EU će obezbijediti dodatnih 10 miliona eura podrške Oružanim snagama Bosne i Hercegovine
Regionalni program stambenog zbrinjavanja slavi dodjelu 10 000 domova na Zapadnom Balkanu
Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RHP) proslavio je značajan trenutak 30. novembra, dodjelom svog 10 000. doma za najugroženije izbjeglice i raseljena lica u regionu Zapadnog Balkana. Povod je obilježen tokom ceremonije uručenja ključeva od 40 novoizgrađenih stanova RHP izbjegličkim porodicama u Vršcu u Srbiji. Regionalni program stambenog zbrinjavanja ima za cilj da do sredine 2023. dodijeli ukupno 11 400 domova u četiri partnerske zemlje RHP – Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.
Pored samih korisnika, uručenju ključeva prisustvovali su i Nataša Stanisavljević, povjerenica za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Holger Šreder, šef odjeljenja, Regionalni programi za Zapadni Balkan i Plan ekonomskih investicija u DG NEAR i drugi nacionalni i međunarodni predstavnici.
U ime Evropske unije – glavnog donatora RHP – gospodin Holger Schroder čestitao je porodicama na novim domovima i osvrnuo se na značaj RHP-a kako za region, tako i za EU. „Regionalni program stambenog zbrinjavanja simbolizuje solidarnost EU prema ugroženim porodicama koje su ostavile svoje živote iza sebe“, rekao je on.
Posjeta stejkholdera RHP-a Vršcu uslijedila je nakon sastanka Skupštine donatora RHP tog jutra, a prethodila je sastanku Upravnog odbora RHP u Beogradu 30. novembra, čiji je domaćin bio Komesarijat za izbjeglice i migracije Republike Srbije, kojim je predsjedavala Evropska Unija, a kopredsjedavala Švajcarska, još jedan ključni donator programa.
MADE OF US: Na proljeće 2023. godine počinje nevjerovatna avantura
WeBalkans sa ponosom objavljuje poziv za podnošenje prijava namijenjen mladim vlogerima sa Zapadnog Balkana koji žele da postanu dio putovanja kroz Zapadni Balkan, pod nazivom „Made of Us“. Ova avantura će se održati na proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave preko namjenskog portala WeBalkans.eu.
Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje podržava EU i upoznati se sa zanimljivim i inspirativnim ličnostima, a istovremeno će prikazati prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će zabilježiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i pretočiti putovanje u visokokvalitetne sadržaje, fotografije i video zapise za društvene mreže i veb, koji će biti distribuirani putem njihovih ličnih i WeBalkans kanala.
Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružiće im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće šansu da istražuju najbolje od Zapadnog Balkana, govoreći ostatku sveta o tome sopstvenim riječima u aprilu-maju 2023!
Pozivamo sve zainteresovane da posjete naš sajt webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući pravila i uslove učešća. Faza prijave počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. „Made of Us“ je treća regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska unija.
Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani opet potvrđuje perspektivu zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom
Značajno smanjenje cijena roming podataka između Zapadnog Balkana i EU počinje od 1. oktobra 2023.
Na Samitu EU-Zapadni Balkan održanom danas u Tirani, telekomunikacioni operateri Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o romingu kojom se omogućava smanjenje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana od 1. oktobra 2023. godine.
Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji rekao je:
„Pozdravljam deklaraciju koju su danas potpisali telekom operateri EU i Zapadnog Balkana i njihovu posvećenost da započnu prva smanjenja u oktobru 2023.
Digitalna tranzicija za EU i njene partnere je na čelu naše Agende za povezivanje. Učiniti mobilne telekomunikacione usluge pristupačnim i dostupnim je od suštinskog značaja za ovu tranziciju. Kako smanjujemo troškove rominga između EU i regiona, približavamo ljude i preduzeća. Naš cilj je da kada nas posjetite ili kada vas posjetimo, da se svi osjećamo sve više kao kod kuće. Ovo je prava integracija Zapadnog Balkana na kojoj svi treba da radimo.“
Ovo je početak procesa čiji je cilj da se postigne značajno smanjenje cijena rominga za podatke od 1. oktobra 2023. i dalja smanjenja koja vode ka cijenama približnim onik domaćim. Svaki telekomunikacioni operater Zapadnog Balkana i EU, potpisnik Deklaracije, razmotriće uvođenje maloprodajnih tarifnih planova i opcija, uz niže naknade za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama uz prvo značajno smanjenje cijena roming podataka od 1. oktobra 2023. godine.
Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju sprovođenje reformi politika u sektoru telekomunikacija, koje su u skladu sa zaključcima Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2022, sa ciljem stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i povoljnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije Zapadnog Balkana treba da sprovedu ove reforme politika najkasnije do kraja 2023. godine.
Nadovezujući se na uspjeh režima Roam Like at Home u EU i na Zapadnom Balkanu, svrha ovog poduhvata je podrška mobilnosti i pojednostavljenje povezivanja građana i preduzeća EU i Zapadnog Balkana.
Prednosti su višestruke. Ovo će smanjiti troškove rominga za građane na cijelom Zapadnom Balkanu i EU dok putuju u region i EU, a smanjitiće i troškove poslovanja i podstaći poslovanje van svojih granica. Ova inicijativa je izuzetna, pogotovo što je urađena na dobrovoljnoj osnovi između telekomunikacionih operatera.
Ova Deklaracija je rezultat snažnog angažovanja telekomunikacionih operatera EU i Zapadnog Balkana i podrške Evropske komisije, Savjeta za regionalnu saradnju, kao i posvećenosti vlasti regiona od stupanja na snagu Sporazuma o regionalnom romingu za Zapadni Balkan. Ostali telekomunikacioni operateri iz EU i sa Zapadnog Balkana su pozvani da se pridruže inicijativi.
Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku
Komisija od danas otvara prijave za Nove evropske nagrade Bauhaus 2023. Nakon dva uspješna izdanja koja su primila preko 3.000 prijava iz svih država članica EU, konkurs za 2023. će nagraditi 15 reprezentativnih inicijativa koje povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri osnovne vrijednosti Novog evropskog Bauhausa.
U kontekstu Evropske godine vještina, ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Prvi put ćemo dočekati i prijave za projekte i koncepte na Zapadnom Balkanu. Kao i prošle godine, biće dodijeljene posebne nagrade za osobe mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31. januara 2023. godine u 19:00 časova po srednjeevropskom vremenu.
Nagrade za 2023. će nagraditi postojeće projekte, kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:
-Ponovno povezivanje sa prirodom -Povratak osjećaja pripadnosti – Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije -Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu
U svakoj kategoriji, kandidati mogu da biraju između tri paralelna pravca konkursa:
-Pravac A: „Novi evropski šampioni Bauhausa“, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.
-Pravac B: „Nove evropske Bauhaus zvijezde u usponu“ posvećen konceptima mladih talenata starosti 30 ili manje godina. Koncepti mogu biti u različitim fazama razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.
-Pravac C: „Novi evropski šampioni u obrazovanju Bauhausa“ posvećeni inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvataju se završeni projekti, kao i inicijative sa minimalnim stepenom razvijenosti.
Nagrade za 2023. biće dodijeljene za 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu u iznosu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći da dalje razvijaju i promovišu svoje projekte i koncepte.
Organizuje se Samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani da bi se opet utvrdila strateška veza EU sa pristupnim partnerima
Migracione rute: Komisija predlaže Akcioni plan za saradnju sa Zapadnim Balkanom za rješavanje zajedničkih izazova
Uoči samita EU – Zapadni Balkan 6. decembra 2022. i samite Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove koji se održava 8. decembra, Komisija predstavlja Akcioni plan EU za Zapadni Balkan. Ovaj akcioni plan nastavlja se na Vanredni savjet za pravosuđe i unutrašnje poslove (Unutrašnji poslovi) koji se održao 25. novembra, gdje su se ministri obavezali da će sprovesti Akcioni plan EU o centralnom Mediteranu, koji je Komisija predložila 21. novembra.
Akcioni plan za Zapadni Balkan utvrđuje 20 operativnih mjera strukturiranih duž 5 okosnica: (1) jačanje upravljanja granicama duž ruta; (2) brze procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; (3) borba protiv krijumčarenja migranata; (4) unaprjeđenje saradnje o readmisiji i povratku, kao i (5) postizanje usklađenosti vizne politike. Mjere su usmjerene na podršku ili akcije partnera sa Zapadnog Balkana i djelovanje u EU. Ovaj Akcioni plan ima za cilj jačanje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu u svjetlu njihovog jedinstvenog statusa sa perspektivom pristupanja EU i njihovih stalnih napora da se usklade sa pravilima EU.
Obuka iz medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici
U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici je u saradnji sa Crnogorskim institutom za medije organizovala obuku o medijskoj pismenosti za građane starije od 30 godina. Glavni učesnici bili su nastavnici Cetinjske gimnazije, gimnazije „Slobodan Škerović“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice. Tokom četiri sata učesnici su imali priliku da unaprijede svoju medijsku pismenost i razumiju njen značaj, posebno kada je situacija na medijskom tržištu izazovna.
Predavači su iznijeli glavne principe funkcionisanja medija i predočili tehnike za vještiju analizu sadržaja. Obuka je, takođe, predstavila oblike manipulacije kao što su lažne vijesti, propaganda ili skriveno oglašavanje, tako da su učesnici imali priliku da nauče da ih razlikuju od profesionalno proizvedenih novinarskih sadržaja.








