska mreža Ternype okupila je oko 150 mladih iz cijele Evrope u Krakovu i Aušvic-Birkenauu na ovom jedinstvenom omladinskom događaju pod nazivom Dikh he na bister („Vidi i ne zaboravi“). Ove godine skupu se pridružila i mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije Olta Šehu.

 

Manifestacija je dio inicijative za sjećanje na genocid nad Romima i koja ima za cilj podizanje svijesti među mladim Evropljanima, civilnim društvom i donosiocima odluka o genocidu nad Romima, kao i o mehanizmima antiromizma u današnjem izazovnom kontekstu rastućeg rasizma, govora mržnje i ekstremizma u Evropi. Cilj manifestacije je izgradnja kapaciteta mladih aktivista i omladinskih organizacija i njihovo motivisanje da preuzmu aktivnu ulogu u promovisanju obrazovanja u znak sjećanja i šire ga na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovom inicijativom romska omladina se zalaže za zvanično priznavanje 2. avgusta kao Dana sjećanja na žrtve romskog holokausta.

 

Pored skupa održanog 2. avgusta, edukativna manifestacija u Krakovu uključuje i druge aktivnosti rasprostranjene na pet punih dana, gdje će Olta i drugi mladi iz mnogih zemalja imati priliku da uče o holokaustu i antiromizmu i ljudskim pravima danas.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija).

Most u Gradiški završen uz bespovratna sredstva EU od 3,2 miliona eura

Završetak radova na prekograničnom mostu u Gradiški, jednom od najvažnijih projekata na Savi koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, obiljeležen je 29. jula. Evropska unija je sufinansirala izgradnju mosta sa 3,2 miliona eura bespovratnih sredstava u kombinaciji sa povoljnim kreditom Evropske investicione banke (EIB) od 5,6 miliona eura.

 

Most od 430 metara povezivaće autoput Ruta 2a u Bosni i Hercegovini sa autoputem u Hrvatskoj koji je u izgradnji i koji će ići od granice sa Bosnom i Hercegovinom preko Okučana do granice sa Mađarskom. Zajedno sa graničnim prelazom, most će obezbijediti vezu sa Transevropskom osnovnom mrežom na Koridoru Vc i predstavljaće veliku promjenu za lokalnu privredu.

 

Kada bude otvoren za transport, most u Gradiški će značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici i olakšati brži i bezbjedniji put za preduzeća i građane BiH i regiona, što će dovesti do većeg rasta i novih mogućnosti za zapošljavanje. Projekat predstavlja važan korak ka integraciji Zapadnog Balkana u okviru Agende Evropske unije za povezivanje, čiji je cilj unaprjeđivanje infrastrukturnih veza u regionu.

 

Ovo je drugi prekogranični most preko Save koji je Evropska unija sufinansirala u BiH. Prošle godine otvoreni su most, autoput i granični prelaz u Svilaju, za šta je Evropska unija obezbijedila 25 miliona eura bespovratnih sredstava.

 

EU je u BiH do sada izdvojila preko 640 miliona eura bespovratnih sredstava za 19 projekata u sektoru saobraćaja, uključujući nekoliko dionica Koridora Vc, ali i željeznice, plovnih puteva i luka. Zemlja je imala velike koristi od Programa povezanosti sa EU i sada takođe od Ekonomskog investicionog plana.

EU usvojila program IPARD III za Crnu Goru

Evropska komisija usvojila je program IPARD III za Crnu Goru, u vrijednosti od 63 miliona eura, za period od 2021. do 2027. godine. Prednosti koje nudi program IPARD III predstavljene su široj javnosti na svečanosti organizovanoj u vinariji Patrimonio, koja je korisnica IPARD-a, u naselju Bobija u Cetinju.

 

Crna Gora trenutno koristi preostala raspoloživa sredstva iz programa IPARD II, koja se zvanično mogu koristiti do kraja 2023. godine, tako da će sredstva iz novog programa IPARD III biti korišćena po isteku ovog roka. U svom obraćanju, ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pomenula je više od 250 investicija EU u poljoprivredu kroz program IPARD II.

 

„Izuzetno sam srećna što danas slavimo usvajanje programa IPARD III. Poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredna prerada u Crnoj Gori treba da se prilagode i unaprijede kako bi bili spremni i konkurentni za evropsko tržište kada zemlja postane punopravna članica EU. Naši IPARD programi pružaju vam dodatnu šansu da povećate poljoprivrednu proizvodnju i smanjite zavisnost od uvoza hrane. Ohrabrujem crnogorske poljoprivrednike i poljoprivredne prerađivače da u potpunosti iskoriste IPARD II i predstojeći IPARD III, kao što takođe ohrabrujem Ministarstvo da blagovremeno pripremi sprovođenje novih mjera IPARD III i pokaže da dobro upravlja sredstvima i zahtjevima EU“, rekla je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Prihvatni centar za migrante Borići renoviran zahvaljujući EU

Dana 21. jula svečano je otvoren renovirani prihvatni centar za migrante Borići u Bihaću. Rekonstrukcija fasade koštala je više od 200.000 KM, a cjelokupnu rekonstrukciju, kao i tekuće troškove za privremeni prihvatni centar, u ukupnom iznosu većem od milion eura, finansirala je Evropska unija.

 

Grad Bihać je počeo da prima migrantske i izbjegličke porodice sa djecom u decembru 2018. godine. Od tada se bivši studentski dom Borići koristi kao smještajni centar za porodice sa djecom, djecu bez pratnje i djecu odvojenu od porodice i druge ugrožene migrante. Ovo zdanje se u Bihaću smatra gradskom znamenitošću i njegovo renoviranje znači da kada više ne bude potrebno za smještaj migranata, zgrada će biti vraćena gradu u boljem stanju nego što je bila.

 

Evropska unija je pružila finansijsku i tehničku pomoć u vrijednosti od preko 100 miliona eura za podršku bosanskohercegovačkim vlastima u cilju obezbjeđivanja adekvatne pomoći migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama. U prihvatnom centru Borići trenutno boravi 243 migranta, uglavnom porodica s djecom iz Avganistana, Burundija i Kube.

EU4AGRI, projekat koji EU podržava, objavio novi javni konkurs

Projekat EU4AGRI, koji finansira EU, raspisao je javni konkurs za bespovratna sredstva za podršku uvođenju standarda i sertifikacije u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji.

 

Na osnovu ovog konkursa, Evropska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili obezbijede sertifikaciju svojih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa. Cilj konkursa je jačanje poljoprivredne i prehrambene industrije, unaprjeđivanje kvaliteta, higijene, sledljivosti i bezbjednosti hrane, povećanje konkurentnosti i olakšavanje pristupa tržištima.

 
Poziv je otvoren za mikro, mala i srednja preduzeća, zanate/preduzetnike i zadruge koje se bave proizvodnjom i/ili preradom poljoprivrednih proizvoda za ljudsku potrošnju, kao i udruženja koja okupljaju proizvođače/prerađivače za grupnu sertifikaciju.
 
Ukupan iznos ponuđen putem konkursa je milion KM, a iznosi grantova mogu se kretati od 5.000 do 50.000 KM, uz obavezno sufinansiranje sa 30% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.