Skip to main content

Škole u Šidu njeguju različitost i toleranciju

Učenici osnovnih škola „Sremski front“ i „Branko Radičević“ i gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida 16. novembra su obilježili su Međunarodni dan tolerancije. Učenici su dijelili letke o toleranciji u svojim školama, a zatim su u centru grada razgovarali sa građanima Šida na temu poštovanja i prihvatanja, međukulturalnosti i poštovanja svake osobe. U programu su učestvovali i učenici migranti, a neki od njih su i osvojili nagrade u kategorijama književnih i umjetničkih dela.

 

EU podržava srpske institucije da omoguće neprekidan pristup obrazovanju za djecu migrante od 2015. godine kroz pomoć formalnom i neformalnom obrazovanju. Djeca i lokalne škole su ostvarili korist od ove pomoći kroz stvaranjee adekvatnog okruženja za učenje i uključivanje djece migranata u lokalni kontekst.

Deset izbjegličkih porodica dobilo ključeve od RHP-a u Kraljevu

Ključevi za deset novoizgrađenih stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) uručeni su izbjegličkim porodicama u Kraljevu. Do danas je korisnicima ovog programa širom Srbije, jedne od četiri partnerske zemlje RHP-a, dodijeljeno je više od 6.700 domova.

 

Pored samih korisnika, na svečanosti povodom uručenja ključeva bili su prisutni Svetlana Velimirović, zamjenica povjerenika za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva; Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji; Mirjana Maksimović, predstavnica Delegacije Evropske unije u Srbiji i Dušan Kovačević, rukovodilac Jedinice za realizaciju projekata u javnom sektoru d.o.o.

 

Finansijska podrška EU miru, pomirenju i dobrosusjedskim odnosima u Srbiji dostigla je više od 300 miliona eura. Pomoć je usmjerena na jačanje regionalne saradnje i stabilnosti i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa iz prošlosti. EU je obezbijedila 74 miliona eura za podršku smještaju i zapošljavanju najugroženijih izbjegličkih porodica i interno raseljenih lica. Cilj regionalnog programa koji se sprovodi u ovom sektoru je poboljšanje kvaliteta života 74.000 ljudi, odnosno oko 27.000 porodica sa teritorije bivše Jugoslavije. Ukupni budžet procjenjuje se na približno 584 miliona eura za petogodišnji period.

Komesar Varhelji dolazi u Srbiju da razgovara o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, biće u posjeti Srbiji 1. i 2. decembra 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa posebnim fokusom na energetsku saradnju. Ovom prilikom, on će se sastati sa ministarkom energetike Dubravkom Đedović i ministrom za evropske integracije Miščević kako bi posjetili Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će obezbijediti veću energetsku stabilnost i efikasnost u Srbiji. Poslije toga, sastaće se sa potpredsjednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. Komesar Varhelji će se 2. decembra sastati sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsjednikom parlamenta Vladimirom Orlićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, kao i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem. On će, takođe, prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim tokovima i graničnim kontrolama.

YEA učestvuju u „Blokiraj mržnju. Širi inkluziju!“ manifestaciji u Pljevljima

Pružanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje i razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama je od suštinskog značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva bez diskriminacije, istaknuto je naradionici za učenike koja je održana 23. novembra u Pljevljima u okviru inicijative Evropske unije i Savjeta Evrope „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Crnoj Gori i u saradnji sa RYCO – Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih.Manifestacija je okupila studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacije iz Pljevalja i Mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na skupu su YEA i drugi mladi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, ombudsmanom, kao i predstavnicima Ministarstva prosvjete i Ministarstva sporta i omladine. U okviru diskusije, pokrenute su teme o načinima na koje se mržnja širi sistemom i društvom i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokazali koliko je važno poštovanje i jedinstvo. Oni su, takođe, ukazali na prednosti multikulturalnog okruženja i potrebu podsticanja drugih mladih ljudi da ne odustaju i da nastave svoj rad i aktivizam za dobrobit svojih društava.

YEA na skupu EYE u Varaždinu

Evropski događaj za mlade (EYE) je redovan međunarodni događaj koji je 2014. godine pokrenuo Evropski parlament kako bi okupio mlade iz cijele Evrope da razmijene ideje o budućnosti kontinenta. Pored glavne manifestacije, koja se svake druge godine održava u Strazburu, u Francuskoj, ove godine su organizovana i dva lokalna EYE događaja, od kojih je jedan bio u hrvatskom gradu Varaždinu. Oko 600 mladih osoba uzrasta od 16 do 30 godina okupilo se da se druži i razmjenjuje svoje stavove sa stručnjacima, aktivistima, influenserima i donosiocima odluka.

 

Program je obuhvatao različite aktivnosti i panel diskusije kao što su „Efektivne stambene politike za mlade – pusta želja?“ i „Evropska godina mladih 2022”. Ove godine, mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u aktivnostima skupa u Varaždinu. Pored učešća u drugim aktivnostima, YEA su organizovali šest Kahoot kvizova sa pitanjima o svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Svaki pobjednik kviza osvojio je paket gadžeta.

Završetak radova na najmodernijem zatvoru u Kragujevcu

U utorak 16. novembra 2022. godine, visoki zvaničnici iz Srbije, EU i drugih zemalja donatora prisustvovali su otvaranju kragujevačkog zatvora. Ukupni troškovi za novu zatvorsku ustanovu iznose 40 miliona eura. Ovaj poduhvat je djelimično finansiran kreditom CEB-a u iznosu od 17 miliona eura i bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć EU i bilateralnih donatora WBIF-a u iznosu od 3 miliona eura.

 

Kao jedna od najmodernijih i najsigurnijih kazneno-popravnih ustanova u Evropi, u kragujevački zatvor može da se smjesti do 500 zatvorenika u 265 ćelija, uključujući ćelije opremljene za zatvorenike sa invaliditetom. Kompleks se sastoji od 11 zgrada ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, u kojima se nalaze prostor za druženje, radne aktivnosti, stručno osposobljavanje, kao i savremena oprema i zdravstvene ustanove. Zaposliće 270 ljudi.

 

Srbija je od 2009. godine, uz podršku EU, bilateralnih donatora WBIF-a i Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB), krenula u program modernizacije svojih zatvorskih kapaciteta u skladu sa Evropskim pravilima o zatvorima. U okviru programa pokrenut je projekat WBIF-a koji se odnosi na izgradnju i opremanje dva nova zatvorska objekta u Pančevu i Kragujevcu. Zatvorski objekat Pančevo, kapaciteta od 500 zatvorenika, završen je 2018. godine.

EU, EBRD i donatori pomažu Gradačcu da unaprijedi vodosnabdijevanje

Gradačac je mali, ali dinamičan grad u Bosni i Hercegovini, sa oko 40.000 stanovnika i velikim brojem lokalnih preduzeća. Poznat je po preduzetničkom duhu i agrobiznisu, ali ima problema sa nestabilnim i nedovoljnim vodosnabdijevanjem. Uz podršku Evropske unije (EU), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), Gradačac je sada proširio svoju vodovodnu mrežu i unaprijedio infrastrukturu za otpadne vode.

 

Uz podršku EU, EBRD i drugih donatora, grad je izgradio 100 kilometara novih vodovodnih cijevi, što je pomoglo da se broj domaćinstava koja su priključena na mrežu poveća na 80 odsto. Projekat je takođe uključivao zamjenu starih azbestnih cevi u centru grada, koje se smatraju nebezbijednim, što ga čini prvim gradom u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti uklonio azbestne cijevi iz svoje mreže.

 

Investicija je finansirana kreditom EBRD u iznosu od 6 miliona eura i bespovratnim sredstvima za investicije u iznosu od 3,4 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan i iz Švedske.

EU se na Kosovu pridružila Ministarstvu pravde u kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“

U cilju podizanja svijesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja bilo kojeg oblika rodno zasnovanog nasilja, EU na Kosovu, Švajcarska i UNDP udružili su snage sa Ministarstvom pravde Kosova i nevladinom organizacijom Integra u sprovođenju ovogodišnje kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

 

Ova globalna kampanja, inicirana još 1991. godine,  tradicionalno počinje svake godine od 25. novembra, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a traje sve do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, i bavi se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući seksualno i porodično nasilje nad ženama i djevojkama.

 

Kampanja na Kosovu će uključivati veliki broj komunikacionih aktivnosti, kao i informisanja javnosti, koje će koordinirati Ministarstvo pravde. Između ostalog, organizovaće se okrugli stolovi sa sudijama, tužiocima, ženama i djevojkama, posjete opštinama, pozorišne predstave, TV spotovi i projekcije poruka na zgradama vladinih organa.

Savjet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU su danas usaglasili pregovarački mandat Savjeta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsjedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza sa dužinom boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od vizne obaveze primjenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), tj. najkasnije od 1. januara 2024. godine.

Komesar Varhelji u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje će razgovarati o prioritetima reformi EU, migraciji i energetskoj bezbijednosti

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, boraviće u Bosni i Hercegovini 28. i 29. novembra 2022. godine kako bi razgovarao o prioritetima reformi EU i o široj saradnji u ključnim oblastima, posebno u oblasti migracija.  

Nakon preporuke Evropske komisije o statusu kandidata, komesar Varhelji sastaće se u Sarajevu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugim zvaničnicima, sa kojima će razmotriti sljedeće korake i reforme koje se tiču puta zemalja kandidata ka EU. Komesar Varhelji će razgovarati i o saradnji u oblasti upravljanja migracijama i prisustvovati ceremoniji potpisivanja ugovora između Ministarstva bezbijednosti Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o jačanju dobrovoljnog i nevoljnog povratka, uz podršku Evropske komisije sa sredstvima u iznosu od 500.000 eura.

 

Komesar Varhelji će zvanično otvoriti FabLab, jedno od ključnih digitalnih središta koje podržava EU4DigitalSME, projekat za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.