Skip to main content

Na samitu EU-Zapadni Balkan, potpredsjednica Pavlova obećala podršku EIB Global-a zbog energetske krize

Na Samitu EU o zapadnom Balkanu održanom u Tirani, u Albaniji, potpredsjednica Evropske investicione banke (EIB) Liljana Pavlova obećala je podršku regionu u rješavanju hitnih kratkoročnih potreba koje proističu iz ruskog rata u Ukrajini. Ova podrška će doći od EIB Global-a, ogranka Banke fokusiranog na operacije van Evropske unije, u vidu novih projekata koje planira da finansira u regionu za uvođenje čiste energije, proširenje električne mreže i infrastrukture za skladištenje, kao i pomoć privatnom sektoru koji sprovodi mjere energetske efikasnosti. Ona je potvrdila da je Banka u potpunosti usklađena sa paketom energetske podrške od milijardu eura koji je objavila Evropska komisija i da planira da igra ključnu ulogu u njegovom sprovođenju.  
Osim podrške u oblasti energetike, banka EU će intenzivirati svoj sveobuhvatni miks kreditiranja, kombinovanja sredstava i savjetodavnih usluga i rasporediti više stručnjaka na terenu, kako bi podržala povezanost, zelenu i digitalnu tranziciju i sektore obrazovanja i zdravstva. Banka će se usredsrediti i na promovisanje rasta, digitalizacije i dekarbonizacije privatnog sektora. U tom pogledu, Evropski investicioni fond (EIF), podređeno društvo Grupacije EIB, pokrenuo je Garanciju za otpornost MSP (Guarantee 4 SME Resilience) u okviru Programa za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF), kako bi odgovorio na ekonomske probleme povećanjem pristupa finansiranju za oko 4000 malih i srednjih preduzeća u regionu.

EU će obezbijediti dodatnih 10 miliona eura podrške Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

The Council of the European Union adopted an assistance measure worth €10 million that will support the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina (AFBiH). This decision is part of the EU’s work to further strengthen its security engagement with its Western Balkan partners and builds on previous EU support for the AFBiH, notably through a previous assistance measure announced in November 2021 worth €10 million for the demining battalion of the AFBiH, an assistance measure worth €6 million announced in June 2022 for the benefit of the Balkan Medical Task Force (BMTF) and the continuous support for EUFOR Althea for the BiH Armed forces, including through training.  
The new assistance measure will finance field equipment, key tools for military engineering and material to protect against Chemical, Biological, Radiological and Nuclear (CBRN) threats. This assistance was requested by the Minister for Foreign Affairs of Bosnia and Herzegovina in June 2022. Through the provision of appropriate equipment, the assistance measure will strengthen the capacities of the tactical support brigade and the AFBiH as a whole.  
The new assistance measure was adopted under the European Peace Facility (EPF). The EPF was established in March 2021 as a tool to expand the EU’s ability to provide security for its citizens and its partners. It enables the EU to provide all types of equipment and infrastructure to the armed forces of EU partners, in compliance with international human rights law and international humanitarian law. The new assistance measure was adopted in response to a request made by the BiH Ministry of Foreign Affairs in June 2022.

Regionalni program stambenog zbrinjavanja slavi dodjelu 10 000 domova na Zapadnom Balkanu

Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RHP) proslavio je značajan trenutak 30. novembra, dodjelom svog 10 000. doma za najugroženije izbjeglice i raseljena lica u regionu Zapadnog Balkana. Povod je obilježen tokom ceremonije uručenja ključeva od 40 novoizgrađenih stanova RHP izbjegličkim porodicama u Vršcu u Srbiji. Regionalni program stambenog zbrinjavanja ima za cilj da do sredine 2023. dodijeli ukupno 11 400 domova u četiri partnerske zemlje RHP – Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.

 

Pored samih korisnika, uručenju ključeva prisustvovali su i Nataša Stanisavljević, povjerenica za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Holger Šreder, šef odjeljenja, Regionalni programi za Zapadni Balkan i Plan ekonomskih investicija u DG NEAR i drugi nacionalni i međunarodni predstavnici.

 

U ime Evropske unije – glavnog donatora RHP – gospodin Holger Schroder čestitao je porodicama na novim domovima i osvrnuo se na značaj RHP-a kako za region, tako i za EU. „Regionalni program stambenog zbrinjavanja simbolizuje solidarnost EU prema ugroženim porodicama koje su ostavile svoje živote iza sebe“, rekao je on.

 

Posjeta stejkholdera RHP-a Vršcu uslijedila je nakon sastanka Skupštine donatora RHP tog jutra, a prethodila je sastanku Upravnog odbora RHP u Beogradu 30. novembra, čiji je domaćin bio Komesarijat za izbjeglice i migracije Republike Srbije, kojim je predsjedavala Evropska Unija, a kopredsjedavala Švajcarska, još jedan ključni donator programa.

MADE OF US: Na proljeće 2023. godine počinje nevjerovatna avantura

WeBalkans sa ponosom objavljuje poziv za podnošenje prijava namijenjen mladim vlogerima sa Zapadnog Balkana koji žele da postanu dio putovanja kroz Zapadni Balkan, pod nazivom „Made of Us“.  Ova avantura će se održati na proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave preko namjenskog portala WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje podržava EU i upoznati se sa zanimljivim i inspirativnim ličnostima, a istovremeno će prikazati prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će zabilježiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i pretočiti putovanje u visokokvalitetne sadržaje, fotografije i video zapise za društvene mreže i veb, koji će biti distribuirani putem njihovih ličnih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružiće im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće šansu da istražuju najbolje od Zapadnog Balkana, govoreći ostatku sveta o tome sopstvenim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete naš sajt webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući pravila i uslove učešća. Faza prijave počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. „Made of Us“ je treća regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani opet potvrđuje perspektivu zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Danas su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borel, komesar Oliver Varhelji, kao i predsjednici vlada država članica EU i partnerskih zemalja Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Samit je prvi put organizavan u regionu kao znak jasne snažne posvećenosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu ka EU.  
Lideri EU su ponovo potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Oni su pozvali na ubrzanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, pravičnom i rigoroznom uslovljavanju i principu sopstvenih zasluga.  
Rastući agresorski rat Rusije protiv Ukrajine dovodi u opasnost evropski i globalni mir i bezbijednost. On, ipak, naglašava važnost strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.  
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je: „Ovaj samit, koji je prvi put održan u zemlji zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. Koristimo svaku priliku da približimo naše regione i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje troškova rominga. Ovo je veliko dostignuće.”  
Samit je bio i prilika da se razmotri napredak u implementaciji ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje za 40 vodećih projekata u oblasti transporta, povezivanja, energetske tranzicije, zelene agende, digitalne tranzicije i razvoja ljudskog kapitala, sa 1,8 milijardi eura podrške EU i ukupnom vrijednošću ulaganja od 5,7 milijardi eura.  
Ovo podrazumijeva 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu eura, koji se sastoji od dvije osnove:  
• 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
• 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan za unaprjeđenje energetske tranzicije i energetske bezbijednosti. Paket pokriva dopunu Regionalnog programa energetske efikasnosti za energetski efikasnu obnovu privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri grant šeme za energetsku tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti. Očekuje se da će se u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.  
Lideri su takođe prisustvovali potpisivanju deklaracije predstavnika telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine. Evropska komisija i Savjet za regionalnu saradnju omogućili su pregovore o sporazumu i odluke o daljim smanjenjima koja se očekuju se u maju 2023. godine.  
Najzad, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber bezbijednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicama i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu. EU takođe povećava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, što se ostvaruje kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region, koji treba da krene početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će takođe biti uključeni u Inicijativu Evropski univerziteti u okviru Erazmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Značajno smanjenje cijena roming podataka između Zapadnog Balkana i EU počinje od 1. oktobra 2023.

Na Samitu EU-Zapadni Balkan održanom danas u Tirani, telekomunikacioni operateri Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o romingu kojom se omogućava smanjenje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana od 1. oktobra 2023. godine.

 

Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji rekao je:

 

Pozdravljam deklaraciju koju su danas potpisali telekom operateri EU i Zapadnog Balkana i njihovu posvećenost da započnu prva smanjenja u oktobru 2023.

 

Digitalna tranzicija za EU i njene partnere je na čelu naše Agende za povezivanje. Učiniti mobilne telekomunikacione usluge pristupačnim i dostupnim je od suštinskog značaja za ovu tranziciju. Kako smanjujemo troškove rominga između EU i regiona, približavamo ljude i preduzeća. Naš cilj je da kada nas posjetite ili kada vas posjetimo, da se svi osjećamo sve više kao kod kuće. Ovo je prava integracija Zapadnog Balkana na kojoj svi treba da radimo.

 

Ovo je početak procesa čiji je cilj da se postigne značajno smanjenje cijena rominga za podatke od 1. oktobra 2023. i dalja smanjenja koja vode ka cijenama približnim onik domaćim. Svaki telekomunikacioni operater Zapadnog Balkana i EU, potpisnik Deklaracije, razmotriće uvođenje maloprodajnih tarifnih planova i opcija, uz niže naknade za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama uz prvo značajno smanjenje cijena roming podataka od 1. oktobra 2023. godine.

 

Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju sprovođenje reformi politika u sektoru telekomunikacija, koje su u skladu sa zaključcima Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2022, sa ciljem stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i povoljnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije Zapadnog Balkana treba da sprovedu ove reforme politika najkasnije do kraja 2023. godine.

 

Nadovezujući se na uspjeh režima Roam Like at Home u EU i na Zapadnom Balkanu, svrha ovog poduhvata je podrška mobilnosti i pojednostavljenje povezivanja građana i preduzeća EU i Zapadnog Balkana.

 

Prednosti su višestruke. Ovo će smanjiti troškove rominga za građane na cijelom Zapadnom Balkanu i EU dok putuju u region i EU, a smanjitiće i troškove poslovanja i podstaći poslovanje van svojih granica. Ova inicijativa je izuzetna, pogotovo što je urađena na dobrovoljnoj osnovi između telekomunikacionih operatera.

 

Ova Deklaracija je rezultat snažnog angažovanja telekomunikacionih operatera EU i Zapadnog Balkana i podrške Evropske komisije, Savjeta za regionalnu saradnju, kao i posvećenosti vlasti regiona od stupanja na snagu Sporazuma o regionalnom romingu za Zapadni Balkan. Ostali telekomunikacioni operateri iz EU i sa Zapadnog Balkana su pozvani da se pridruže inicijativi.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Komisija od danas otvara prijave za Nove evropske nagrade Bauhaus 2023. Nakon dva uspješna izdanja koja su primila preko 3.000 prijava iz svih država članica EU, konkurs za 2023. će nagraditi 15 reprezentativnih inicijativa koje povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri osnovne vrijednosti Novog evropskog Bauhausa.

 

U kontekstu Evropske godine vještina, ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Prvi put ćemo dočekati i prijave za projekte i koncepte na Zapadnom Balkanu. Kao i prošle godine, biće dodijeljene posebne nagrade za osobe mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31. januara 2023. godine u 19:00 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Nagrade za 2023. će nagraditi postojeće projekte, kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

-Ponovno povezivanje sa prirodom -Povratak osjećaja pripadnosti – Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije -Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

 

U svakoj kategoriji, kandidati mogu da biraju između tri paralelna pravca konkursa:

 

-Pravac A: „Novi evropski šampioni Bauhausa“, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Pravac B: „Nove evropske Bauhaus zvijezde u usponu“ posvećen konceptima mladih talenata starosti 30 ili manje godina. Koncepti mogu biti u različitim fazama razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Pravac C: „Novi evropski šampioni u obrazovanju Bauhausa“ posvećeni inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvataju se završeni projekti, kao i inicijative sa minimalnim stepenom razvijenosti.

 

Nagrade za 2023. biće dodijeljene za 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu u iznosu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći da dalje razvijaju i promovišu svoje projekte i koncepte.

Organizuje se Samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani da bi se opet utvrdila strateška veza EU sa pristupnim partnerima

Lideri EU i Zapadnog Balkana održaće u utorak, 6. decembra, samit u Tirani, čiji će domaćin biti premijer Albanije Edi Rama, a kojim će predsjedavati predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel. Evropsku komisiju će predstavljati njena predsjednica Ursula fon der Lajen, visoki predstavnik/potpredsjednik za spoljašnje poslove i bezbjednosnu politiku Žosep Borelj i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.  
Samit se prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posledica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno onih koje se tiču energetskog sektora. Komisija će izvijestiti o sprovođenju ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Pored toga, Komisija će obavijestiti o Paketu energetske podrške od 1 milijarde eura za cijeli zapadni Balkan, koji je predsjednica Fon der Lajen predstavila u novembru, a  koji treba da pomongne ugroženim domaćinstvima i srednjim i malim preduzećima da ublaže visoke cijene energije i unaprijede ključne infrastrukturne investicije za diversifikaciju snabdijevanja energijom, da podstakne proizvodnju iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči Samita, lideri će prisustvovati potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU, počev od oktobra 2023. godine.

Migracione rute: Komisija predlaže Akcioni plan za saradnju sa Zapadnim Balkanom za rješavanje zajedničkih izazova

Uoči samita EU – Zapadni Balkan 6. decembra 2022. i samite Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove koji se održava 8. decembra, Komisija predstavlja Akcioni plan EU za Zapadni Balkan. Ovaj akcioni plan nastavlja se na Vanredni savjet za pravosuđe i unutrašnje poslove (Unutrašnji poslovi) koji se održao 25. novembra, gdje su se ministri obavezali da će sprovesti Akcioni plan EU o centralnom Mediteranu, koji je Komisija predložila 21. novembra.

 

Akcioni plan za Zapadni Balkan utvrđuje 20 operativnih mjera strukturiranih duž 5 okosnica: (1) jačanje upravljanja granicama duž ruta; (2) brze procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; (3) borba protiv krijumčarenja migranata; (4) unaprjeđenje saradnje o readmisiji i povratku, kao i (5) postizanje usklađenosti vizne politike. Mjere su usmjerene na podršku ili akcije partnera sa Zapadnog Balkana i djelovanje u EU. Ovaj Akcioni plan ima za cilj jačanje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu u svjetlu njihovog jedinstvenog statusa sa perspektivom pristupanja EU i njihovih stalnih napora da se usklade sa pravilima EU.

Obuka iz medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici

U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici je u saradnji sa Crnogorskim institutom za medije organizovala obuku o medijskoj pismenosti za građane starije od 30 godina. Glavni učesnici bili su nastavnici Cetinjske gimnazije, gimnazije „Slobodan Škerović“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice. Tokom četiri sata učesnici su imali priliku da unaprijede svoju medijsku pismenost i razumiju njen značaj, posebno kada je situacija na medijskom tržištu izazovna.

 

Predavači su iznijeli glavne principe funkcionisanja medija i predočili tehnike za vještiju analizu sadržaja. Obuka je, takođe, predstavila oblike manipulacije kao što su lažne vijesti, propaganda ili skriveno oglašavanje, tako da su učesnici imali priliku da nauče da ih razlikuju od profesionalno proizvedenih novinarskih sadržaja.